DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 47 <-- 47 --> PDF |
M. Mamut: VEZAPRIRODNOGEOGRAFSKE I SOCIOGEOGRAFSKE OSNOVE DALMACIJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 37-50 blizini turističkih destinacija. Postoje i suprotni primjeri, gdje je u katastru čestica vođena pod šumom, a šume odavno nema. Uz ove, čest je i problem kada za istu česticu postoji jedan podatak u katastru, a drugi u zemljišnim knjigama. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju značajna novina odnosit će se na vrednovanje i zaštitu ugroženih staništa. Zakonom o zaštiti prirode (NN 2005) člankom 58. definirana su ekološki značajna područja, među kojima su i očuvane šumske cjeline. Teško će biti uvjeriti mjerodavne u Europi da su neke šumske cjeline vrlo vrijedne ako nisu zavedene kao šume u katastru. Problem ne čine samo neregistrirane šume, već i sva ostala prirodna dobra bitna za zaštitu okoliša. Potrebno je odrediti i pravu lokaciju i površinu kako bi gospodarenje, a time i zaštita od požara, moglo biti učinkovito. Broj požara prema načinu izazivanja – Number of fire by way of inducing Pri analizi načina izazivanja požara uz požare otvorenih prostora vrlo često se u razmatranje uzimaju i požari na objektima (građevinski objekti i prometna sred stva). S geoekološkog gledišta ta kategorija je manje interesantna, ali sa sociogeografskog i ekonomsog gledišta predstavljaju značajne pokazatelje. Budući da je najveći broj požara izazvao čovjek (namjerno, nehat ili dječja igra) ova analiza ima najvećim dijelom sociogeografski karakter, te su u obzir uzeti i podaci o požarima na objektima.Za najveći broj požara utvrđeno je da su izazvani nehatom, čak 75% (68 745 požara) što je uistinu zabrinjavajuća brojka. Prema mjestu izazivanja 30 470 požara bilo je na objektima a 38 275 (55,7%) na otvorenom prostoru. Ne iznenađuje podatak da je nehatom najviše požara bilo na poljoprivrednim površinama (15 752 požara ili 23%). Namjerno izazvani požari problem su koji traži uključivanje velikog spektra različitih struka u preventivnu zaštitu od požara (od zdravstvenih struka do zakonodavstva). Iako je sudjelovanje ove kategorije u izazivanju požararelativno malo (5,6%), nameće se razmišljaje da ovaj pokazatelj nije potpuno točan. Naime, zasigurno se u kategoriji neutvrđenih načina izazivanja (24,1 %) krije jedan dio namjerno izazvanih požara. Na smanjenje broja požara izazvanih prirodnom pojavom (1,5%)uglavnom je nemoguće djelovati, osim uređenjem prostora, poboljšanjem osmatranja prostora i pravodobnom dojavom te učinkovitimgašenjem kada se požar ipak dogodi (Sl. 11). U razdoblju 1998–2008. g. najveći broj požara izazvanih dječjom igrom dogodio se na građevinskim objektima (68,5 %). Namjerno -Intentionally Nehat -Casually Dječja igra -Child`s play Prirodna pojava-Natural phenomena Neutvrđeno-Undetermined Slika11. Struktura požara u Republici Hrvatskoj prema načinu izazivanja 1998–2008. Figure 11 Structure fire in R Croatia according to the mode causing 1998–2008. ŠTETE OD POŽARA– Fire Damage Najveće, neprocjenjive i nepovratne štete su svakako ljudski životi. U desetogodišnjem razdoblju od 1998– 2008. u požarima ili od posljedica požara u Republici Hrvatskoj smrtno je stradalo 428 ljudi, od čega 78 ljudi (18,2%) na području četiri dalmatinske PU. Broj poginulih različit je po godinama i po PU. Najcrnja godina bila je 2007. kada je život izgubio 51 čovjek, od čega samo na prostoru PU šibensko-kninske 14 ljudi (27,5%). U cijelom desetogodišnjem razdoblju najmanje poginulih zabilježeno je u PU zadarskoj (5 ljudi). Zastrašujući je podatak da po godinama broj poginulih varira od 30–50 ljudi, a ozlijeđenih 100–200. Po broju ozlijeđenih osoba u Republici Hrvatskoj na prvom mjestu je PU zagrebačka, što je obzirom na broj stanovnika i očekivano, a odmah za njom je PU splitsko-dalmatinska s 230 ozlijeđenih ili 16,2 % od ozlijeđenih u Republici Hrvatskoj (1417 ozlijeđena). U usporedbi s ljudskim nesrećama, materijalne štete su manje teške ali nisu zanemarive, jer se i one izravno odražavaju na život čovjeka. Ukupna materijalna šteta od požara u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1998–2008. iznosi 7 770 619 275kn (Tabl. 1.). Od toga je šteta u dalmatinskim PU 5 544 566 880 ili 71,3% s najvećim udjelom u PU splitsko-dalmatinskoj (3 247 156 082kn). Sl. 12. Usporedbom dviju posljednjih godina analiziranog razdoblja (2007. i 2008.) veličina opožarene površine i visina materijalne štete izazvane požarima u dalmatinskim PU znatno se smanjila, iako je broj požara u tom razdoblju porastao (osim u PU dubrovačko-neretvanskoj) (Tabl. 2.). Rezultat je to bolje opremljenosti pa time i bržih intervencija vatrogasne službe. Naime, požari se otkrivaju u začecima, a pravodobnim i učinkovitim gašenjem smanjuju se velike materijalne štete. Izuzetno veliko značenje u gašenju požara ima i pomoć iz zraka. |