DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 65 <-- 65 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 63-68 UDK 630* 450 ANALIZA ŠTETAOD SMEĐIH MEDVJEDA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2004. DO 2009. GODINE ANALYSIS OF BROWN BEAR DAMAGES IN CROATIA IN THE PERIOD FROM 2004 UNTIL 2009 12 3 Magda SINDIČIĆ, Davor ZEC, Đuro HUBER SAŽETAK: Jedan od najvažnijih elemenata modernog gospodarenja smeđim medvjedima je sukob između medvjeda i ljudi, a ekonomski gubitci su čimbenik koji najviše doprinosi negativnim stavovima javnosti prema smeđem medvjedu. U Hrvatskoj je populacija od oko 1 000 medvjeda gotovo dosegla biološki i socijalni kapacitet. Medvjed je u Hrvatskoj divljač, zaštićena lovostajem i odstrijelnim kvotama koje se propisuju godišnjim Akcijskim planovima. Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj i Zakon o lovstvu reguliraju naknadu štete koju počini medvjed. Na područjima gdje je medvjed stalno prisutan i njime se gospodari, štetu nadoknađuje ovlaštenik prava lova, dok na područjima gdje nisu ustanovljena lovišta štetu nadoknađuje osoba koja upravlja zemljištem. Cilj rada je prikazati i analizirati podatke o štetama koje je smeđi medvjed počinio u Hrvatskoj u prvih 6 godina (2004–2009) provođenja Plana gospodarenja smeđim medvjedom tj. prvih šest godina organiziranog prikupljanja takvih podataka. U tom razdoblju prijavljeno je ukupno 227 slučajeva šteta (prosječno 37,8 slučaja godišnje), od čega većina (54,2 %) na poljoprivrednim kulturama. Prijavljeno je 23,8 % napada na domaće životinje, te 8,8 % slučajeva štete na pčelinjacima. Nije zabilježen niti jedan napad na čovjeka. Materijalna šteta koju smeđi medvjed počini u Hrvatskoj niska je glede veličine populacije od 1 000 grla. Ključne riječi:smeđi medvjed, Ursus arctos, štete, gospodarenje UVOD – Introduction Gospodarenje smeđim medvjedom predstavlja iza-iKendall,1998.;HerreroiHiggins,2003). Kako zov zbog bioloških karakteristika vrste (spora reproduk-razvojem tehnologije i urbanizacijom čovjek sve više cija, primarno vegetarijanska ishrana vrste koja ima ulazi u prirodna staništa, sukob između medvjeda i probavni sustav mesoždera, zimsko brloženje), percep-čovjeka zahtijevat će sve veću pozornost nadležnih incije ljudi i značajnog međunarodnog interesa za zaštitu i sti tucija(Baruch-Mordo i dr.,2008). Upravljanje i lov medvjeda (Huber i dr.,2008.a). Jedan od najvažni-zaštita velikim zvijerima uvelike ovisi o percepciji jajih elementa modernog gospodarenja je sukob između vnosti, a ekonomski gubitci su jedan od čimbenika koji medvjeda i ljudi, odnosno štete koje nastaju na posje-najviše doprinose negativnim stavovima(Linnell i dima, ranjavanje ljudi i uklanjanje problematičnih me-dr., 1996; Williamsi dr.,2002). dvjeda (Herrero,1985.;Gunther,1994.;Gniadek U Hrvatskoj populacija od oko 1 000 smeđih me 2 dvjeda nastanjuje područje veličine 12 372 km (go 1 Magda Sindičić dr. med. vet., Zavod za biologiju, patologiju i uzgoj divljači,Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, tovo 22 % kopnene površine) (Huber i dr.,2008.b). Heinzelova 55, 10 000 Zagreb, magda.sindicic@vef.hr Stanište smeđeg medvjeda u Hrvatskoj većim se dije 2 Davor Zec dipl. ing. šum., Uprava za lovstvo, Ministarstvo lomnalazi na području visokog krša i pripada Dina regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ulica gradaVukovara 269a, 10 000 Zagreb, davor.zec@mrrsvg.hr rskom masivu, te obuhvaća područja od razine mora do 3 Prof. dr. sc. Đuro Huber, Zavod za biologiju, Veterinarski fakultet 1 750 m nadmorske visine. Šumski pokrov ponajprije Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb, čine bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), huber@vef.hr |