DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 65     <-- 65 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 63-68


UDK 630* 450


ANALIZA ŠTETAOD SMEĐIH MEDVJEDA U HRVATSKOJ
U RAZDOBLJU OD 2004. DO 2009. GODINE


ANALYSIS OF BROWN BEAR DAMAGES IN CROATIA
IN THE PERIOD FROM 2004 UNTIL 2009


12 3


Magda SINDIČIĆ, Davor ZEC, Đuro HUBER


SAŽETAK: Jedan od najvažnijih elemenata modernog gospodarenja smeđim
medvjedima je sukob između medvjeda i ljudi, a ekonomski gubitci su
čimbenik koji najviše doprinosi negativnim stavovima javnosti prema smeđem
medvjedu. U Hrvatskoj je populacija od oko 1 000 medvjeda gotovo dosegla
biološki i socijalni kapacitet. Medvjed je u Hrvatskoj divljač, zaštićena lovostajem
i odstrijelnim kvotama koje se propisuju godišnjim Akcijskim planovima.
Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj i Zakon o
lovstvu reguliraju naknadu štete koju počini medvjed. Na područjima gdje je
medvjed stalno prisutan i njime se gospodari, štetu nadoknađuje ovlaštenik
prava lova, dok na područjima gdje nisu ustanovljena lovišta štetu nadoknađuje
osoba koja upravlja zemljištem. Cilj rada je prikazati i analizirati podatke
o štetama koje je smeđi medvjed počinio u Hrvatskoj u prvih 6 godina
(2004–2009) provođenja Plana gospodarenja smeđim medvjedom tj. prvih
šest godina organiziranog prikupljanja takvih podataka. U tom razdoblju prijavljeno
je ukupno 227 slučajeva šteta (prosječno 37,8 slučaja godišnje), od
čega većina (54,2 %) na poljoprivrednim kulturama. Prijavljeno je 23,8 % napada
na domaće životinje, te 8,8 % slučajeva štete na pčelinjacima. Nije zabilježen
niti jedan napad na čovjeka. Materijalna šteta koju smeđi medvjed
počini u Hrvatskoj niska je glede veličine populacije od 1 000 grla.


Ključne riječi:smeđi medvjed, Ursus arctos, štete, gospodarenje


UVOD – Introduction
Gospodarenje smeđim medvjedom predstavlja iza-iKendall,1998.;HerreroiHiggins,2003). Kako
zov zbog bioloških karakteristika vrste (spora reproduk-razvojem tehnologije i urbanizacijom čovjek sve više
cija, primarno vegetarijanska ishrana vrste koja ima ulazi u prirodna staništa, sukob između medvjeda i
probavni sustav mesoždera, zimsko brloženje), percep-čovjeka zahtijevat će sve veću pozornost nadležnih incije
ljudi i značajnog međunarodnog interesa za zaštitu i sti tucija(Baruch-Mordo i dr.,2008). Upravljanje i
lov medvjeda (Huber i dr.,2008.a). Jedan od najvažni-zaštita velikim zvijerima uvelike ovisi o percepciji jajih
elementa modernog gospodarenja je sukob između vnosti, a ekonomski gubitci su jedan od čimbenika koji
medvjeda i ljudi, odnosno štete koje nastaju na posje-najviše doprinose negativnim stavovima(Linnell i
dima, ranjavanje ljudi i uklanjanje problematičnih me-dr., 1996; Williamsi dr.,2002).
dvjeda (Herrero,1985.;Gunther,1994.;Gniadek


U Hrvatskoj populacija od oko 1 000 smeđih me


2


dvjeda nastanjuje područje veličine 12 372 km (go


1


Magda Sindičić dr. med. vet., Zavod za biologiju, patologiju i
uzgoj divljači,Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
tovo 22 % kopnene površine) (Huber i dr.,2008.b).
Heinzelova 55, 10 000 Zagreb, magda.sindicic@vef.hr


Stanište smeđeg medvjeda u Hrvatskoj većim se dije


2


Davor Zec dipl. ing. šum., Uprava za lovstvo, Ministarstvo


lomnalazi na području visokog krša i pripada Dina


regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva,
Ulica gradaVukovara 269a, 10 000 Zagreb, davor.zec@mrrsvg.hr


rskom masivu, te obuhvaća područja od razine mora do


3


Prof. dr. sc. Đuro Huber, Zavod za biologiju,


Veterinarski fakultet
1 750 m nadmorske visine. Šumski pokrov ponajprije


Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb,


čine bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba),


huber@vef.hr




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 66     <-- 66 -->        PDF

M. Sindičić, D. Zec, Đ. Huber: ANALIZA ŠTETAOD SMEĐIH MEDVJEDA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 63-68


obična smreka (Picea abies), te ostale vrste ovisno o
nadmorskoj visini i izloženosti suncu. Brojnost populacije
je u porastu od 1950-ih, te je danas gotovo dosegla
biološki i socijalni kapacitet (Huber i dr., 2008.b).
Smeđi medvjed je u Hrvatskoj divljač zaštićena lovostajem,
a odstrjel se propisuje godišnjim Akcijskim
planovima. Od 2005. godine medvjedom se gospodari
na temelju Plana gospodarenja smeđim medvjedom u
Republici Hrvatskoj, s ciljemosiguranja uvjeta trajnog
opstanka smeđeg medvjeda, na načinda u Hrvatskoj i
dalje bude lovna vrsta (Huber i dr.,2008.b).


Plan gospodarenja (Huber i dr.,2008.b). i Zakon o
lovstvu (Anon., 2005, Anon., 2009) reguliraju naknadu
štete koju u Hrvatskoj počini smeđi medvjed. Na
područjima gdje je medvjed stalno prisutan i njime se
lovno gospodari, štetu nadoknađuje ovlaštenik prava
lova, dok na područjima gdje nisu ustanovljena lovišta
štetu nadoknađuje osoba koja upravlja zemljištem.
Unutar stalnog staništa medvjeda u Hrvatskoj lovišta
pokrivaju 94,2 % površine, a nacionalni parkovi 5,8 %
(Huber i dr.,2008.b).


Jedini objavljeni podatci o štetama koje je smeđi medvjed
počinio u Hrvatskoj su prikaz šteta na području tadašnje
Jugoslavije za 1987. godinu (Huber iMorić,
1989) te pregled šteta nastalih 1989. godine (Huber i
Frković,1993). Prije provođenja Plana gospodarenja
smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj nije postojao
organizirani sustav prikupljanja podataka o štetama koje
počini smeđi medvjed, kao niti jedno državno tijelo koje
jebilo zaduženo za analizu takvih podataka. Plan gospodarenja
propisuje da je svako lovište u staništu medvjeda
obvezno Upravi za lovstvo, Ministarstva
regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva
prijaviti sve štete koje u lovištu počini medvjed. Putem
obrasca Zapisnik o šteti od divljači, najkasnije do 31. siječnja
moraju se dostaviti podatci o štetama koje je medvjed
počinio tijekom prethodne kalendarske godine.
Prikupljanje podataka o štetama koje je u Hrvatskoj počinio
medvjed je započelo 2004. godine u sklopu projekta
“Unaprjeđivanje suživota velikih zvijeri
poljoprivrede u Južnoj Europi”, koje je financirala Europska
komisija putem programa LIFE. Plan gospodarenja
smeđim medvjedom izrađen je i prihvaćen te godine
(sam dokument tiskan je 2005. godine, pa se godina izdanja
navodi kao početak provedbe Plana),a cilj ovog
rada je prikazati i analizirati podatke o štetama koje je
smeđi medvjed počinio u Hrvatskoj u prvih šest godina
(2004–2009) provođenja Plana gospodarenja smeđim
medvjedom tj. prvih šest godina organiziranog prikupljanja
takvih podataka u Hrvatskoj.


MATERIJALI I METODE – Materials and methods


Podatci o štetama koje je smeđi medvjed počinio u
Hrvatskoj prikupljani su u razdoblju siječanj 2004. go-
dine – prosinac 2009. godine. Podatci su prikupljani
putem obrazaca “Zapisnik o šteti od divljači”,koje su
ovlaštenici prava lova unutar staništa medvjeda bili
dužni dostaviti Upravi za lovstvo MRRŠVG (Anon.,
2006). Prilikom uviđaja na mjestu štete ispunjava se
“Zapisnik o šteti od divljači”i procjenjuje visina nastale
štete, a vlasnik svojim potpisom na obrascu potvrđuje
slaganje s iznosom nadoknade za počinjenu štetu. Predviđeno
je da iznos naknade ovisi o korištenju zaštitnih
sredstava (električnih ograda, pasa čuvara) i pridržavanju
ostalih mjera za sprječavanje pojavljivanja problematičnih
medvjeda i mjera za sprječavanje nastanka
šteta, no ne postoji pravilnik kojim je propisan iznos naknade,
već ona ovisi o procjeni lovovolaštenika i oštećene
osobe. Obrazac sadrži podatke o podnositelju
zahtjeva za naknadu štete, opis štete, procjenu iznosa
štete i poduzetim mjerama za smanjenje štete od strane
oštećenika,a potpisuju ga tri člana povjerenstva, provoditelj
lovnogospodarske osnove i ovlaštenik prava lova.


REZULTATI – Results


U razdoblju siječanj 2004. godi ne – prosinac 2009.
godine u Upra vu za lovstvo MRRŠVG pristiglo je
ukupno 227 prijava šteta koje je u Hrvatskoj uzrokovao
smeđi medvjed. Prosječno je godišnje bilo 37,8 slučajeva
štete, s time da su 2004. godine prijavljena 23 slučaja,
2005. godine 88, 2006.godine 16,2007. godine 46,
2008. godine ukup no 47 slučaja i 2009. godine je prijavljeno
tek 7 slučaja šteta od medvjeda (Slika 1).


U većini slučajeva (N=123, 54,2%) šteta je počinjena
na poljoprivrednim kulturama, i to 44 (19,4 %)
slučaja štete na žitaricama, 39 (17,2 %) prijavljena slučaja
na voćnjacima (uglavnom voćnjaci šljive i jabuke),
38 slučaja (16,7 %) na povrtnjacima (u većini slučajeva
šteta je bila na nasadima mrkve) te 2 slučaja (0,9 %)
oštećenja vinograda. Prijavljeno je ukupno 20 (8,8 %)
slučajeva štete na pčelinjacima. Od ukupno 227 slučajeva
prijavljeno je 54 (23,8 %) slučaja napada na domaće
životinje. U pet godina prijavljena su tek 5 slučaja
napada na koze, 2 na krave te po jedan napad na magarca,
svinju i konja. Od domaćih životinja šteta je najčešće
počinjena na peradi (N=20) i ovcama (N=16), te
je zabilježeno ukupno 8 napada na kuniće.


Prijavljeno je ukupno 10 (4,4 %) slučaja šteta na lovnogospodarskim
objektima (najčešće oštećenja na automatskim
hranilicama za divlje svinje), te 7 (3,1 %)
slučajeva štete na automobilima koje su nastale uslijed
sudara s medvjedom.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 67     <-- 67 -->        PDF

M. Sindičić, D. Zec, Đ. Huber: ANALIZA ŠTETAOD SMEĐIH MEDVJEDA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 63-68


Ukupno 5,7 % (N=13) čine oštećenja
nastala na štalama, ogradama,
kućnim vratima te jedan slučaj štete
na sušenom mesu u pušnici.


Većina šteta nastala je na području
Primorsko-goranske (49,8 %) i
Ličko-senjske županije (43,6 %),
dok je 9 (4,0 %) slučajeva šteta zabilježeno
na području Karlovačke i
6 (2,6%) na području Zadarske županije.
Najveća gustoća šteta po


2


km zabilježena je na području općine
Brod Moravice, a zatim u općinama
Delni ce, Čabar i Duga Resa.
Većina prijavljenih šteta nastala je
Slika 1. Broj prijavljenih slučaja šteta smeđeg medvjeda u Hrvatskoj u razdoblju


na području lovnog gospodarenja


2004–2009. godina.


medvjedom (98,7 %) te su tek 3 slu-


Figure 1Number of reported brown bear damage cases in Croatia in the period
čaja štete na pčelinjacima zabilje-2004–2009
žena na području NPPaklenica.


Slika 2. Učestalost pojedinih šteta uzrokovanih smeđim
medvjedom.


Figure 2Frequency of damage caused by brown bears.


UTablici 1. prikazani su iznosi isplaćenih odšteta (u
hrvatskim kunama), koje su lovišta koja gospodare
smeđim medvjedom prijavila za razdoblje 2005. –
2009. godine. Za 2004. godinu nisu prikupljeni podatci
o isplaćenim iznosima.
poljoprivredna kultura –agriculture


U razdoblju 2004. – 2009. godina nije službeno zadomaće
životinje –domestic animals bilježen niti jedan napad medvjeda na čovjeka.


pčelinjaci –bee hives


ostalo –other


lovnogospodarski objekti –hunting facillities


prometne nesreće –traffic accidents


Tablica 1. Iznos isplaćenih odšteta


Table 1 Amount of damage compensation


Godina
Year
Broj lovišta koja su
prijavila štetu
Number of hunting
units that have
reported the damage
Broj štetnih događaja
Number of
damage cases
Broj oštećenih domaćinstava
Number of
damaged households
Ukupni iznos
isplaćene odštete
Total amount
of compensation
2004. 6 23 23 -
2005. 15 88 78 + 3 prometne nesreće 57.623,00 HRK
2006. 7 16 15 + 1 prometna nesreća 44.074,00 HRK
2007. 9 46 43 62.215,00 HRK
2008. 9 47 30 49.995,00 HRK
2009. 3 7 6 3.000,00 HRK
Ukupno –Total 216.907,00 HRK


RASPRAVA– Discussion
Prikupljanje i analiza podataka o počinjenim šte-(Kaczensky,1999). Potrebno je naglasiti da se ovim
tama daje nam uvid u kompleksnost problema i pomaže sustavom prikupljanja podataka najvjerojatnije ne reginam
prilikom razvijanja strategija za prevenciju šteta strira svaki slučaj štete koje su u Hrvatskoj uzrokovali




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 70     <-- 70 -->        PDF

M. Sindičić, D. Zec, Đ. Huber: ANALIZA ŠTETAOD SMEĐIH MEDVJEDA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 63-68


Linnell, J. D.C., M. E.Smith,J.Odden,P.Kac-Sertić,J., 2008: Štete od smeđeg medvjeda (Ursus
zensky, J. E.Swenson,1996: Strategies for arctos L.) u šumskim sastojinama na području
the reduction of carnivore-livestock conflicts: a državnog lovišta broj VIII/2 “Bjelolasica”, Direview,
Norvegian Institute for Nature Reserach plomski rad, Šumarski fakultet Sveučilište u Za-
Oppdragsmelding 443: 1–118. grebu, 40 str, Zagreb.


Linnell, J. D. C., M. E. Smith, J. Odden, J. Ulamec, P., 2007:Analiza odškodninskih zahtevkov
Swenson,1996: Strategies for the reduction za škodo, ki so jo povzrocile živali zavarovanih
of carnivore-livestock conflicts – a review, Nor-prosto živecih živalskih vrst v letu 2007,Agencija
wegian Institute of Nature Research Oppdrag-Republike Slovenije za okolje, 22 str, Ljubljana.
smelding 443:1–118.


Ulamec,P.,2008:Analiza odškodninskih zahtevkov


Naves,J., A.Fernández-Gil,A.Ordiz, M.De-za škodo, ki so jo povzrocile živali zavarovanih
libes,2010:Trends in the damages attributed to prosto živecih živalskih vrst v letu 2007,Agenbrown
bears in the Cantabria Mountains (NW cija Republike Slovenije za okolje, 21 str, Ljub-
Spain) in 1991–2008, Program,Abstract and In-ljana.


th


formation 19 International Conference on Bear


Williams, C.K., G.Ericsson,T.A.Heberlein,
Research and Management, 113, Tbilisi, Georgia.


2002: Aquantitative summary of attitudes towards


Sagor, J. T., J. E. Swenson, E. Roskaft,1997: wolves and their reintroduction (1972–2000), Life
Compatibility of brown bear (Ursus arctos) and Society Bulletin 30:575–584.
free ranging sheep in Norway, Biological Conservation
81: 91–95.


SUMMARY: One of the most important elements of a modern brown bear
management is human – bear conflict. Economic losses are one of the key factors
influencing negative public attitudes towards brown bears. In Croatia a
population of 1000 bears has almost reached its biological and social capacity.
Brown bear in Croatia is a game species, protected by a closed hunting
season and hunting quotas defined by yearly Action plans. National Brown
bear Management Plan and Hunting Act regulate compensation of damage
caused by brown bears. In areas where bears are permanently present and
hunted damage compensation is paid by hunting unit leaseholders, whereas in
national parks, areas where bears are not hunted and in areas with only accidental
presence of bears compensation is paid from the state budget. The goal
of this paper was to present and analyze data about brown bear damages in
Croatia during the first 6 years (2004–2009) of the Management Plan implementation,
in other words the first 6 years of organized data collection. Totally
227 damage cases have been reported in this period (on average 37.8 cases
per year). Most of the damage has been done on agricultural goods (54.2%),
attacks on domestic animals (23.8%) and apiaries (8.8%). During this period
attacks on humans have not been registered. Considering the population size
of 1000 animals, brown bears cause low material damage in Croatia.


Key words:brown bear, Ursus arctos, damage, management




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 68     <-- 68 -->        PDF

M. Sindičić, D. Zec, Đ. Huber: ANALIZA ŠTETAOD SMEĐIH MEDVJEDA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 63-68


smeđi medvjedi, no predstavljeni podatci pouzdano


upućuju na obim šteta koje počini medvjed. Iznimka su


prijavljeni slučajevi štete nastale uslijed prometnih nesreća
u koje su bili uključeni smeđi med vjedi. U 6-godišnjem
raz doblju prijavljeno je tek 7 slučajeva, dok je
u tom razdob lju zapravo bilo ukupno 96 prometnih nesreća
(željezničkih i cestovnih) u koje su bili uključeni
medvjedi (Huber i dr.,2008.b). Ovlaštenici prava lova
prijavili su samo slučajeve štete u kojima su oni snosili
financijsku odgovornost.Tako su npr. 2006. godine ovlaštenici
isplatili gotovo 37.000,00 HRK za štetu koja je
nastala prilikom dvije prometne nesreće, što je 84 %od
sveukupnog iznosa (44.000,00 HRK) koji je te godine
isplaćen za štete koje je prouzročio medvjed.


Ukupan broj štetnih događaja koje medvjed prouzroči
u Hrvatskoj vjerojatno je veći od prijavljenog, na
što posebno upućuju podatci za 2009. godinu kada je
prijavljeno samo 7 slučajeva šteta. Situacije kada se
šteta ne prijavinajčešće su povezane sa štetama na lovnogospodarskim
i lovnotehničkim objektima, tj ovlaštenici
prava lova ne prijavljuju štetu koja je nastala
njima samima.Šteta se također ne prijavljuje u slučajevima
kada napadnuta stoka nestane,jer se tada ne isplaćuje
odšteta. Budući da ne postoji odštetni cjenik
propisan od strane nadležne državne ustanove, o iznosu
odštetepregovara se između ovlaštenika prava lova (ili
države) i oštećenika.Vjerojatno pojedini oštećenici ni
ne prijave nastalu štetu zbog nezadovoljstva isplaćenim
naknadama te zbog dugotrajnosti postupka u slučaju
sudskog spora. Smatramo da dio šteta ostane
neprijavljen i zbog pozitivnog stava javnosti prema
medvjedu, pa oštećenici ne traže naknadu za manju
materijalnu štetu, a niti ovlaštenici prava lova ne registriraju
sve prijavljene slučajeve.


Ovaj rad ne obuhvaća podatke o štetama nastalim
na šumskim sastojinama.Takve štete nastale zbog guljenja
kore uglavnomobične jele (Abies alba), arjeđe
obične smreke (Picea abies)zabilježene su na području
državnog lovišta broj VIII/2 “Bjelolasica” (Sertić,
2008,Jovanović,2010).


Ovlaštenici prava lova koji gospodare medvjedom
prijavili su da su u 5-godišnjem razdoblju isplatili
ukupno 216.907,00 HRK odštete, tj. prosječno
43.318,40 HRK godišnje (prosječno oko 6.000,00 EUR
godišnje). Ukupni iznos materijalne štete koju je počinio
medvjed nešto je veći,jer ovlaštenici ne isplate odštetu
u svakom slučaju, već se ona često kompenzira na
drugi način (npr. popravkom oštećenog objekta, nadoknadom
uništene poljoprivredne kulture). Ovaj iznos također
vjerojatno ne uključuje sveukupnu materijalnu
štetu počinjenu na lovnogospodarskim i lovnotehničkim
objektima, jer nju lovovlaštenici ne prijavljuju u


potpunosti,budući da je to šteta nastala njima samima i


ne isplaćuju odštetu. Unatoč tomu, ovi podatci pouz


dano upućuju da je materijalna šteta koju smeđi me


dvjed počini u Hrvatskoj niska s obzirom na veličinu
populacije od 1 000 grla. U Sloveniji je 2006. godine za
588 riješenih slučaja štete od medvjeda (a ukupno je
bilo prijavljeno 642 slučaja) isplaćena odšteta od
145.094,44 EUR (Ulamec, 2007), dok je 2007. godi ne
za 294 riješena slučaja štete koju je počinio medvjed
isplaćena odšteta od 81.866,39 EUR, od čega je gotovo
40 % štete bilo na stoci sitnog zuba(Ulamec, 2008).
Osim usporedbe sa Slovenijom, tvrdnju da u Hrvatskoj
medvjed ne čini značajnu materijalnu štetu dobro ilustrira
i podatak da na području staništa medvjeda ima
preko 70 000 pčelinjih košnica (Dečak i dr., 2005),
dok je u 5-godišnjem razdoblju prijavljeno tek 20 napada
na košnice. U pokrajiniAsturiji na sjevero-zapadu
Španjolske, zabilježeno je da 50-70 medvjeda prosječno
godišnje oštete 603 košnice, te 147 stabala voćaka, 14
goveda, 7 koza, 5 konja i 22 ovce (Naves i dr.,2010).


Veličina medvjeđe populacije i obim šteta ne moraju
biti u korelaciji, već treba uzeti u obzir vrste i broj
domaćih životinja koje se uzgajaju na području staništa
medvjeda, način držanja domaćih životinja i metode
prevencije napada od predatora koje se koriste, tip staništa
(šumsko ili otvoreno područje) te treba uzeti u
obzir i prirodnu hranu raspoloživu medvjedima (Kaczensky,
1999).Važno je uzeti u obzir i gustoću stanovništva
na području rasprostranjena medvjeda. Razlika
u brojnosti napada između pojedinih godina može se
objasniti količinom raspoložive hrane u prirodi, tj slabiji
urod plodova koje su najvažnije u prehrani medvjeda
može rezultirati većom potrebom za hranom iz
ljudskih izvora (Garshelis,1989). Također, problematična
jedinka može uzrokovati niz napada te tako i
udvostručiti prosječan broj štetnih događaja godišnje
(Kaczensky, 1999).Analizom podataka o štetama
koje je medvjed počinio u Hrvatskoj utvrdili smo da
često jedna problematična jedinka uzrokuje više slučajeva
štete.Topotvrđuju slučajevi šteta nastali na ograničenom
području tijekom određenog razdoblja, a
prijave takvih događaja često prati i izvještaj o pojavljivanju
problematične jedinke. I u Sloveniji je zabilježeno
da velik postotak šteta uzrokuje maleni broj
jedinki (Jerina i dr.,2010).


Važno je naglasiti da u Hrvatskoj u razdoblju
2004. –2009. godina nije zabilježen niti jedan napad
medvjeda na čovjeka, dok je npr. u Turskoj u razdoblju
2000–2009. g. zabilježeno ukupno 46 slučajeva napada
medvjeda na ljude, koji su rezultirali ranjavanjem ili
smrću napadnute osobe (Cani dr.,2010).


Iako, kako je predstavljeno u ovome radu, šteta koju
medvjed počini u Hrvatskoj nije značajna, prevencija
šteta i rješavanje situacija s problematičnim medvjedima
(tj. životinjama koje se približavaju naseljima i
čine štetu) ključan je dio gospodarenja smeđim medvjedom
u Hrvatskoj. Reduciranje konflikta između velikih
zvijeri i čovjeka smatra se preduvjetom za uspješnu za




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 69     <-- 69 -->        PDF

M. Sindičić, D. Zec, Đ. Huber: ANALIZA ŠTETAOD SMEĐIH MEDVJEDA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 63-68


štitu tih vrsta (Linnell i dr.,1996;Sagori dr.,1997).
Podizanje razine javne svijesti o suživotu s medvjedom,
ponašanju u staništu medvjeda te metodama prevencije
štete doprinosi se uspješnom gospodarenju populacijom.
Pri tomu je potrebno redovno održavati komunikaciju
s javnosti, a posebice s lovcima i medijima.


Tijekom prethodnih godina mediji su često izvještavali


o prevelikoj, problematičnoj populaciji medvjeda u Hrvatskoj,
što stvara negativnu sliku u javnosti i utječe na
porast negativnih stavova, dok analiza predstavljenih
podataka upućuje da iako brojna populacija medvjeda u
Hrvatskoj, ne uzrokuje velik broj šteta.


ZAHVALA–Acknowledgments


Podatci za ovo istraživanje prikupljeni su u sklopu
provođenja projekata Unaprjeđivanje suživota velikih
zvijeri i poljoprivrede u Južnoj Europi”(LIFE COEX)
kojega financira Europska komisija putem programa
LIFE, te projekta “HUNTing for Sustainability”kojega


LITERATURAAnonimus, 2005: Zakon o lovstvu. Narodne novine
140/05.
Anonimus, 2006: Pravilnik o stručnoj službi za provedbu
lovnogospodarske osnove. Narodne no-
vine 63/06.
Anonimus, 2009:Zakon o izmjenama i dopunama zakona
o lovstvu. Narodne novine 75/09.
Baruch-Mordo,S., S.W.Breck, K. R.Wilson,


D. M. Theobald,2008: Spatiotemporal Distribution
of Black Bear–Human Conflicts in Colorado,
USA, Journal of wildlife management
72(8):1853–1862.


Can, O. E.,E.Caglayan, J.Beecham,T.Hatipoglu,
H. Emir,F.Arikan,2010: Human-
bear conflict in Turkey: a model project for
resolving the conflict, Program,Abstract and In


th


formation 19 International Conference on Bear
Research and Management, 12,Tbilisi, Georgia.
Dečak,Đ., A.Frković, M.Grubešić, Đ.Huber,


B.Iviček, B.Kulić, D.Sertić, Ž.Štahan,
2005: Plan gospodarenja smeđim medvjedom u
Republici Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede
šumarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava za
lovstvo, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu
prirode, 92 str, Zagreb.


Garshelis, D. L.,1989: Nuisance bear activity and
management in Minnesota, Proceedings of a
symposium on management strategies, 169–180,
Yellowknife, Canada.


Gniadek, S.J., K. C. Kendall, 1998:Asummary of
bear management in Glacier National Park,
1960–1994, Ursus 10: 155–159.


Gunther, K.A., 1994: Bear management inYellowstone
National Park, 1960–1993, International
Conference on Bear Research and Management


9:549–560.


financiraEuropska komisija putem programa Seventh
FrameworkProgramme.
Zahvaljujemo svim ovlaštenicima prava lova koji gospodare
medvjedom i koji su dostavili podatke o štetama.


– References
avoidance, Lyons and Burford, New York, New
York, USA.


Herrero, S., A. Higgins, 2003: Human injuries
inflicted by bears inAlberta:1960–1998, Ursus


14:44–54.
Huber,Đ., S.Morić,1989: Brown bear damage in
Yugoslavia. Zbornik radova 3. Simpozijuma
“Suvremeni pravci uzgoja divljači”, 197–202,
Zagreb, Hrvatska.
Huber,Đ., A.Frković,1993: Brown bear management
in Croatia, Proceedings of the XXI International
Union of game Biologists, 287–291,
Ha lifax,Canada.
Huber,Đ., J.Kusak,A. Majić Skrbinšek, D.
Majnarić, M. Sindičić,2008a: Amultidimensional
approach to managing the European
Brown bear in Croatia, Ursus 19(1): 22–32.
Huber,Đ., Z.Jakšić,A.Frković, Ž.Štahan, J.


Kusak, D. Majnarić, M. Grubešić, B.
Kulić, M.Sindičić,A.MajićSkrbinšek,


V.Lay, M.Ljuština, D.Zec. R.Laginja, I.
Francetić,2008b: Plan gospodarenja smeđim
medvjedom u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo
regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva,
Uprava za lovstvo, 89 str, Zagreb.


Jerina, K., U. Videmšek, M. Jonozovič, M.
Krofel, 2010: Using GPS telemetry to study
human-bear conflicts in Slovenia, Program,Abstract
and Information 19th International Conference
on Bear Research and Management, 26,
Tbilisi, Georgia.


Jovanović,D., 2010: Rezultati istraživanja šteta od
smeđeg medvjeda u državnom lovištu VIII/2 –
“Bjelolasica”, Diplomski rad, Šumarski fakultet
Sveučilište u Zagrebu, 43 str, Zagreb.


Kaczensky, P., 1999: Large carnivore depredation
on livestock in Europe, Ursus 11:59–72.


Herrero, S., 1985: Bear attacks: their causes and