DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 86 <-- 86 --> PDF |
196 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) M. Glavaš: Štete na običnoj jeli uzrokovane bijelom imelom. Jelina imela je biljka svjetlosti koja obično dolazi na vrhovima starih stabala Narušavanjem strukture jelovih sastojina, stabla dobivaju više svjetlosti, imela se spušta u niže dijelove krošnje i naseljava stabla sve manjih promjera. Jelama nanosi nesagledive štete od smanjenja prirasta, umanjenja tehničke vrijednosti drva, dovodi do fi ziološkog slabljenja stabala i njihove predispoziceije za napad biotskih čimbenika itd., sve do sušenja stabala i narušavanja stabilnosti ekosustava. Ona je značajan čimbenik u gospodarenju s jelovim sastojinama i treba joj posvetiti ozbiljnu pozornost. I. Lukić: Da li kestenova osa listarica (Dryocosmus kuriphilus) kao novopojavna vrsta u Hrvatskoj može proširiti i/ili intenzivirati rak kestenove kore (Cryphonectria parasitica)? Ovo je prikaz rada našega studenta u obliku postera. Autor daje osnovne podatke o novounesenom štetniku – kestenovoj osi listarici i o gljivi C. parasitica – uzročniku raka kestenove kore. Kestenova osa listarica je u Hrvatskoj prvi puta nađena 2010. godine na kestenima kod Lovrana. Dans je proširena na više lokaliteta na kestenovim sastojinama i u unutrašnjosti. Osa stvara šiške koje se osuše, iza njih ostaje otvorena ranica. S druge strane poznato je da navedena gljiva u kesten širi zarazu svojim konidijama kroz rane. Povezanost gljive i ose otkrivena je u Švi carskoj 2011. godine. Iz toga proizlazi da postoji mogućnost intenzivnijeg širenja gljive. Ovaj se poster po svome sadržaju može ravnopravno uvrstiti među ostale referate na simpoziju. Zaključak Iz sažetaka 13 izlaganja i jednoga postera, lako je zaključiti da je tematika bila vrlo raznolika. Obuhvaćeni su suvremena gledišta zaštite šuma u Hrvatskoj i zaštite bilja uopće. Velika ješteta da radu Šumarske sekcije nisu nazočili svi autori i koautori prijavljenih referata, a pogotovo je uočen slab odaziv iz Hrvatskih šuma i društvenih struktura koje upravljaju šumama. Sigurno je da šumari svake godine daju značajan doprinos seminarima, pa bi u smislu dodatnog obrazovanja za struku bilo korisno da im nazoče njeni stručnjaci. Ostaje pitanje, da li smo mi jedina struka kojoj se ne isplati dodatno obrazovanje? Kolegici Mandici Dasović upućujemo čestitke na priznanju. WORLD BIOENERGY 2012, JÖNKÖPING, SWEDEN KONFERENCIJA I IZLOŽBA O BIOMASI ZA ENERGIJU, 29–31. SVIBNJA 2012.G. Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan "Jönköping je bioenergijska prijestolnica svijeta", riječi su Miguela Trossera u njegovom govoru na World Bioenergy skupu 2010. godine. Razloge je našao u opsegu događanja. Te je go- dine, naime, 200 izlagača izlagalo svoje proizvode koje je vidjelo 4 000 posjetitelja, od kojih 550 sudionika konferencije. Ukupno je bilo zastupljeno pedeset zemalja sa svih kontinenata, a događanja je pratilo sto novinara iz petnaest zemalja. Konferencija i izložba o biomasi za energiju održava se u Jönköpingu svake druge godine. Ove će se godine na izložbi ponuditi proizvodi, tehnike i usluge kompletnog bioenergijskog sektora i to: proizvodnja goriva na bazi drva (peleti, drvni ostaci, etanol i dr.), tehnike spaljivanja i rukovanje materijalom, biogas, trgovanje, distribucija, transport i logistika, projekatna i inžinjerska služba, savjetodavna služba, analiza i fi nanciranje, istraživanja, razvoj i gradnja te strukovne udruge, mediji i upravljanje. Na konferenciji su predviđene za raspravu teme: resursi i potencijali bioenergije, postojano pridobivanje ostataka šumske proizvodnje, biljke za energiju – mogućnosti za zemlje u razvoju, politička podrška razvoju tržišta i inovacija, jamstvo potrajnosti kod bioenergije, energija iz otpadnih izvora – (biogas, toplina, struja i dr.), biorafinerije – optimiziranje lanaca, izrada peleta – jačanje tržišta, nove tehnologije i nove sirovine, industrijski razvoj i poslovni scenariji. Ovom kratkom informacijom želim upoznati stručne krugove zainteresirane za biomasu za energiju o jednom izuzetno aktualnom skupu i izložbi te preporučiti uključivanje u događanja u Jönköpingu. Time bi se obogatila naša još uvijek skromna znanja o kompleksu područja bioenergije, a kroz povratne informacije omogućilo njeno svrsishodnije uključivanje u energetske tokove Hrvatske. Izvor: FTI 1+2, 2012., www.worldbioenergy.com Akademija šumarskih znanosti |