DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 102     <-- 102 -->        PDF

u radu Upravnog odbora HŠD-a. Svim šumarima velika je čast biti članom i sudjelovati u radu Šumarskog društva. Želim ovom prilikom pohvaliti suradnju HKIŠDT i HŠD-a za uspješnu organizaciju stručne ekskurzije posjeta sajmu Interforst u Münchenu 18. i 19. srpnja ove godine. Isto tako same pohvale za akciju sakupljanja pomoći za stradale u poplavama u istočnoj Slavoniji. Cijela akcija izvedena je transparentno i bez ikakvih afera. Želim Vas izvijestiti o nekim pojedinostima donošenja novog Zakona o šumama koji je stupio na snagu 8. kolovoza 2014. godine, jer sam kao član Povjerenstva sudjelovala u njegovoj izradi. Povjerenstvo je 30. listopada 2013. godine donijelo svoj prijedlog Zakona, međutim, on je u veljači 2014. godine u izmijenjenom obliku ušao u Saborsku raspravu i na njega su dane brojne primjedbe. Primjedbe su dane i ispred HKIŠDT, iako sam ja kao tajnica sudjelovala u izradi prijedloga, jer kao takav nije predložilo Povjerenstvo. Ono što je dobro u Zakonu je to, da licencirani inženjeri mogu vršiti doznaku i izdavanje popratnica. Tijek stvari je takav da će mnogi radovi biti izdvojeni iz Hrvatskih šuma d. o. o., no bitno je da te poslove obavljaju stručne osobe tj. licencirani inženjeri, neovisno o tome kako će se zvati poduzeće u kojemu rade. Izmjenama i dopunama Zakona o šumama izmijenjen je Članak 17. kojim se gospodarenje šumama na NPŠO (nastavno pokusni šumski objekti) omogućuje Šumarskom fakultetu, što po starom Zakonu nije bio slučaj. U Članku 20. kod Šumsko gospodarskih planova to prestaju biti Godišnji planovi gospodarenja i ta odredba stupa na snagu 1. siječnja 2015. godine. Članak 28. tumači da kupnja novih šuma i šumskog zemljišta ne spada u biološku obnovu šuma. Članak 31. propisuje da uslugu gospodarenja privatnim šumama obavljaju licencirani inženjeri, a među njima svakako ima mjesta za djelatnike Hrvatskih šuma d.o.o. Nije dobro da se kod izrade dokumenata prostornog uređenja u Članku 37. briše da u njima sudjeluje Ured nadležan za poslove šumarstva, već samo nadležni Ured. Nadalje, naglašavamo ono što je vezano za izdvajanje šuma i šumskog zemljišta iz Šumskogospodarskog područja, kao i sve "aspiracije" na šumska zemljišta. Iz Šumskogospodarskog područja izdvojit će se svi nelegalno izgrađeni objekti nakon postupka legalizacije. Izdvajanja su moguća i za potrebe MORH-a, a dodano je i za potrebe nadzora državne granice, što omogućuje MUP-u da predloži da se dio šuma izuzme iz redovitog gospodarenja zbog potrebe nadzora granica, a to mogu biti velike površine. Ono što se neće izdvajati iz Šumskogospodarskog područja su golf tereni i kampovi koji formalno ostaju unutar područja, no na njima se omogućuje gradnja, a gospodarenje šumom će svakako biti ograničeno. U Članku 50. spominje se "samoizrada" i definira se što mogu raditi vlasnici za vlastite potrebe, a što licencirani izvođači. U postupku je reguliranje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za inženjere (ne tvrtke izvođače radova) koji žele obavljati profesiju u RH – to je sada ovlast Komore, što, sukladno Zakonu o reguliranim profesijama, obavljaju strukovne komore ili resorno ministarstvo.
Članak 63. govori o izdvajanju sredstava OKFŠ-a na poseban račun koji bi trebao biti pri resornom ministarstvu, no izdvojen iz sredstava proračuna. Za korištenje sredstava OKFŠ-a izradit će se novi Pravilnik. Na temelju projekata, razmjerno površini kojom gospodare, omogućit će se apliciranje za sredstva OKFŠ-a tvrtki za gospodarenja državnim šumama te privatnim šumoposjednicima, 5 % prikupljenih sredstava izdvajat će se za vatrogasnu službu, 10 % za razminiranje šuma i šumskog zemljišta, a 5 % za znanstveno-istraživački rad. Šumarska savjetodavna služba izdvojena je iz Hrvatskih šuma d. o. o. i osnovan je šumarski segment Savjetodavne službe. Novim zakonom o šumama pojačane su i bolje definirane pojedine kaznene odredbe. U izradi je i novi Pravilnik o uređivanju šuma, kao i Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu. Pojasnila je i neke pojedinosti oko izdavanja i korištenja "čekića" i vođenja očevidnika za ovlaštene inženjere. Propisat će se i rokovi za provođenje šumskog reda na terenu.
Pooštrit će se i neki kriteriji kod ispita za ovlaštene inženjere, i to ponajprije vezano za ispitne rokove.
U tijeku je izrada Izmjena i dopuna zakona o lovu.
Već dvije godine radi se Program ruralnog gospodarenja RH 2014-2020. godine. Sva sredstva iz fondova EU za ruralni razvoj, od preko dvije milijarde €, bila su namijenjena isključivo za poljoprivredu, kao da šumarstvo i ne postoji. Član Uprave Hrvatskih šuma Ivan Ištok, dipl. ing., u vezi s tim oformio je radnu skupinu s predstavnicima Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta, Komore, resornog Ministarstva i Hrvatskih šuma d. o. o. Članica Europske komisije zadužena za fondove ruralnog razvoja nakon uvida pohvalila je šumarski sektor u Hrvatskoj. No problem je što Europska komisija tumači naš OKFŠ kao državnu potporu, a ona zabranjuje dvostruko financiranje. Kao što je najavio i predsjednik Oliver Vlainić, 6. listopada u HGK održat će se prezentacija, na kojoj će nam svoja iskustva na privlačenju sredstava EU fondova prenijeti kolege iz Slovačke i Poljske.
Na kraju slijedi obavijest da i agronomi, kao i prehrambeni sektor, u cilju zaštite struke osnivaju svoju komoru.
Mr. spec. Mandica Dasović, osvrnula se na postupak izdvajanja iz Šumskogospodarskog područja, vezanih uz Prostorne planove. U Zakonu piše da mi moramo sudjelovati u donošenju Prostornih planova, no bitno je to da isto tako piše da ako je nešto ušlo u Prostorni plan, to se već smatra izdvojenim iz ŠG područja, dakle ne mora se više tražiti državni interes da bi se nešto izdvojilo. Mi smo kao šumari uključeni u donošenje Prostornih planova, no mislim da ne postoje jasni stavovi i kriteriji da li nešto izdvojiti ili ne.