DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Vitalnost i opstanak populacija drvenastih vrsta u izmijenjenim uvjetima sredine ovisi o zadovoljavajućem stupanju njihove genetičke varijabilnosti kao osnova za adaptaciju i nesmetanu evoluciju (Šijačić-Nikolić i Milovanović 2012). U šumskom fondu Srbije divlja trešnja spada u kategoriju vrsta koje su pod rizikom (Banković i sur. 2009) i kojima se ne posvećuje dovoljno pažnje. Kako bi se osiguralo očuvanje genofonda divlje trešnje i provelo kvalitetno upravljanje genskim resursima, neophodna su detaljna istraživanja populacijske strukture i genetičke raznolikosti. U radu je istražena unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost divlje trešnje u devet prirodnih populacija u Srbiji na osnovi morfoloških obilježja listova, pri čemu su korištene deskriptivne i multivarijatne statističke metode. Rezultati dobiveni u ovom istraživanju mogu se koristiti u daljnjem oplemenjivanju vrste, kao i za očuvanje genofonda. MATERIJAL I METODE MATERIAL AND METHODS Materijal za istraživanje sakupljen je u devet prirodnih populacija divlje trešnje u Srbiji (Slika 1). Sabrani su listovi s deset stabala po populaciji, dok je svako stablo bilo predstavljeno sa po 50 zdravih i neoštećenih te u potpunosti razvijenih listova. Uzorkovana su isključivo fiziološki zrela stabla koja su plodonosila. Listovi su sakupljani s kratkih fertilnih izbojaka s rubnih stabala ili sa stabala na osami, i to iz vanjskog osvijetljenog dijela krošnje (Tucović 1965; Franjić 1996; Kajba 1996; Idžojtić 2006; Mikić 2007; Ballian i sur. 2010; Zebec i sur. 2010) tijekom kolovoza 2014. godine. Uzorkovani listovi su herbarizirani i naknadno analizirani. Nakon skeniranja, lišće je izmjereno LAMINA softverskim alatom (Bylesjö i sur. 2008). Izbor mjerenih morfoloških svojstava je usklađen s istraživanjima Mikić (2007). Točnost mjerenja iznosila je 0,1 mm. Ukupno je izmjereno devet svojstava: LA-površina plojke (cm2); LPE-opseg plojke (cm); LW-širina plojke na najširem dijelu plojke (mm); LW25-širina plojke na 25 % duljine plojke (mm); LW75-širina plojke na 75 % duljine plojke (mm); LL-duljina plojke (mm); PL-duljina peteljke (mm); NT-broj zubaca; NVL-broj bočnih žila na lijevoj strani plojke; NVR-broj bočnih žila na desnoj strani plojke (Slika 2). Nakon izmjere, mjerene varijable duljina i širina plojke stavljene su u međusobni odnos (LL/LW). Morfološka svojstva listova opisana su putem deskriptivnih statističkih pokazatelja: aritmetička sredina (x), standardna devijacija (SD), koeficijent varijabilnosti (CV %). U svrhu utvrđivanja unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti korištena je univarijatna analiza varijance (ANOVA). Analizirani faktori varijabilnosti bili su populacija i stablo, stim da je faktor stablo ugniježđen unutar faktora populacija. REML metoda (Restricted Maximum Likelihood Method) je korištena kako bi se dobio uvid u zastupljenost pojedinih istraživanih izvora varijabilnosti u ukupnoj varijanci (unutar stabla, između stabala unutar populacije, između populacija). Ukoliko su između populacija postojale statistički značajne razlike u vrijednostima aritmetičkih sredina za promatrana svojstva, provedeno je i dodatno testiranje Fisherovim multiplim testovima (LSD) za sve parove populacija sa ciljem utvrđivanja koje se točno populacije međusobno statistički značajno razlikuju. Kako bi se utvrdili odnosi između istraživanih populacija korištena je klasterska analiza. Dendrogram je baziran na Euklidskim udaljenostima primjenom UPGMA metode (Unweighted Pair Group Average Method). U multivarijantnim statističkim metodama korišteni su originalni podaci. Sve navedene statističke analize provedene su pomoću statističkog programa STATISTICA 7.0 (StatSoft Inc. 2004). REZULTATI RESULTS U tablici 1 prikazani su rezultati deskriptivne statističke analize. Prosječno najvećom površinom plojke odlikovala se populacija Boranja (51,48 cm2), a najmanjom populacija Javor (29,76 cm2). Prosječne vrijednosti opsega plojke kreću |