DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 14     <-- 14 -->        PDF

imalo je smanjenje godišnje količine oborina (-0,25*) te povećanje deficita vlažnosti (0,22*). Najmanje, ali ipak statistički značajne korelacije između odumiranja stabala hrasta lužnjaka i klimatskih čimbenika, bile su smanjenje proljetnih količina oborina (-0,14*) i povećanje iznosa evapotranspiracije (0,14*). Od svih promatranih klimatskih čimbenika na odumiranje poljskog jasena jedino je značajno utjecalo smanjenje godišnje količine oborina (-0,25*) i povećanje evapotranspiracija (0,18*).Utvrđena je statistički značajna veza između klimatskih pojava, kao što su sušna i kišna razdoblja te intenziteta odumiranja hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Pojava sušnih razdoblja i izostanak kišnih razdoblja značajno su utjecali na odumiranje hrasta lužnjaka i poljskog jasena (tablica 5).
Smanjenje srednjeg i minimalnog vodostaja (-0,14* i -0,17*) značajno je utjecalo na odumiranje hrasta lužnjaka. Smanjenje maksimalnog vodostaja (-0,16*) i minimalnog vodostaja (-0,11*) značajno je utjecalo na odumiranje poljskog jasena (tablica 6).
Smanjenje razine podzemne vode na gredi (-0,17*) značajno je utjecalo na odumiranje hrasta lužnjaka, dok je smanjenje razine podzemne vode na gredi (-0,10*) i nizi (-0,12*) utjecalo na odumiranje poljskog jasena (tablica 7).
Intenziteti odumiranja hrasta lužnjaka značajno su korelirali sa svim istraživanim strukturnim čimbenicima. Najveća korelacija utvrđena je između odumiranja hrasta lužnjaka i drvne zalihe sastojine (0,41*), a najmanja između odumiranja hrasta lužnjaka i obrasti (-0,13*). Utvrđena je pozitivna i značajna korelacija između odumiranja poljskog jasena i obrasti (0,28*) te broja stabala u sastojini (0,23*) (tablica 8).
RASPRAVA
DISCUSSION
Prosječna stopa promjene intenziteta odumiranja bila je veća kod poljskog jasena u usporedbi s hrastom lužnjakom. Pretpostavljamo da je ono povezano ponajprije s biotskim čimbenikom uzroka odumiranja, gljive Chalara fraxinea čija prisutnost je potvrđena 2012. godine na području Republike Hrvatske. Prema rezultatima ovog istraživanja, intenziteti odumiranja stabala hrasta lužnjaka povećavali su se sa starošću sastojina i bili su veći u sastojinama V., VI. i VII. dobnog razreda. Međutim za poljski jasen to nije slučaj. Nema statistički značajnih razlika u odumiranju poljskog jasena s obzirom na dobne razrede, iako je najveći intenzitet odumiranja također bio u sastojinama VI. dobnog razreda (slika 1).
Tikvić i dr. (2006) su utvrdili maksimalne vrijednosti odumiranja hrasta lužnjaka po jedinici površine i preko 100 m3/ha, što se može smatrati katastrofalnim odumiranjem stabala. Prema našim istraživanjima maksimalni intenziteti odumiranja bili su od 21,18 m3/ha do 70,16 m3/ha. U prilog