DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 16 <-- 16 --> PDF |
odumiranje ovih vrsta šumskog drveća utjecao i pad razine podzemne vode i to u dubljim slojevima pedosfere na gredi za hrast lužnjak i plićim slojevima pedosfere u nizi za poljski jasen. Odumiranje stabala hrasta lužnjaka bilo je veće u starijim sastojinama, te u sastojinama s manjom obrasti, većim brojem stabala, temeljnicom i drvnom zalihom. Kako je odumiranje hrasta lužnjaka već dugo prisutno na području Republike Hrvatske, pa i šire, uslijed odumiranja stabala dolazi do smanjenja obrasti sastojina stoga je i negativna korelacija koju smo dobili za obrast bila očekivana. Kod poljskog jasena intenziteti odumiranja bili su veći u sastojinama s većim brojem stabala i većom obrasti. Dio odumiranja stabala poljskog jasena možemo pripisati međuvrsnoj i unutarvrsnoj konkurenciji. Poznato je da postoji antagonizam između susjednih jasenovih stabala, da korijenje stabla poljskog jasena fiziološki ne srašćuje, te je stoga u sastojinama poljskog jasena s većim brojem stabala po jedinici površine izraženija unutarvrsna konkurencija koja rezultira i odumiranjem. Prema Dubravcu i Dekaniću (2009) ne može se generalizirati kada se govori o ulozi starosti sastojine u procesu odumiranja hrasta lužnjaka, jer starost sastojine vjerojatno samo pojačava ostale negativne čimbenike u onim sastojinama u kojima su ti čimbenici već prisutni. Međutim u našem istraživanju za poljski jasen to nije slučaj. Nismo ustanovili korelaciju između odumiranja stabala poljskog jasena i starosti sastojina. ZAKLJUČCI CONCLUSIONS S obzirom na prosječnu stopu promjene, povećavali su se intenziteti odumiranja hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Najveći intenziteti odumiranja za obje šumske vrste bili su u sastojinama VI. dobnog razreda. Usporedbom intenziteta odumiranja hrasta lužnjaka i poljskog jasena prema mikroreljefu utvrđeno je značajno veće odumiranje hrasta lužnjaka u odnosu na poljski jasen u dva tipa mikroreljefa, greda i niza. U bari nisu utvrđene značajne razlike u odumiranju hrasta lužnjaka i poljskog jasena. S obzirom na mikroreljef ne postoje značajne razlike u intenzitetima odumiranja hrasta lužnjaka između tri tipa mikroreljefa, dok se odumiranje poljskog jasena statistički značajno povećavalo od mikroreljefa greda prema mikroreljefu bara. Na osnovi provedenih istraživanja možemo zaključiti da su klimatski, hidrološki i strukturni čimbenici imali utjecaj na odumiranje hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Hrast lužnjak osjetljiviji je na klimu i klimatske promjene u odnosu na poljski jasen. Na odumiranje hrasta lužnjaka značajno je utjecao veći broj klimatskih elemenata i indeksa kao što su maksimalna ljetna i srednja godišnja temperatura zraka, količina oborina u proljeće i godišnja količina oborina, godišnji i ljetni toplinsko vlažni indeks, evapotranspiracija i deficit vlažnosti klime. Na odumiranje poljskog jasena utječe jedino smanjenje godišnje količine oborina i povećanje evapotranspiracije. Učestalost sušnih i izostanak kišnih razdoblja također značajno utječu na odumiranje hrasta lužnjaka i poljskog jasena, s time da su korelacije veće za poljski jasen. Smanjenje srednjeg i minimalnog vodostaja vodotoka utjecalo je na odumiranje hrasta lužnjaka, dok smanjenje maksimalnog vodostaja vodotoka utjecalo je na odumiranje poljskog jasena. Na intenzitete odumiranja obje istraživane vrste značajno je utjecao pad razine podzemne vode, pogotovo u dubljim slojevima pedosfere. Svi istraživani strukturni čimbenici utjecali su na odumiranje hrasta lužnjaka, dok na odumiranje poljskog jasena značajno je utjecalo jedino povećanje obrasti i broja stabala u sastojini. LITERATURA REFERENCES Anon. 1996: Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom „Zelenika”, važnost od 01.01.1996.do 31.12.2005. „Hrvatske šume” d. o. o. Zagreb, str. 120. Anon. 2006: Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom „Zelenika”, važnost od 01.01.2006.do 31.12.2015. „Hrvatske šume” d. o. o. Zagreb, str. 125. Androić, M., 1975: Prethodni rezultati timskog istraživanja uzroka sušenja hrasta u slavonskim šumama, U: M. Androić (ur.), Simpozij Sto godina znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije, JAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci, 59.-78., Zagreb Barić, L., M. Županić, M. Pernek, D. Diminić, 2012: Prvi nalaz patogene gljive Chalara fraxinea u Hrvatskoj – novog uzročnika odumiranja jasena (Fraxinus spp,), Šumarski list, Vol. (9-10): 461.-469., Zagreb Breda, N., R. Huc, A. Grainer, E. Dreyer, 2006: Temperate forest tree and stands under severe drought: a review of ecophysiological responses, adaptation processes and long-term consequences, Annals od Forest Science, Vol. (63): 625.-644. Capecki, Z., 1981: The rules of prediction of vulnerability and protection of spruce forests against insect pests following after damage caused by wind and rime, Prace Inst Bad Leśn, Vol. (584): 3.–44. Climate EU, http://eca.knmi.nl/ Dekanić, I., 1972: Utvrđivanje najpogodnijih vrsta drveća i metoda obnove opustošenih površina sušenjem hrasta lužnjaka (Quercus robur L,), Šumarski list, Vol. (4-6): 119.-127., Zagreb Dekanić, S., 2014: Morfološka i dendrokronološka analiza oštećenih stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L,) u starim sastojinama spačvanskog bazena, Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Zagreb,(S.; str. = 258.) DHMZ, 2009: Peto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske, Zagreb. Drvodelić, D., D. Ugarković, M. Oršanić, V. Paulić, 2016: The Impact of Drought, Normal Watering and Substrate Saturation |