DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Debljina humusnoakumulativnog horizonta na različitim litološkim cjelinama kreće se u rasponu od 3.1 cm na LIT4 do 7.1 cm na LIT3 bez statistički značajne razlike, što je uvjetovano ponajprije velikom varijabilnošću debljine A-horizonta (Pernar et al. 2009; Lin et al. 2005). Debljina B-horizonta je od 34.3 cm na LIT6 do 51.9 cm na LIT3. Najveća prosječna vrijednosti ukupne dubine profila je 110.7 cm. povrh LIT5 i ona se statistički značajno razlikuje (F = 2.9481; p = 0.0179) od LIT6 s najmanjom dubinom profila 50.7 cm. Na ostalim litološkim cjelinama prosječna dubina profila iznosi od 70.7 do 91.2 cm (tablica 1). Prema Martinoviću (2003) prosječne dubine profila na distričnim i eutričnim kambisolima kreću se u rasponu od 60 do 80 cm, što je u skladu s dubinama na LIT1, LIT2, LIT3 i LIT4, gdje je distrični kambisol dominantan tip tla. Prema udjelu pojedinih teksturnih frakcija nije utvrđena razlika po litološkim cjelinama između A- i B-horizonta, zbog čega su u radu prikazane međusobni odnosi po litološkim cjelinama za B-horizont. LIT5 i LIT6 imaju statistički značajno manji udjel frakcije krupnog pijeska (H (5, n = 80) = 40.49768; P < 0001) od LIT1, LIT2, LIT3 i LIT4. Litološke cjeline nisu se statistički značajno razlikovale (F = 1.3974; P = 0.2368) prema udjelu sitnog pijeska. Udjeli frakcije sitnog pijeska kreću se u rasponu od 5.3 % na LIT3 do 8.5 % na LIT1. Udjel frakcije krupnog praha najveći je na LIT5 (22 %) bez statistički značajne razlike u odnosu na ostale litološke cjeline gdje se udjel kreće u rasponu od 16.6 % do 19.6 %. Najveći udjel frakcije sitnog praha (42.4 %) izmjeren je na LIT5, a najmanji (29.6 %) na LIT6. LIT5 s najvećim udjelom sitnog praha statistički se značajno razlikuje od LIT1 i LIT6 (F = 4.203; P = 0.0022). Na ostalim litološkim cjelinama udjel sitnog praha kreće se u rasponu od 35.1 % (LIT2)do 36.2 % (LIT3). S obzirom na udjel gline jasno se izdvaja LIT6 s najvećima udjelom (40.8 %), koja se statistički značajno razlikuje od svih ostalih litoloških cjelina (F = 17,738; P < 0.0001). Ovi rezultati za udjel gline slažu se s podacima za tla povrh vapnenačkih podloga na području Turske (Gökbulak & Özcan, 2008). Veće udjele gline na vapnenačkoj podlozi na području Medvednici utvrdio je Vrbek (2009). Na ostalim litološkim cjelinama udjel gline kreće se u rasponu od 20.9 % (LIT1) do 28.5 % (LIT5) (tablica 1). Galović (2014) je na Medvednici utvrdila da tla povrh silikatne litološke podloge imaju prosječno grublji granulometrijski sastav od tala povrh karbonatnih matičnih supstrata, što je u skladu s rezultatima u ovom istraživanju. Teksturne oznake tala na LIT1, LIT2, LIT3 i LIT4 kreću se u rasponu od praškaste ilovače do glinaste ilovače, na LIT5 od praškaste ilovače do praškasto glinaste ilovače, dok je jasno izdvojena LIT6 s dominantnom teksturnom oznakom praškasta glinuša do glinuša u B-horizontu (slika 2). Martinović (2003) navodi da kalkokambisol koje je najzastupljenije tlo povrh LIT6 ima teksturnu oznaku od glinovite ilovače do gline. Pritom treba istaknuti da je većina profila na Medvednici skeletoidnog karaktera (Pernar et al. 2013). Neki imaju veći sadržaj skeleta već od same površine, ili je površinski horizont i sama površina tla obogaćena prenesenim detritusom. Prema udjelu skeleta u B-horizontu jasno su se izdvojile tri grupe litoloških cjelina koju čine LIT3 s najvećim udjelom skeleta (61 %), LIT4, LIT5 i LIT6 (2 do 3 %) s najmanjim udjelom skeleta, dok se LIT1 i LIT2 (9 do 24 %) nalaze između gore navedenih grupa. LIT3 se statistički značajno razlikuje od LIT4, LIT5 i LIT6, dok se LIT1 statistički |