DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Ovim istraživanjem dobiveni su referentni podaci o fizičkim i mineralnim značajkama tla na području PP Medvednica na najzastupljenijim litološkim cjelinama, koje međutim treba s oprezom uzeti uspoređujući ih s rezultatima drugih sličnih studija, jer se na istoj litološkoj podlozi mogu formirati tla različite taksonomske pripadnosti, ovisno o promjenama konstelacije ostalih pedogenetskih čimbenika (klima, vegetacija i reljef).
Zaključci
Conclusions
Na temelju usporedbe tala formiranih na šest različitih litoloških cjelina može se utvrditi:
1. Praškasta do glinasta ilovača je najzastupljenija teksturna klasa na području PP Medvednice, a utvrđena je na metamorfnim stijenama povrh zelenog škriljavca i filita, magmatskih stijena, pješčenjaka i lapora, dok je na lako trošivim vapnencima teksturna klasa od praškaste glinuše do glinuše. Iz analize granulometrijskog sastava tla (udjela pojedinih frakcija) utvrđeno je da profili razvijeni na silikatnim litološkim podlogama imaju prosječno veći udjel pijeska od profila razvijenih na karbonatnim stijenama, što je uzrokovano načinom trošenja matične stijene. Veći udjel gline povrh lako trošivih vapnenaca na kraju je utjecao i na različitost teksturne klase u odnosu na ostale litološke cjeline.
2. Na svim istraživanim litološkim cjelinama prema postojanosti strukturnih mikroagregata. Tla na području PP Medvednice vrlo su postojanih mikroagregata. U odnosu na B-horizont, u humusnoakumulativnom horizontu utvrđena je veća postojanost strukturnih mikroagregata, što se može povezati s većim udjelom organske tvari u površinskom horizontu.
3. Tla povrh magmatskih i metamorfnih stijena imaju značajno manji udjel minerala kvarca i veći udjel minerala klorita i feldspata u odnosu na tlo povrh sedimentnih stijena. Udjeli muskovit/ilita nisu se razlikovali između litoloških podloga.
4. Najveće dubine tla su povrh laporovitih stijena, a najmanje na dolomitiziranim vapnencima, što je ponajprije uvjetovano načinom trošenja matičnog supstrata.
Literatura
References
Allen, B. L, B. F. Hajek,1989: Mineral occurrence in soil environments.In: JB Dixon and SB Weed (Editors). Minerals in Soil Environments. 2nd Ed. Soil Sci. Soc.Am.. Madison. WI. pp. 199-278.
Badia, D., C. Marti, J. M. Aznar, J. Leon, 2013: Influence of slope and parent rock on soil genesis and classification in semiaridmountainous environments. Geoderma 193–194 (2013). pp. 13–21.
Bakšić, D., N. Pernar, I. Perković, B. Vrbek, V. Roje, 2015: Raspodjela zemnoalkalijskih i alkalijskih kovina (Ca. Mg. K. Na) u šumskom tlu Parka prirode Medvednica. Šumarski list.
Barthès, B., E. Roose, 2002: Aggregate stability as an indicatorof soil susceptibility to runoff and erosion: Validation at severallevels. Catena, 47(2), 133-149.
Basch, O., 1983a: Osnovna geološka karta SFRJ, List Ivanić Grad 1:100000, L 33–81. Geološki zavod, Zagreb (1980), Savezni geološki zavod Beograd.
Basch, O., 1983b: Osnovna geološka karta SFRJ 1:100000 Tumač za List Ivanić Grad, L 33–81. Geološki zavod, Zagreb (1980), Savezni geološki zavod, Beograd.
Birkeland, P. W., 1999: Soil and Geomorphology.Oxford University press. New York. pp. 430.
Bockheim, J. G., A. N. Gennadiyev, R. D. Hammer, J. P. Tandarich, J. P. 2005. Historical development of key concepts in pedology. Geoderma 124. 23–36.
Boewen, N. L., 1956: The evolution of the igneous rocks. Dover Publ. New York, NY.
Brady, N. C., 1990: The Nature and Properties of Soil. Tenth ed. Macmillan. New York.
Brewer, R., 1954. Soil Partent Material. The Australian Journal of Sciences 16. Pp. 134-138.
Burke, A., 2002. Properties of soil pockets on arid Nama Karoo inselbergs—the effect of geology and derived landforms. Journal of Arid Environments 50.pp. 219–234.
Butorac, L., 2011: Uloga i značaj šumske vegetacije na kršu u zaštiti tla od erozije. Zagreb. Doktorska disertacija, str. 1 – 149.
Carvavaca, F., A. Lax, J. Albaladejo, 2004: Aggregate stability and carbon characteristics of particle-size fractions in cultivated and forested soils of semiarid Spain. Soil and Tillage Research 78 (2004). pp. 83-90.
Coffey, G. N., 1912. A Study of the Soils of the United States. USDA Bur. of Soils Bull.. vol. 85. U.S. Govt. Print. Office. Washington. DC.
Dokuchaev, V. V., 1883. The Russian Chernozem Report to the Free Economic Society (in Russian). Imperial Univ. of St. Petersburg. St. Petersburg. Russia.
Ehlers, E. G., H. Blatt, 1982: Petrology : igneous, sedimentary, and metamorphic / New York: Freeman, pp. 732.
Fanning D. S., V. Z. Keramidas, M. A. El-Desoky, 1989: Micas. In: JB Dixon and SB Weed (Editors). Minerals in Soil Environments. 2nd Ed. Soil Sci. Soc. Am.. Madison. WI. pp. 551-634.
FAO (2006). Guidelines for soil description, fourth ed. FAO, Rome
Galović L., Z. Peh, 2014: Eolian contribution to geochemical and mineralogical characteristics of some soil types in Medvednica Mountain, Croatia. Catena 117 (2014), pp. 145–156.
Gökbulak, F., M. Özcan, 2008: Hydro-physical properties of soils developed from different parent materials. Geoderma 145 (2008). pp. 376–380.
Halamić, J., Z. Peh, D. Bukovec, S. Miko, L. Galović, 2001: A Factor Model of the Relationship between Stream Sediment Geochemistry and Adjacent Drainage Basin Lithology. Medvednica Mt.. Croatia. Geologia Croatica. 54/1. Croatian Geological Survey Zagreb.pp. 37-51.