DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2017 str. 67     <-- 67 -->        PDF

najviše zbog sječe ili posredno s promjenama ekoloških uvjeta na rijekama kroz njihovu regulaciju. Također su navedene aktivnosti na očuvanju crne topole, kao i radovi na istraživanju unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti na morfološkoj, fenološkoj i molekularnoj razini, što bi trebalo ukazati na smjer daljnjih aktivnosti na očuvanju autohtonog genofonda.
U poglavlju Biosistematska pripadnost crnih topola prikazuju se osnovne karakteristike nekih taksonomskih jedinica. Prikazana je i sistematika crnih topola u Bosni i Hercegovini, a zastupljene su četiri osnovne vrste topola, trepetljika (Populus tremula), europska crna topola (P. nigra), bijela topola (P. alba) i siva topola (P. × canescens), kao i njihov čitav spektar nižih taksona koji proizlaze iz ove četiri vrste.
Poglavlje Osnovna morfološka svojstva crnih topola sadrži detaljan prikaz ovoga roda, koji se odlikuje velikom morfološkom varijabilnošću, a što se može zaključiti iz istraživanja brojnih autora. Poglavlje upotpunjuju i obogaćuju slikovni prilozi različitih morfoloških karakteristika crnih topola. Zasebno je opisana i dlakava crna topola (Populus nigra ssp. caudina).
Poglavlje Područje rasprostiranja crnih topola uključuje i potpoglavlje Prirodno rasprostranjenje topola u Europi i Aziji u kojemu se daje pregled tipa prirodne rasprostranjenosti ove vrste uz slikovni areal vrste. Potpoglavlje Područje rasprostiranja topola u Bosni i Hercegovini vezano je za velike rijeke i neke od njihovih manjih pritoka, te je ujedno dan i kraći pregled njihovog trenutnog područja rasprostranjenja.
U poglavlju Dinamika populacija crnih topola autor prikazuje dobivene rezultate od fosilnih ostataka topola koji datiraju iz perioda Krede, rezultate paleobotaničkih podataka, kao i završne zaključke na temelju modela klimatskih simulacija za period zadnje glacijacije, kojima se objašnjava današnja ekološka tolerancija šumskog drveća na klimatske promjene. Poglavlje Dinamika migracije na temelju molekularnih istraživanja daje podatke o dinamičkom kretanju crnih topola, na temelju informacija cpDNK, kako bi se pronašla glacijalna pribježišta crne topole i utvrdile njezine rute kolonizacije u Europi nakon zadnje glacijacije, kada su mnoge vrste krenule prema sjeveru. Mogućnost vegetativnog razmnožavanja, u kombinaciji s visokom razinom ljudskog uplitanja u njeno širenje, narušava znanstvenu sigurnost u širenje raznih cpDNK haplotipova u Europi pa se ne dobiva prava slika prirodne postglacijalne migracije crne topole, zaključak je kod većine navedenih autora. Izvršena su molekularna istraživanja, osnovani su klonski arhivi i propisat će se mjere za njihovu daljnju zaštitu.
Poglavlje Ekologija topola ukazuje na široku ekološku valenciju topola koja se ogleda u njihovom rasprostranjenju u rasponu koji je veći od 20° zemljopisne geografske širine, s velikom raznolikošću klime i tla. Također se kao pionirska vrsta, brzo širi laganim sjemenom i vegetativno, pa vrlo brzo zarastaju neobraslo tlo i predstavljaju jedan od pionirskih stadija u razvoju šumske vegetacije.
U poglavlju Ekološko-vegetacijska pripadnost crnih topola dan je prikaz sukladan ekološko-vegetacijskoj razdjelbi šuma u Bosni i Hercegovini. Iako topole za sada ne predstavljaju komercijalne vrste, navedene su samo one šumske zajednice koje karakteriziraju oblasti, područja i regije vezane uz pedološke i klimatske čimbenike koji igraju vrlo značajnu ulogu kod topola.
Posebno poglavlje Pregled fitocenoza gdje se javljaju crne topole u Bosni i Hercegovini (prema Stefanoviću 1977; Beusu 1997) sadrži detaljan prikaz priobalnih fitocenoza od vrba do šuma topola koje se dodirno nalaze ili se vežu na zonu šuma vrba u nizinskim ravničarskim krajevima, a njihovo je rasprostiranje uvjetovano poplavnim i podzemnim vodama u Podunavlju, Potisju i Posavini.
Poglavlje Morfološka varijabilnost crnih topola s potpoglavljem Morfološka varijabilnost crnih topola u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj daje rezultate morfometrijskih analiza identifikacije crnih topola i njihove varijabilnosti. Osim međupopulacijske i unutarpopullacijske varijabilnosti crne topole prikazani su i rezultati za podvrstu crne topole, odnosno dlakave crne topole (P. nigra ssp. caudina) koju karakteriziraju izrazito dlakavi izbojci i listovi. Utvrđeno je da rezultati morfološke analize u potpunosti ne podržavaju rezultate molekularne analize, ali oni uglavnom podržavaju sličnost između susjednih populacija pa, prema tomu, rezultati osiguravaju odgovarajući odabir i korištenje šumskog reprodukcijskog materijala. Zasebno je u potpoglavlju obrađena Morfološka varijabilnost dlakavih crnih topola, a odnosi se na istraživanja dlakavih topola iz donjeg dijela toka rijeke Neretve, a iskazale su diferenciranost naspram iste vrste iz unutrašnjosti s aluvijalnih staništa rijeka. Potpoglavlje Usporedba hercegovačkih dlakavih crnih topola i tipičnih crnih topola iz Posavine i Podravine daje rezultate morfometrijskih istraživanja listova europske crne topole iz priobalnih šuma uz Dravu i Savu (Hrvatska) i uspoređenih s dlakavim tipovima crnih topola uz rijeku Neretvu (Bosna i Hercegovina) starosti od 150 do 200 godina. Unatoč činjenici da su očuvane populacije podvrste ssp. caudina male i izolirane, i vjerojatno, pod utjecajem genetskog drifta, zaključeno je da je potrebno poduzeti mjere za očuvanje njenih genetskih izvora.
U poglavlju Fenološka varijabilnost crnih topola i potpoglavlju Fenološka istraživanja u klonskoj arhivi crnih topola dan je prikaz rezultata fenoloških opažanja u klonskom arhivu crnih topola, čime su se prikazale fenološke karakteristike klonskog materijala koji je u njemu zastupljen. Na osnovi dobivenih rezultata mogu se dati preporuke za korištenje ove značajne šumske vrste pri njezinoj reintrodukciji