DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2017 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Dr. sc. JELENA KRANJEC
Danko Diminić
Dr. sc. Jelena Kranjec, mag. ing. silv., obranila je 8. rujna 2017. godine doktorski rad pod naslovom: „Uloga gljiva i gljivama sličnih organizama u odumiranju poljskoga jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u posavskim nizinskim šumama u Republici Hrvatskoj“.
Javna obrana doktorskog rada održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pod povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Milan Oršanić, Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, predsjednik povjerenstva; prof. dr. sc. Danko Diminić, Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, član; izv. prof. dr. sc. Edyta Đermić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, član.
Doktorski rad izrađen je u Zavodu za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Danka Diminića, u sklopu Sveučilišnog poslijediplomskog doktorskog studija Šumarstvo i drvna tehnologija na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Doktorski rad je opsega 161 stranice, a uz tekst sadrži 35 slika, 32 grafička prikaza, 50 tablica i 3 tablična priloga te 341 naslov korištene literature. Rad je podijeljen u sedam poglavlja: Uvod, Materijali i metode rada, Rezultati, Rasprava, Zaključci, Literatura i Prilozi. Uz navedena poglavlja radu su priloženi: Ključna dokumentacijska kartica na hrvatskom i engleskom jeziku, Kazalo sadržaja, Kazalo slika, Kazalo tablica, Kazalo kratica, Predgovor i zahvale, Podaci o mentoru, Životopis doktorandice i Autoričin popis objavljenih radova i sudjelovanja.
Životopis
Jelena Kranjec rođena je 20. kolovoza 1987. godine u Zagrebu. Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja smjer opća gimnazija u Svetom Ivanu Zelini, upisuje Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2006. godine, gdje završava preddiplomski studij smjer Šumarstvo 2009. godine te diplomski studij smjer Tehnika, tehnologija i management u šumarstvu 2011. godine.
Od siječnja do rujna 2012. godine radi kao asistentica na Zavodu za šumarske tehnike i tehnologije Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao zamjena za djelatnicu na rodiljnom dopustu. Od ožujka 2013. godine odrađuje jednogodišnji pripravnički staž u šumariji Vrbovec trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o., nakon čega se u travnju 2014. zapošljava u šumariji Dugo Selo istog poduzeća na radno mjesto pomoćnice revirnika. U listopadu 2014. godine počinje raditi kao asistentica na Zavodu za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje u prosincu iste godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Šumarstvo i drvna tehnologija.
Tijekom trogodišnjeg doktorskog studija kao autorica ili suautorica objavljuje dva znanstvena rada i sudjeluje na tri međunarodne i šest domaćih konferencija i radionica.
Kao suradnica sudjeluje na domaćim znanstvenim projektima Ministarstva poljoprivrede pod nazivima „Integrirana zaštita šumskih ekosustava krša Hrvatske u promijenjenim klimatskim uvjetima“, Hrvatskih šuma d.o.o. „Ekologija i obnova poplavnih šuma Posavine“ i Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom „Uloga biotičkih čimbenika na vitalnost poljskoga jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u poplavnim šumama Hrvatske (FRAXINPRO)“.
Aktivno se služi engleskim te pasivno njemačkim jezikom.
Članica je Hrvatskog šumarskog društva ogranak Zagreb te Hrvatskog društva biljne zaštite.
Prikaz rada
Izrađen doktorski rad temelji se na provedenim istraživanjima gljiva i gljivama sličnih organizama i njihove uloge u odumiranju poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u posavskim nizinskim šumama u Republici Hrvatskoj. Poljski jasen, gospodarski i ekološki vrlo značajna vrsta nizinskih šuma Hrvatske, posljednjih nekoliko godina pokazuje sve izraženije simptome odumiranja. Iako je na nekoliko lokacija u Republici Hrvatskoj u krošnjama stabala narušenog zdravstvenog stanja utvrđena patogena gljiva Hymenoscyphus fraxineus (T. Kowalski) Baral, Queloz &

ŠUMARSKI LIST 9-10/2017 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Hosoya, još uvijek nije potvrđena kao primarni uzročnik odumiranja poljskoga jasena u nizinskim šumama, već se smatra samo jednim od više različitih biotičkih i abiotičkih čimbenika koji sudjeluju u navedenom procesu. Cilj provedenog istraživanja bio je zabilježiti i utvrditi ulogu ostalih gljiva te gljivama sličnih organizama u okolnom tlu, kao i na korijenovom sustavu i donjem dijelu debla stabala poljskoga jasena, kako bi se uz prijašnja istraživanja koja su se uglavnom odnosila na krošnju, dobio sveobuhvatan uvid u ulogu navedenih skupina organizama u odumiranju.
U Uvodu autorica ukazuje na značaj poljskoga jasena kao šumske vrste drveća u Republici Hrvatskoj, na fenomen odumiranja poljskoga jasena u Republici Hrvatskoj kronološki, na općenito ulogu gljiva i gljivama sličnih organizama u odumiranju šumskog drveća u šumskim ekosustavima. Pojašnjava pojam gljivama sličnih organizama te navodi sistematske skupine navedenih organizama. Ukratko, osvrće se na načine života i ishrane gljiva i gljivama sličnih organizama i pripadajuću uloga u šumskim ekosustavima. Vezano za razvoj novih metoda autorica ukazuje na napredak u istraživanju gljiva i gljivama sličnih organizama primjenom molekularnih metoda. Daje pregled dosadašnjih istraživanja uloge gljiva i gljivama sličnih organizama u odumiranju jasena (Fraxinus spp.), te na kraju iznosi ciljeve i hipoteze istraživanja u svojem doktorskom radu.
U Materijalima i metodama opisuje područje istraživanja, definira istraživanje pridolaska gljiva i gljivama sličnih organizama u okolnom tlu i na stablima različitog zdravstvenog stanja, definira i opisuje odabir stabala i procjenu kategorije zdravstvenog stanja, opisuje sakupljanje uzoraka na terenu, postupke izolacija gljiva i gljivama sličnih organizama iz uzoraka tla i biljnog tkiva, identifikaciju taksonomskih jedinica izoliranih organizama molekularnim metodama, definira podjelu identificiranih taksona u kategorije prema načinu života i ishrane i taksonomskom položaju, te navodi korištene metode statističke analize podataka. Definira materijale i metode rada pri utvrđivanju prisutnosti potencijalno patogenih gljivama sličnih organizama iz roda Phytophthora u tlu, opisuje metodu sakupljanje uzoraka tla na terenu, laboratorijsku obradu uzoraka, izolaciju gljivama sličnih organizama iz simptomatičnih listova, indukciju tvorbe sporangija, te identifikaciju vrsta molekularnim metodama.
U Rezultatima rada iznosi podatke o identificiranim taksonima gljiva i gljivama sličnih organizama u okolnom tlu i na stablima različitog zdravstvenog stanja, uspješnost provedenih metoda izolacije iz različitih uzoraka, uspješnost primjene molekularnih metoda u identifikaciji čistih kultura micelija, daje detaljan pregled svih identificiranih taksona gljiva i gljivama sličnih organizama i njihove kategorizacije prema načinu života i ishrane te sistematici, daje pregled identificiranih taksona koji obuhvaćaju više različitih vrsta.
Prikazuje distribuciju identificiranih taksona s obzirom na kategoriju uzorka, distribuciju identificiranih taksona s obzirom na kategoriju zdravstvenog stanja stabala, distribuciju identificiranih taksona s obzirom na geografsku lokaciju uzorkovanja. Iznosi i analizira podatke o raznolikosti zajednica gljiva i njima sličnih organizama, analizira utjecaj identificiranih taksona na zdravstveno stanje stabala, analizira povezanost identificiranih taksona prisutnih u biljnom tkivu (korijen, deblo) sa zdravstvenim stanjem stabala, analizira povezanost identificiranih taksona s geografskim lokacijama uzorkovanja, analizira osutost krošnje kao pokazatelja zdravstvenog stanja stabala. U poglavlju o rezultatima rada iznosi dobivene podatke istraživanja o prisutnosti potencijalno patogenih gljivama sličnih organizama u tlu, uspješnosti izolacije gljivama sličnih organizama iz tla, te daje pregled identificiranih taksona gljivama sličnih organizama u tlu istraživanih lokaliteta.
U Raspravi autorica se osvrće na utvrđenu raznolikost gljiva i njima sličnih organizama, te na identificirane taksone gljiva i gljivama sličnih organizama i njihovom utjecaju na zdravstveno stanje jasenovih stabala. Ukazuje na dobivene rezultate i raspravlja o ulozi utvrđenih takosna gljivama sličnih organizama iz rodova Pythium i Phytopythium, te se posebno osvrće na identificirane patogene koji su utvrđeni u uzorcima jasena istraživanih lokaliteta te raspravlja o ulozi vrsta Fusarium solani, Diaporthe cotoneastri, vrstama roda Armillaria, Hymenoscyphus fraxineus, Ganoderma adspersum, Gibberella fujikuroi, Aspergillus ruber, Fusarium sporotrichioides, Pholiota adiposa, Dactylonectria vitis, Leucostoma persoonii i njihovom mogućem utjecaju na zdravsteno stanje poljskog jasena istraživanih lokaliteta, te raspravlja i o ulozi ostalih često izoliranih taksona gljiva i gljivama sličnih organizama na istraživanim lokalitetima. Autorica raspravlja o povezanosti identificiranih taksona s geografskim lokacijama uzorkovanja, osutosti krošanja kao pokazateljem zdravstvenog stanja jasenovih stabala, te gljivama sličnih organizama prisutnih u tlu sastojina poljskog jasena sa simptomima odumiranja.
U Zaključcima autorica izvodi zaključke na temelju analiza dobivenih podataka te ističe da provedeno istraživanje daje do sada najdetaljniji pregled taksona gljiva i gljivama sličnih organizama na poljskom jasenu u Europi; da je zabilježena

ŠUMARSKI LIST 9-10/2017 str. 81     <-- 81 -->        PDF

znakovita bioraznolikost gljiva i gljivama sličnih organizama jer je utvrđeno 80 taksona među kojima je 59 identificirano do razine vrste; da su u odumirućim sastojinama poljskoga jasena, ukupno gledajući, po broju jedinki podjednako zastupljeni taksoni gljiva i gljivama sličnih organizama, koji prema načinu života i ishrane pripadaju endofitima, saprotrofima i parazitima. Distribucija uvrđenih taksona gljiva i njima sličnih organizama s obzirom na različite kategorije uzorka ukazuje na specijalizaciju većeg broja taksona za određeni tip biljnog tkiva ili supstrata. Raznolikost, odnosno bogatstvo vrsta zajednica gljiva i njima sličnih organizama u pojedinim kategorijama uzorka (deblo, korijen, tlo) statistički se značajno ne mijenja promjenom zdravstvenog stanja stabla na svim istraživanim lokacijama. Unatoč relativno visokim indeksima sličnosti taksonomske kompozicije zajednica gljiva i njima sličnih organizama između različitih geografskih lokacija uzorkovanja, utvrđena je statistički značajna razlika u distribuciji taksona. Postoji statistički značajna povezanost između pojave simptoma (diskoloracije i nekroze) na korijenu i deblu i zdravstvene kategorije stabala određene na temelju osutosti krošnje, odnosno broj stabala s prisutnim simptomima raste povećanjem osutosti krošnje. Na biljnom tkivu poljskoga jasena nisu utvrđeni gljivama slični organizmi, te identifikacijom vrsta u tlu odumirućih sastojina na istraživanim lokacijama utvrđene su vrste iz rodova Pythium i Phytopythium, dok vrste iz roda Phytophthora nisu zabilježene u ovom istraživanju. Jedanaest taksona utvrđenih u korijenu i deblu poljskoga jasena može ispoljavati parazitski način života. Patogeni organizmi utvrđeni su u svim zdravstvenim kategorijama poljskog jasena i njihovi nalazi upućuju na zaključak da u procesima odumiranja imaju značajan utjecaj na zdravstveno stanje stabala, pretpostavljeno u sinergiji sa drugim abiotskim i/ili biotskim čimbenicima. Uloga taksona kategoriziranih kao endofiti ostaje još nerazjašnjena, s obzirom da nije poznato ispoljavaju li nakon promjene metabolizma i/ili pada vitaliteta jasenovih stabla saprotrofni i/ili parazitski način života.
Doktorski rad je strukturiran prema načelima znanstvene metodologije. Problematika istraživanja je naglašeno aktualna i dobiveni rezultati su višestruko značajni. Uz potvrđenu novu patogenu vrstu Hymenoscyphus fraxineus na korijenju i deblu stabala poljskog jasena različitih zdravstvenih kategorija zabilježeno je još deset patogenih vrsta. Provedeno istraživanje je iznimno važno, jer nam po prvi puta daje najdetaljniji pregled taksona gljiva i gljivama sličnih organizama na poljskom jasenu kako u nas, tako i u Europi.
Istraživanjem je zabilježena znakovita bioraznolikost gljiva i gljivama sličnih organizama, jer je utvrđeno 80 taksona, od kojih je 59 identificirano do razine vrste. Ovo istraživanje važno je i za daljnja istraživanja te iznalaženja mogućih mjera zaštite jasena u šumskim ekosustavima Hrvatske. Korištene metode istraživanja prilagođene su postavljenim ciljevima i hipotezama, a dobiveni rezultati pružaju recentne spoznaje o gljivama i njima sličnim organizmima u šumskim ekosustavima poljskog jasena. Utvrđene su brojne različite patogene, endofitne i saprotrofne vrste, odnosno taksoni. Korištena literatura odgovara problematici istraživanja i način citiranja u skladu je s pravilima izrade znanstvenog rada. Autorica je tijekom rada pokazala vrsnu istraživačku samostalnost. Primijenila je suvremene metode istraživanja i analize podataka, a dobivene rezultate interpretirala je u skladu s postavljenim ciljevima.
Znanstveni doprinos ogleda se u dobivenim, analiziranim i prezentiranim podacima o prisutnosti i ulozi gljiva i gljivama sličnih organizama u šumskim ekosustavima poljskom jasenu sa simptomima odumiranja. Na korijenovom sustavu i bazi debla te okolnom tlu u sastojinama poljskoga jasena u Gornjoj Posavini zabilježena je znakovita bioraznolikost gljiva i gljivama sličnih organizama.
Utvrđeno je 80 taksona, 59 je identificirano do razine vrste, a među njima je zabilježeno 39 novih vrsta za Republiku Hrvatsku. U istraživanim sastojinama poljskoga jasena po broju jedinki podjednako su zastupljeni taksoni gljiva i gljivama sličnih organizama koji prema načinu života i ishrane pripadaju parazitima, endofitima i saprotrofima. Na poljskom jasenu utvrđeno je 13 vrsta koje su zajedničke i za obični jasen, od kojih neke vrste gljiva mogu imati važnu ili čak i odlučujuću ulogu u njihovom odumiranju. Preostale 53 vrste utvrđene u ovom istraživanju nisu do sada zabilježene na običnom jasenu. Pojedine vrste gljiva i njima sličnih organizama koji kao biotički čimbenici sudjeluju u procesu odumiranja jasena nisu potpuno jednaki za navedene biljne vrste, odnosno ovim istraživanjem je utvrđeno da postoje razlike u biotskim čimbenicima koji utječu na odumiranje poljskog u odnosu na obični jasen. U sastojinama poljskog jasena sa simptomima odumiranja od ukupno izoliranih taksona 31 % je utvrđeno da pripada parazitskim vrstama. Među njima dominantno (86 %) prisutno je pet vrsta: Hymenoscyphus fraxineus, Fusarium solani, Diaporthe cotoneastri, Armillaria spp. i Ganoderma adspersum. Navedeni patogeni organizmi utvrđeni su u svim zdravstvenim kategorijama i njihovi nalazi upućuju na njihovu značajnu ulogu u procesima odumiranja poljskog jasena, odnosno imaju značajan utjecaj na zdravstveno stanje stabala.
Dobiveni podaci i spoznaje o ulozi gljiva i gljivama sličnih organizama predstavljaju važan temelj za daljnja istraživanja fenomena odumiranja poljskog jasena i uloge patogenih organizama, a isto tako čine važan temelj u budućim istraživanjima mogućih mjera zaštite jasena primjenjivih u šumarskoj praksi. Metodološki slično istraživanje zajednica gljiva i njima sličnih organizama u biljnom tkivu stabala i tlu odumirućih sastojina poljskoga jasena do sada nije provedeno u Republici Hrvatskoj niti šire, i zbog toga ovo istraživanje daje ujedno i najdetaljniji pregled taksona gljiva i gljivama sličnih organizama na poljskom jasenu u Europi.
Novoj doktorici znanosti kolegici Jeleni Kranjec upućujem iskrene čestitke i najbolje želje za daljnji znanstveni, nastavnički i stručni rad u našoj struci.