DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2017 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Ne želeći u ovom kratkom prikazu ulaziti u sam sadržaj koji objavljuje ovaj časopis, zadržimo se samo na faktografiji koje je impresivna. U ovih prvih 250 brojeva objavljeno je ukupno 5918 članaka na 8663 stranice (efektivne stranice, bez reklama i sl.) Ovdje vrijedi izdvojiti bar nekoliko autora i spomenuti da je od tih skoro 8700 stranica čak 1155 ispisao (i poslikao) sada umirovljeni Miroslav Mrkobrad, slijedi ga pokojna Vesna Pleše sa 787 članaka na 1020 stranica, pa Ivica Tomić sa 743 na 1234 stranice i Antun Zlatko Lončarić sa 294 članka na 444 stranice. Radi se, dakako, o dugogodišnjim profesionalnim članovima redakcije. Na tablici ih slijede sada aktivni članovi redakcije Goran Vincenc sa 377 članaka i 650 stranica, pa Irena Devčić (279/490) i Marija Glavaš (273/452).
Valja spomenuti da su uz novinare Hrvatskih šuma pa i ponekog freelancera, u časopisu pisali i brojni zaposlenici Hrvatskih šuma, šumarski znanstvenici sa Fakulteta i Instituta, kao i drugi šumarski djelatnici. Ukupno smo pobrojali skoro 400 autora koji su pisali za Hrvatske šume, a ovdje bi izdvojili šumare i to Darka Getza (48/129), Ivana Šimića (40/59), Ratka Matoševića (38/56), Alojzija Frkovića (28/41) i Branka Meštrića (33/39). Potonji je, budi usput rečeno, uz ostalo već 18 godina i formalno na čelu Uređivačkog odbora ovog časopisa.
Svi gore navedeni podaci potiču iz bibliografije časopisa, koja je dostupna na internetu na adresi http://casopis.hrsume.hr. Na istoj adresi su dostupni u digitalnom formatu i SVI brojevi časopisa (a i novina Hrvatske šume) tako da se svi zainteresirani mogu lako, na jednom mjestu, vratiti u prošlost ovog šumarskog poduzeća. I bibliografija, a i digitalna arhiva časopisa djelo su potpisnika ovih redaka, koji eto drži da vrijednost ovih materijala premašuje nekakvu mjeru lijepog ponašanja, a koja bi zahtijevala samozatajnost i potrebu za nekom lažnom skromnošću.
FLORA UČVRSTILA PRIJATELJSTVO
Ivo Aščić
U povodu 20 godina od uspostave diplomatskih odnosa između Hrvatske i Izraela, točnije 4. rujna 1997. ali ponajprije radi potvrde i ojačavanja prijateljskih odnosa dviju zemalja, početkom rujna 2017. izdana je marka u zajedničkom izdanju ovih dviju država. Oba izdanja, istovjetnog dizajna s prikazom karakterističnog nacionalnog cvijeća: izraelske krunične šumarice (Anemone coronaria) i hrvatske perunike (Iris croatica Prodan), za tisak je priredila hrvatska dizajnerica Sabina Rešić. Ovim motivima, posebice tzv. privjescima na arcima gdje su prikazane nacionalne zastave, prenosi se jasna poruka o privrženosti i identificiranju Izraelaca i Hrvata s vlastitim nacionalnim vrijednostima i simbolima svojih država.
O odnosima dviju država koji su dosegli visoku razinu suradnje, prijateljstva i dijaloga, jer su se dvije države i njihovi građani bolje upoznali i zbližili tijekom protekla dva desetljeća, u prigodnom tekstu koji prati hrvatsku marku Aleksandra Kundid piše: „Bliskost i snaga partnerstva naših nacija proizlazi iz mnogih sličnosti koje nas neraskidivo povezuju. Višestoljetne ideje o vlastitoj državi, borba za nacionalnu emancipaciju i domovinu, iskazivanje predanog domoljublja i zajedništva u teškim povijesnim prilikama dodatno prožimaju našu noviju povijest. Hrvatska cijeni otvorenost izraelskog naroda, njegovu posebnost i jaku želju da sačuva spomen na jedinstvenost svog povijesnog udesa. Izraelsko izrazito uspješno globalno konkurentno i tehnološki razvijeno gospodarstvo s visokim stupnjem inovacije i snažnom poduzetničkom klimom, svakoj je državi izazov za suradnju u cilju razvoja stabilnog i gospodarski

ŠUMARSKI LIST 11-12/2017 str. 84     <-- 84 -->        PDF

naprednog društva. Hrvatska vidi u Izraelu vrijednog partnera i prijatelja, a Izrael je jasno dao do znanja da Hrvatsku smatra jednom od najbliskijih država u Europi.”
Također, vrlo dobru suradnju dviju relativno mladih država koje se nalaze na razmeđu različitih svjetova civilizacija, ocijenila je i izraelska veleposlanica u Hrvatskoj Zina Kalay-Kleitman. Istaknula je članstvo RH u Europskoj uniji i uspješnu suradnju zadnjih nekoliko godina na području poljoprivrede, informatike, tehnologija i inovacija, a posebice na području nacionalne sigurnosti i turizma.
Stručni tekst o endemičnoj hrvatskoj peruniki i izraelskoj kruničnoj šumarici za izraelsko izdanje napisao je prof. dr.sc. Amots Dafni sa sveučilišta u Haifi u Izraelu. Između ostalih podataka navodi kako je hrvatska perunika opisana 1962., a 2000. na prijedlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, proglašena hrvatskim nacionalnim cvijetom. Nadalje, naziv perunike povezuje s Perunom (u slavenskoj religiji, bog gromovnik) te opisuje njenu ulogu u narodnoj medicini.