DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2018 str. 104 <-- 104 --> PDF |
šuma podružnice Split. Panel je otvorio Krunoslav Jakupčić, naglasivši kako je ovo prilika da se čuje i posluša glas šumara i glas struke i stručnjaka. Naime, gotovo svakog ljeta na optuženičkoj klupi završi alepski bor i trgovačko društvo Hrvatske šume. Istovremeno malo tko za mišljenje u tim situacijama pita šumarskog stručnjaka, profesora s fakulteta ili znanstvenika s instituta. Kada se govori o zapuštenim i zakrčenim putevima potrebno je znati kako se uglavnom radi o zapuštenim poljoprivrednim zemljištima koja se ne mogu izvlastiti, a ne o državnom zemljištu. Osim o „zapuštenim“ poljskim putevima najveća rasprava vodi se oko pošumljavanja, točnije oko vrste koja se koristi za pošumljavanje, ponajprije alepskog bora. Kako je rekao dr. sc. Vlado Topić, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša već 50 godina sustavno radi na problemu izbora vrsta prilikom pošumljavanja krša. – Osnovali smo eksperimentalne objekte na submediteranu pokraj Sinja te u eumediteranskim uvjetima pokraj Šibenika, gdje smo u submediteranu eksperimentirali s 11, a u eumediteranu s 15 vrsta. Bitno je naglasiti kako su alepski i crni bor predvrste koje pripremaju stanište za dolazak autohtonih vrsta. Utvrdili smo da je temeljna vrsta submediterana hrast medunac, kao klimatogena vrsta. Međutim pokazalo se da ta vrsta u teškim uvjetima i na teškim terenima jednostavno ne može doći u prvoj fazi pošumljavanja, ponajprije zbog izmijenjenih stanišnih prilika. U isto vrijeme i na istim stanišnim uvjetima crni bor uspijeva značajno bolje. To sve govori, ne samo sa stajališta produkcije, nego i sa stajališta melioracijskog učinka. Naime poanta pošumljavanja na suhom kršu je poboljšanje staništa odnosno tla, kako bi dobili poboljšano meliorirano stanište koje može osigurati dolazak stabilne i kvalitetnije autohtone zajednice, zaključio je dr. sc. Topić. Na situaciju u Zadarskoj županiji osvrnuo se župan Božidar Longin. Zadar je ove godine imao tri velike pošasti: sušu, požare, a na kraju i poplave. Sve tri nepogode uzrokovale su goleme štete i gubitke. O velikom požaru na području Splita govorio je voditelj Uprave šuma podružnice Split, Ivan Melvan. Kako i sam kaže, požar kod Splita zasigurno se ubraja u drugi najveći požar na ovom području. Akademik Igor Anić objasnio je postupak sukcesije vegetacije nakon požara. U šumarstvu svi procesi dugo traju i često se konverzija ne može dogoditi, jer nam ista šuma do temelja izgori svakih 10 ili 15 godina. Nakon požara sukcesija ide točno određenim slijedom u dugim razdobljima. Ona mora proći pionirsku vrstu, prijelaznu vrstu, da bi na kraju došla do klimatogene šume. Tu konačnu ili klimatogenu šumu u našem priobalju čini hrast crnika, odnosno u zaobalju hrast medunac. Ali da bi došli do te zajednice drveća, bez obzira prepustili mi to prirodi ili umjetno utjecali na čitav postupak obnavljajući požarište sadnicama, mora proći faza pionirske i prijelazne vrste u kojoj dominira bor, u priobalju alepski u zaobalju crni bor, kazao je akademik Anić – Kao prvo moramo reći i naglasiti da alepski i crni bor nisu alohtona već autohtona vrsta, domaća hrvatska autohtona vrsta, glavni pioniri i nezaobilazni pioniri u našem priobalju. Čitav proces može trajati kraće tamo gdje je tlo dublje i plodnije, međutim na teškim terenima gdje je tlo isprano, kao što će sada biti na obroncima Mosora i Peruna, ne može uspjeti ništa drugo nego bor. Dobar primjer zrele šume bora u kojoj se može napraviti konverzija prema klimatogenoj šumi hrasta crnike je park šuma Marjan u Splitu, koja je pošumljena prije 130-140 godina, neometano je rasla, na sreću nije izgorjela, bor je svoje odradio i došlo je vrijeme da se bor pomalo uklanja. No sada, pazite taj apsurd, s jedne strane da spomenete uklanjanje bora na Marjanu Splićani bi vas razapeli, a nekoliko kilometara niže u Žrnovnici bor je smrtni neprijatelj, slikovito je opisao akademik Anić. Foto: Goran Vincenc 12. HRVATSKI DANI BIOMASE: ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP “ZNAČAJ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U POTRAJNOJ OPSKRBI ENERGIJOM” Josip DUNDOVIĆ U dvorani „Emaus“ Franjevačkog samostana sv. Antuna Padovanskog u Našicama 8. rujna 2017. godine Hrvatska udruga za biomasu (sekcija HŠD-a) organizirala je sa trgovačkim društvom „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb 12. hrvatske dane biomase. U sklopu manifestacije održan je Znanstveno-stručni skup pod nazivom “Značaj obnovljivih |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2018 str. 105 <-- 105 --> PDF |
izvora energije u potrajnoj opskrbi energijom”. U suorganizaciji skupa sudjelovali su Ogranak Matice Hrvatske Našice, Svjetska udruga za biomasu, Europska udruga za biomasu (AEBIOM), Austrijska udruga za biomasu, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika, UNIKOMERC-uvoz d.o.o. Velika Gorica i NEXE Grupa d.d. Našice. Pokrovitelj skupa bilo je Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. Moto skupa je glasio „Opskrba energijom ima za svaku zemlju strateški značaj“. Ovogodišnji hrvatski dani biomase održani su u sklopu 17. festivala „Dani slavonske šume“ i 5. srednjeeuropske konferencije o biomasi (Graz, siječanj 2017.godine) na kojoj je donesena Gradečka deklaracija 2017. i smjernice za razvoj bioenergije u Europi nakon Pariškog sporazuma. Na 12. hrvatskim danima biomase sudjelovalo je oko 130 sudionika iz područja politike, znanosti i gospodarstva, lokalne uprave i medija (Fotografija 1). U ime domaćina nazočne je pozdravio fra Zoran Bibić, gvardijan Franjevačkog samostana Našice koji je između ostaloga istaknuo da je sam papa Franjo progovorio o važnim temama i posljedicama čovjekovog neodgovornog ponašanja prema prirodi te o moralnom pustošenju svijeta kojemu je više uzroka, kao i nezasitnoj želji za manipulacijom i nadzorom nad ograničenim dobrima planeta i pohlepom za neograničenim izvlačenjem zarade. U svom obraćanju gvardijan je citirio dio izjave koju su početkom rujna potpisali ekumenski patrijarh Bartolomej i papa Franjo u Vatikanu na temu očuvanja prirode: “Zemlja nam je povjerena kao uzvišeni dar i naslijeđe za koje smo svi odgovorni sve dok na kraju sve na nebu i na zemlji ne bude obnovljeno u Kristu. Znači ljudsko dostojanstvo i dobrobit duboko su povezani s našom brigom za čitav stvoreni svijet. Onima koji su na važnim položajima u društvu, gospodarstvu, politici i kulturi upućujemo hitan apel da odgovorno osluhnu krik zemlje i da odgovore na potrebe marginaliziranih, ali prije svega da odgovore na molbu mnogih i podrže globalni konsenzus za oporavak našeg ranjenog svijeta. Uvjereni smo da nema iskrenog i trajnog rješenja za izazov ekološke krize i klimatskih promjena bez složnog i kolektivnog odgovora, bez zajedničke odgovornosti koje će svi voditi računa o do sada učinjenom te bez davanja prioriteta solidarnosti i služenju“. Pozdravljajući okupljene skupu se, u svojstvu glavnog organizatora, obratio i predsjednik Hrvatske udruge za biomasu sekcija HŠD-a mr. sc. Josip Dundović. Istaknuo je važnost 5. srednjoeuropske konferencije o biomasi i donošenje Gradačke deklaracije 2017. kojoj su ključni ciljevi smanjenje korištenja fosilnih goriva za polovinu do 2030. godine, te da se zatopljenje zemlje održi ispod 2°C. Glavna uloga bioenergije, energetskom uporabom biomase je zaštita klime i očuvanje prirode, sigurnost, zaposlenost, kvaliteta života i osiguranje socijalnog mira. Istaknuo je da Hrvatska svoj gospodarski rast treba temeljiti na načelima potrajnog gospodarenja šumama i održivog razvoja poljoprivrede te s obzirom na energetske potencijale poljoprivredne i šumske biomase u Republici Hrvatskoj, smatra mogućim otvaranje više od 20.000 novih radnih smjesta do 2030. godine čime bi se zadržali stručni mladi ljudi u Domovini. Prema raspoloživim podacima iz kolovoza 2017. godine naglasio je da je kvota za Elektrane na biomasu 120 MW potrošena u 2016. godini. U Hrvatskoj ima 14 postrojenja na biomasu s kojima je HROTE sklopio ugovor i nalaze se u sustavu poticaja ukupne snage 28.955 kw, dok kod 46 Elektrana na biomasu za koje je HROTE sklopio ugovor, nisu još završene i nisu u sustavu poticaja. Njihova se snaga procjenjuje na 85.823 kw. Zakonski okvir (Zakon o OIE i visokoučinkovitoj kogeneraciji na snazi od 1. siječnja 2016.) trenutno nije u funkciji, jer Ministar još nije donio novi Pravilnik o obnovljivim izvorima energije (OIE) i time omogućio nove investicije u BE-TO. Mr. sc. Dundović smatra da bi Vlada RH do kraja 2018. godine trebala donijeti Strategiju niskougljičnog razvoja RH za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu i Strategiju gospodarenja hrvatskih šuma do 2020.+, koja će predstavljati jednu zajedničku viziju i budućnost hrvatske šumarske politike (primjer Austrija). U svom je obraćanju naznačio da lokalne vlasti (načelnici i gradonačelnici) u Hrvatskoj, s Hrvatskom zajednicom županija, trebaju inicirati poticanje uporabe OIE i energetske učinkovitosti, te da kreiraju Studiju o izradi Energetskog koncepta autarkičnih/neovisnih regija do 60.000 stanovnika vodeći se sličnim primjerima u Austriji i dodatno motivirajući stanovništvo za energetsku uporabu OIE. Istaknuo je dobre primjere iz domaće drvne industrije koje koriste OIE, a to su: „BE-TO DC Glina“ (oko 98 % opreme domaća proizvodnja); „Lika Energo Eko d.o.o.“, drvnoprerađivački pogon Slavonski hrast d.o.o., Slavonska bačvarija d.o.o. Našice, ali i HEP d.d. BE-TO Osijek, te BE-TO Sisak. Istaknuo je da i poduzeće „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb trebaju sustavnije promišljati o rješavanju problema većeg energetskog korištenja biomase i aktivnijim pokretanjem kogeneracijskih postrojenja (BE-TO), proizvodnji briketa i peleta pozivajući se na Šumsko-gospodarsku osnovu područja (2016. – 2025.) kojom treba planirati radove njege i obnove, povećanje godišnjeg etata drva za energiju smanjenjem otpada u šumi s 40 % na 15 % i podizanjem „kultura kratkih ophodnji“ na šumskom zemljištu i zapuštenom poljoprivrednom zemljištu. Hrvatsko šumarstvo ima velike kadrovske i financijske potencijale te stvarne mogućnosti proizvodnje i uporabe drva za bioenergiju. U svom obraćanju mr. sc. Dundović je naznačio potrebu da hrvatski šumari na čelu s novom Upravom trgovačkog društva „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb budu uspješni u korištenju fondova iz Europske unije za razvoj novih djelatnosti, kao što su „regionalno stvaranje novih radnih mjesta i dodane vrijednosti“ energetskim korištenjem drva za bioenergiju (bivša Uprava poduzeća nažalost |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2018 str. 106 <-- 106 --> PDF |
nije bila zainteresirana). Ovo se posebno odnosi na područja Like, Gorskog Kotara, Banovine, Slavonije i drugih šumovitih krajeva naše Domovine. Istaknuo je želju da sudionici skupa saznaju nove dragocjene stručne informacije, kako bi korištenjem domaćih potencijala OIE smanjili rastuću ovisnost Europe i RH o visokom odljevu kapitala iz regije za kupnju fosilnih goriva te otvorili nove pogone i nova radna mjesta. Svoj govor završio je citatom zajedničkoga apela za zaštitu Zemlje koji su uputili Sveti otac Papa Franjo i Ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej, koji su pozvali svjetske državnike da zajednički odgovore na klimatske promjene, poručivši da je naš planet u sve lošijem stanju i da će time prvo biti pogođeni oni najranjiviji: „Hitno pozivamo sve one koji su na društvenim, ekonomskim, političkim i kulturnim pozicijama da odgovore na Zemljin plač i pobrinu se za potrebe marginaliziranih“. Skupu se potom obratio gradonačelnik Našica gospodin Josip Miletić pozdravivši sve nazočne i zaželjevši im dobrodošlicu na znanstveni skup i ugodan boravak u gradu. Na kraju se uzvanicima skupa obratio i gospodin Krunoslav Jakupčić dipl. inž. šum., predsjednik Uprave trgovačkog društva „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb koji je skupu nazočio i u svojstvu izaslanika ministra Ministarstva poljoprivrede gospodina Tomislava Tolušića. Pozdravljajući nazočne, posebno se obratio zahvalom gospodinu Dundoviću kao bivšem direktoru poduzeća „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb na pozivu i organizaciji skupa istaknuvši njegovu stručnost, aktivnost, kreativnost i idejnost. Gospodin Jakupčić iznio je podatak da je trgovačko društvo „Hrvatske šume“ glavni dobavljač drvne sirovine za kogeneracijska postrojenja, proizvođačima drvnih ploča, peleta, briketa i cijepanog ogrijevnog drva. Napomenuo je da će poduzeće u 2017. godini isporučiti 1,8 milijuna metara kubnih drvne biomase za energentsku uporabu. U svom obraćanju istaknuo je pitanja zašto trgovačko društvo Hrvatske šume nije ranije ušlo u biznis sa OIE, te što je ostalo od ideje gradnje više desetaka kogeneracijskih postrojenja po manjim mjestima, gradićima i tako dalje. Naznačio je da će poduzeće „Hrvatske šume“ učiniti sve da u pregovorima, u partnerstvu s lokalnima zajednicama nađu tržište i ostvare ono što je bilo davno planirano, a to je gradnja do 1 MW električne snage kogeneracijskih postrojenja. Iznio je podatak da će u 2017. godini poduzeće ići na zamjenu šezdesetak peći na fosilna goriva pećima na pelete i time doprinijeti zapošljavanju, smanjenju emisija i kroz tu mjeru doprinijeti energetskoj neovisnosti Hrvatske. Nakon pozdravnih i uvodnih riječi započet je radni dio Znanstveno-stručnog skupa, koji je bio podijeljen u tri dijela: 1. Globalno gledište (Zadnje je vrijeme, da se okrenemo od fosilnog energetskog sustava) u kojemu su prezentirani rezultati Projekta izrade stručnih podloga za izradu Strategije niskougljičnog razvoja RH za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu (projekt Ministarstva zaštite okoliša i prirode, gosp. dr. sc. Vladimir Jelavić, EKONERG d.o.o. Zagreb), BE-TO Našice 1000 kW – Proizvodnja peleta -Hladnjača-Sušara, Slavonska energija d.o.o. Našice i Slavonski peleti d.o.o. Našice, (gosp. Zoran Bartolović, Direktor projekata, Ekonex d.o.o., NEXE GRUPA Našice), te Gradečka deklaracija 2017 - Uloga bioenergije u EU nakon COP21 Pariz (mr. sc. Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu, sekcije HŠD-a); 2. Lokalne aktivnosti sa temama: Sufinanciranje projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić, direktor FZOEU), Proizvodnja električne energije u postojećoj Biotoplani Pinkovac (gosp. DI Franz Jandrisits, Biotoplana Pinkovac, gosp. DI Dr. Morteza FESHERAKI, HERZ Energietechnik GmbH, Pinkafeld), Povećanje proizvodnje peleta kroz gradnju nove proizvodne kogeneracijske jedinice tipa ORC, snage 350 kW (Željko Lovrak, Lika Energo Eko d.o.o. Zagreb), BE-TO Osijek i BE-TO Sisak (mr. sc. Tomislav Virkes, HEP d.d. Zagreb), BE-TO DC Glina – kogeneracijsko postrojenje u drvnoj industriji (Vjekoslav Ribarević, voditelj projekta), Energetska valorizacija biomase kulture Sida hermaphrodita (doc. dr. sc. Vanja Jurišić i doc. dr. sc. Nikola Bilandžija Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu); 3. Nove tehnologije i inovacije s temama: Kogeneracijsko postrojenje na drvni plin i proizvodnja peleta, Nazarje, Slovenija (Dražen Lisjak, direktor Biomasa Grupa d.o.o. Ivanić – Grad), Proizvodnja dizel goriva iz električne energije vjetroenergana i fotovoltaik (DI dr. Richard Zweiler, Güssing Energy Technologies GmbH), Nove tehnologije u proizvodnji opreme Centrometal d.o.o. Macinec (Mladen Renato Martinac, direktor predstavništva u Zagrebu). Nakon održanih predavanja i rasprave, zaključeno je kako je važna međunarodna suradnja Austrije, Slovenije i Hrvatske na ovom području, posebice što se našoj Domovini kao članici EU omogućuje korištenje fondova za razvoj novih djelatnosti, kao što su “regionalno otvaranje novih radnih mjesta i dodane vrijednosti” energetskim korištenjem drva za bioenergiju. Zaključci skupa su definirani prijedlozima Vladi RH da do kraja 2018. godine donese Strategiju niskougljičnog razvoja RH za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu, da donese Strategiju gospodarenja hrvatskih šuma do 2030.+, uvesti porez na CO2 (Švedska s ugljičnim porezom od 121 EUR/toni CO2 je primjer kako se može izvršiti brza i učinkovita transformacija energetskog sustava.) i budući da je gotovo potrošena kvota za Elektrane na biomasu (BE-TO) 120 MW u 2016. godini, te da Zakonski okvir (Zakon o OIE je na snazi od 1. siječnja 2016.) trenutno nije u funkciji (nedonošenja novoga Pravilnika o OIE čime su onemogućene nove investicije u BE-TO i otvaranje više od 20.000 novih radnih mjesta do 2030. godine) Pravilnik o OIE treba pod hitno donijeti! Detaljne |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2018 str. 107 <-- 107 --> PDF |
informacije o održanom skupu mogu se pročitati na adresi: www.sumari.hr/biomasa. Uz zahvalu sudionicima skupa isti je zatvorio, u ime glavnog organizatora, mr. sc. Josip Dundović. Nakon zajedničkog ručka i skupne fotografije (Fotografija 2.) sudionici skupa su posjetili Stari vinski podrum Feričanci. Sljedećega dana mr. sc. Dundović je zajedno sa DI Vladimirom Čambom (ministarskim savjetnikom u Austrijskom saveznom ministarstvu poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva) dao izjavu za Radio Našice o višegodišnjoj i uspješnoj suradnji na području bioenergije između Austrije i Hrvatske. |