DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2018 str. 66     <-- 66 -->        PDF

50% koje označavaju obavezno suzbijanje razlika je u 2004. godini iznosila 2.882,ha, a u 2013. 1.764,80ha (Tablica 4. i 5.). Još veća razlika vidljiva je u Kategoriji II odnosno Klase 20-30%, gdje je u 2004. g. razlika bila 8.969,00 ha, a 2013. g 5.031,74 ha (Tablica 4. i 5.).
RASPRAVA
DISSCUSION
Usporedbom kritičnih brojeva u kritičnoj Kategoriji I i Klasi 5, postoji jasna razlika definiranih površina predviđenih za tretiranje i iznosila je u 2004. godini 2.882 ha, odnosno 1.775 ha u 2013. godini. Područja različitih Kategorija ili Klasa često međusobno graniče, ili se dogodi da niža kategorija ili klasa bude uklopljena sa višom. U takvim slučajevima niža kategorija ili klasa ne izdvaja se iz suzbijanja. Uz to praksa je da se dio II Kategorije ili IV Klase, stavi u plan tretiranja za što postoji više razloga. Najčešći je razlog taj da je šuma slabog vitaliteta ili je iz nekog razloga zaštićena. U 2013. godini tako je prskano ukupno 26.914 ha (izvor: Darko Pleskalt, Hrvatske šume) što znači da je uz kritičnu  I Kategoriju prskana i II kategorija. Kada bi se  u 2013. godini koristile Klase onda bi se razmjerno uz klasu 5 moglo očekivati tretiranje u klasi 4, što bi tada ukupno iznosilo 32.850 ha, što bi značilo 6.800 ha odnosno 25% više u odnosu na novi ovdje predstavljen način obračuna kritičnih brojeva. Ova velika razlika postaje jasna kada se uoči kako stari način obračuna nije uzimao u obzir količinu lista, odnosno veličini krošnje izražene  preko starosti stabala. Prema tom obračunu sasvim je bilo svejedno da li je jedno leglo na 30 godišnjem stablu ili na 80 godišnjem, iako je potpuno jasno da starije stablo ima veću krošnju te će trebati više gusjenica (legla) gubara da obrste lišće. Takav jednostavan i grub način dosadašnjeg obračuna predstavlja nepotrebno i veliko rasipanje resursa, stoga se novim načinom obračuna kritičnih brojeva jajnih legala gubara ostvaruju znatne uštede, a razlike su vidljive u navedenim podacima. Jedno moguće objašnjenje zašto se obračun kritičnog broja do sada provodio na taj način leži u tome da precizniji obračuni do sada nisu bili od velike važnosti, budući da pravila primjene insekticida nisu bila stroga, dok se danas isključivo dozvoljava primjena bioloških koji su značajno skuplji. Danas se unos insekticida u ekosustav strože se evaluira s obzirom na njegov utjecaj na ekološku ravnotežu. Sve to dodatno opravdava primjenu novog obračuna, koji bi trebao postati standard u obračunu kritičnih brojeva jajnih legala gubara i planiranja mjera zaštite. Uz vidljive prednosti novog načina obračuna kritičnih brojeva postavlja se i pitanje i njegovog daljnjeg poboljšanja. Pitanje je opravdano kada je poznato da u nekoj sastojine iste starosti vrlo rijetko imamo broj stabala iz normale, a isto tako broj gusjenica u jajnom leglu nije stalan broj. Stoga bi se kritični brojevi za svaku sastojinu trebali korigirati za korekcijski faktor koji bi uzimao u obzir stvarni broj stabla po ha i predvidio obračun broja vitalnih  jaja u jajnom leglu gubara. Iako to zahtijeva dodatan napor i može se smatrati nepraktičnim, takav način obračuna bi s obzirom na moguće uštede očekivano trebao biti isplativ. Primjenom modernih tehnologija od satelitskih snimaka i modeliranja vjerojatno bi dale dodatne uštede.
Budući da je 2013 i 2014. na području Petrinje došlo do golobrsta bukve (IPP), buduća istraživanja trebaju precizno izračunati količine lišća koju prosječna gusjenica pojede i odnos prema krošnji za za bukvu. Kada bi bilo poznato koliko lišća ima u određenoj šumi, odluka da li je sastojinu potrebno tretirati insekticidom ili ne, bila bi preciznija, a to bi donijelo očekivano nove uštede.
ZAHVALE
ACKNOWLEDGEMENTS
Zahvaljujem se suradnicima iz Zavoda za zaštitu šuma i lovnog gospodarenja na pomoći oko prikupljanju podataka i laboratorijskim analizama: Blaženka Ercegovac, Dinka Matošević, Nikola Lacković, Boris Liović i Ivan Lukić. Također se zahvaljujem kolegama Jasni Molc i Darko Pleskaltu iz poduzeća Hrvatske šume d.o.o.  na ustupljenim podacima o suzbijanju gubara u 2013 godini.
Ovo istraživanje djelom je financirano od Hrvatske zaklade za znanost pod projektom DIFPEST (7616).
LITERATURA
REFERENCES
Dubravac, T., S. Dekanić, B. Vrbek, D. Matošević, V. Roth, T.Jakovljević, T Zlatanov, 2009: Crown volume in forest stands of pedunculate oak and common hornbeam. Periodicum biologorum. 111, 4: 479-485.
Harapin, M., M. Androić 1996: Sušenje i zaštita šuma hrasta lužnjaka. U: Hrast lužnjak u Hrvatskoj, Ur.: Klepac, D. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. 227-256.
Hrašovec, B., M. Harapin, 1999: Dijagnozno-prognozne metode i gradacije značajnih štetnih kukaca u šumama Hrvatske. Šumarski list 5-6: 183-193.
Klepac, D. 1966: Zuwachsverluste in Eichenmischbestanden, die durch die Kalamitat des Schwammspinners und anderer blattfressender Schadlinge bafallen wurden. Wissenschaftliche Zeitschrift der Technischen Universitat Dresden 15/2:385-389.
Klepac, D. 1996: Rast i prirast hrasta lužnjaka. U: Hrast lužnjak u Hrvatskoj, ur.: Klepac, D. Hrvatska Akademija znanosti i umjetnosti: 213-226.
Klepac, D., I. Spaić 1965: Utjecaj nekih defolijatora na debljinski prirast hrasta lužnjaka. Šumarski list (89) 3-4:93-101.
Lobinger, G., U. Skatulla, 1998: Untersuchungen über Zusammenhänge zwis  chen Insektenbefall, Witterungsfaktoren und  Eichenschäden in Unterfranken. Bayerisch e Landesanstalt für