DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2018 str. 84 <-- 84 --> PDF |
ZAŠTIĆENA PODRUČJA: POVIJEST AMERIČKOG PARKOVNOG SUSTAVA KAO TEMELJ MODERNOG UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA ŠIROM SVIJETA Ivan MARTINIĆ U ovom nastavku pričom slijedimo razvoj ključnih sastavnica prvog parkovnog sustava u svijetu. Svjedočimo snažnom uplivu samoga vrha američkih vlasti na najvažnija pitanja proglašavanja i funkcioniranja nacionalnih parkova, ali i rasta i organizacije parkovnog sustava. Kao važan povijesni uspjeh ističe se odupiranje središnje parkovne administracije korištenju prirodnih dobara u nacionalnim parkovima u ratnom i poratnom razdoblju. Posebno se osvrće na desetogodišnji program poznat pod imenom Mission 66 koje su vlasti SAD-a pokrenule kako bi se izmijenilo loše infrastrukturno stanje parkova. Glavno obilježje Misije 66 bili su centri za posjetitelje s brojnim interpretativnim programima i drugim uslugama za posjetitelje. Na pristupima u povijesti razvoja američkog sustava počivaju brojna kasnije proglašena zaštićena područja, ali i koncepti mnogih modernih parkovnih sustava širom svijeta. *** Povijesni parkovi ulaze u sastav Nacionalne parkovne službe – godine 1933. tadašnji ravnatelj nacionalne parkovne službe (NPS) H. M. Albright pratio je predsjednika Franklina D. Roosevelt na putu u NP Shenandoah. Kada su na povratku prolazili kroz područje u kojemu su se odvijale bitke Građanskoga rata (1861-1865), Albright je spretno skrenuo razgovor na povijest te mu je izložio svoju zamisao da NPS preuzme upravljanje svim povijesnim parkovima koji su tada bili u nadležnosti Ministarstva obrane. Roosevelt se složio te je uputio Albrighta da inicira donošenje propisa za preuzimanje. Propisom koji je na snagu stupio u kolovozu 1933. godine NPS nije preuzeo samo parkove i spomenike Ministarstva obrane, već i nacionalne spomenike koji su do tada bili u nadležnosti Uprave za šume, kao i nadležnost za gotovo sve buduće nacionalne spomenike. Služba je također dobila u sastav parkove glavnoga grada, uključujući Washingtonov spomenik, Lincolnov memorijal i Bijelu kuću, kojima se do tada upravljalo iz zasebnoga ureda u Washingtonu. Prijašnji se broj parkova ovim propisom uvećao za 12 zaštićenih objekata prirode u 8 zapadnih saveznih država i okrugu Columbia, te 44 povijesna parka raspoređena u okrugu Columbia i 18 saveznih država od kojih su 13 ležale istočno od Mississippija. New Deal kao prekretnica u razvoju parkovnog sustava – Reorganizacija 1933., kako se ovi događaji nazivaju, bila je jedna od najvažnijih prekretnica u razvoju NPS-a. Sada je postojao uistinu jedinstveni federalni sustav zaštićenih područja i objekata koji je obuhvaćao kako prirodne, tako i povijesne znamenitosti. Iako će veliki prirodni parkovi na Zapadu i dalje dominirati sustavom, NPS i njegove zadaće nakon ove reorganizacije postaju mnogo raznolikije. Osim velikoga priliva novih parkova u sustav, NPS je dobio još jedan zadatak 1933. godine kada je Roosevelt pokrenuo svoj New Deal. NPS je trebao pomoći smanjenju teškoća uzrokovanih tadašnjom velikom ekonomskom depresijom. Pod nadzorom NPS-a, novoosnovane Civilne zaštitarske trupe (Civilian Conservation Corps - CCC) upošljavaju tisuće mladih nezaposlenih ljudi u brojnim projektima očuvanja, rehabilitacije i izgradnje kako u federalnim parkovima, tako i u parkovima saveznih država. Na vrhuncu programa, 1935. godine, NPS je nadgledao 600 kampova u kojima se nalazilo 120.000 novaka i 6.000 profesionalnih nadzornika. Osim mnogih poslova na unaprjeđivanju infrastrukture parkova, program je imao trajan utjecaj na organizaciju i kadrovsku strukturu NPS-a. Mnogi su stručnjaci zaposleni pod pokroviteljstvom programa ostali na platnome popisu NPS-a, a regionalni uredi osnovani da bi se koordinirao rad CCC-a u državnim parkovima razvili su se u trajni regionalni sustav parkovne administracije. Tijekom 1930.-ih godina NPS je također postao nadzornikom područjima čija je prvotna namjena bila rekreacija širokih slojeva pučanstva. 1936. godine NPS je preuzeo upravljanje razvojem rekreacije i rekreacijskim djelatnostima na području golemoga rezervoara stvorenoga podizanjem brane Hoover Dam. Nacionalno rekreacijsko područje (National Recreation Area) kako je kasnije nazvano, |