DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2018 str. 99 <-- 99 --> PDF |
NOVI DOKTORI ZNANOSTI – NEW DOSTORS OF SCENCE: DR. SC. IVAN ANDRIĆ Davorin Kajba Dr. sc. Ivan Andrić, mag. ing. silv. obranio je 12. prosinca 2018. godine doktorski rad pod naslovom „Genotipska i fenološka varijabilnost poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u klonskim sjemenskim plantažama“ i stekao akademski stupanj doktora znanosti iz biotehničkog područja, znanstvenog polja šumarstvo i znanstvene grane genetika i oplemenjivanje šumskog drveća. Obrana doktorskog rada održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Marilena Idžojtić, prof. dr. sc. Davorin Kajba (mentor), Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Jerko Gunjača, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Doktorski rad strukturiran je prema načelima znanstvene metodologije. Napisan je na 178 + 14 stranica, sadrži 70 slika, 37 tablica i 299 literaturnih navoda. Životopis Ivan Andrić, mag. ing. silv. rođen je 7. travnja 1986. godine u Novom Sadu. Osnovnoškolsko obrazovanje završio je u Daruvaru. Srednju Šumarsku školu završava u Virovitici. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao je 2005. godine. Akademske godine 2009/2010 dobitnik je nagrade za darovite studente „Dušan Klepac“ na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomski rad pod naslovom „Struktura i prirodno pomlađivanje nizinskih šuma na području Lipovljana“ obranio je 2010. godine. U akademskoj godini 2011/2012 i 2014/2015 zapošljava se na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u svojstvu asistenta na određeno vrijeme. Godine 2015. nastavlja rad na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na radnom mjestu znanstvenog suradnika na projektu Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) pod naslovom „Uloga biotičkih čimbenika na vitalnost poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u poplavnim šumama Hrvatske“ [FRAXINPRO], gdje ujedno iste godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Šumarstvo i drvna tehnologija. Kao suradnik sudjeluje na četiri projekta koje je financiralo Sveučilište u Zagrebu. Tijekom doktorskog studija sudjelovao je na četiri radionice vezane za europske projekte (u Poljskoj, Grčkoj, Srbiji i Hrvatskoj). U sklopu Europskog projekta Trees4Future 2015. godine provodi molekularna istraživanja genetičke strukture klonskih sjemenskih plantaža poljskog jasena na Federalnom institutu za šumarstvo u Beču (BFW – Department of Genetics Molecular Laboratory). U svom znanstveno-istraživačkom radu bavi se šumarskom genetikom, oplemenjivanjem šumskog drveća te očuvanjem genetske raznolikosti šumskog drveća. U autorstvu i koautorstvu objavio je ukupno 13 znanstvenih i stručnih radova. Sažetak doktorskog rada Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) jedna je od tri autohtone vrste jasena u Europi. Najveće kontinuirane komplekse poljskog jasena u Republici Hrvatskoj nalazimo uz rijeku Savu (80 % ukupnog areala). Posljednjih godina sušenje poljskog jasena poprima zabrinjavajuće razmjere kako u Europi, tako i u Republici Hrvatskoj. Istraživanje genotipske i fenotipske varijabilnosti provedeno je u dvije klonske sjemenske plantaže (Čazma, Nova Gradiška) na ukupno 92 genotipa koji pripadaju dvjema sjemenskim regijama (sjemenska regija gornja Posavina, srednja Hrvatska i Pokuplje i sjemenska regija srednja Posavina). Genetička varijabilnost ispitana je s osam mikrosatelitnih biljega (Femsatl 4, Femsatl 8, Femsatl 10, Femsatl 11, Femsatl 16, M2-30, FR639485, FR646655). Provedena su fenološka opažanja listanja i cvjetanja kroz tri sukcesivne godine (2014., 2015., 2016.). Fenološka opažanja obavljena su u pravilnim sedmnodnevnim intervalima od početka mjeseca veljače do kraja mjeseca lipnja. Listanje i cvjetanje klasificirano je u šest razvojnih faza (šest faza listanja i šest faza cvjetanja). Na osnovi razvojnih faza listanja procijenjeni su kvantitativni genetički parametri, kao što su genotipska, okolišna i fenotipska varijanca, te nasljednost u širem smislu. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2018 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Ispitane su ekotipske forme i utjecaj klimatoloških čimbenika na početak listanja (temperatura, oborine, insolacija). Kroz fenološka opažanja cvjetanja istraživana je dinamika cvjetanja te oblici spolnosti poljskog jasena. Cilj istraživanja bio je utvrditi razinu unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti, procijeniti vrijednosti nasljednosti za kvantitativno svojstvo listanja, utvrditi postojanje ekotipskih formi i utjecaj klimatoloških čimbenika na početak listanja te dinamiku cvjetanja kroz trogodišnja fenološka opažanja. Na osnovi mikrosatelitnih biljega istraživani genotipovi ne pokazuju statistički značajnu međupopulacijsku genetičku različitost (FST = 0,007; p = 0,018). Najviša genetička varijabilnost pripada unutarpopulacijskoj razini strukturiranosti (99,30 %). Procijenjeni kvantitativni parametri početka listanja ukazuju na umjerene do visoke vrijednosti nasljednosti (H2 = 0,20 do 0,63), te na porast genotipske i smanjenje okolišne varijance srazmjerno sa starošću istraživanih genotipova. Svojstvo početka listanja poljskog jasena pokazuje tendenciju razdvajanja na dvije ekotipske forme (rana i kasna), gdje se forme u prosjeku razlikuju/razdvajaju za 5,2 dana. Klonska sjemenska plantaža Čazma sadrži znatno veći udio genotipova koji iskazuju tendenciju kasnijeg listanja (69 %), za razliku od klonske sjemenske plantaže Nova Gradiška, gdje je veći udio rano listajućih genotipova (64 %). Od ispitanih klimatoloških varijabli insolacija pokazuje najbolju statističku značajnost u odnosu na varijablu početka listanja (KSP Čazma, r = 0,89; KSP Nova Gradiška, r = 0,96). Ispitane su mogućnosti primjene modela Growing Degree Days i Dynamic Model Chilling Portions, te je prag temperaturnih suma za sjemenske plantaže iznosio 13 °C (KSP Čazma), odnosno 15 °C (KSP Nova Gradiška) s početkom mjerenja od 1. studenoga, dok za negativne temperaturne sume nije dobivena statistički značajna razlika (p = 0,854). Istraživanjem spolnosti i cvjetanja u klonskim sjemenskim plantažama utvrđeno je postojanje muških i hermafroditnih cvatova, dok ženski cvatovi nisu utvrđeni. Zapažena je i promjena spola kod istih genotipova tijekom istraživanih godina. Znanstveni doprinos ovoga rada, a značajan za šumarsku znanost i struku, ogleda se u sljedećem: a) pridonio je boljem poznavanju genetičke varijabilnosti poljskog jasena u dijelu prirodnog rasprostranjenja; b) jasnije su buduće smjernice i preporuke o korištenju šumskog reprodukcijskog materijala između istraživanih sjemenskih regija; c) utvrđene su fenološke značajke listanja poljskog jasena, te postojanje dvije ekotipske forme; d) dobiveni su prvi rezultati vrijednosti nasljednosti u širem smislu za kvantitativno svojstvo listanja; e) objašnjeni su utjecaji klimatoloških varijabli na početak listanja poljskog jasena; f) determinirana je spolnost cvatova poljskog jasena u klonskim sjemenskim plantažama te tendencija izmjene spola tijekom godina. Ovom prigodom kolegi Ivanu Andriću od srca čestitamo na postignutom znanstvenom stupnju doktora znanosti i želimo uspješan nastavak profesionalne karijere. NEKE ZANIMLJIVOSTI S PUTA U RIM Jozo Franjić U razdoblju od 6-9. travnja 2016. godine boravio sam na 25th International meeting of the European Vegetation Survey (EVS), Roma (Italy) zajedno s izv. prof. dr. sc. Željkom Škvorcom i dr. sc. Krunoslavom Severom. EVS je europska udruga za istraživanje vegetacije koja djeluje u okviru svjetske udruge za istraživanje vegetacije IAVS (International Association for Vegetation Science) a osnovana je 1991. godine. Simpoziji se održavaju svake godine, a najviše ih je do sada održano u Rimu (17). Simpozij je održan u dvorani Accademia dei Lincei u rimskoj četvrti Trastevere, gdje su održani i neki prethodni simpoziji. Organizatori su uglavnom suradnici iz Odjela za biologiju okoliša Sveučilišta Sapienza u Rimu i drugim talijanskim institucijama, posebno Emiliano Agrillo, Fabio Attorre, Laura Casella i Francesco Spada. Znanstvena izlaganja održana su puna tri dana od 6-8. travnja, a na njima je prezentirano ukupno 67 usmenih izlaganja, uključujući i pozvana predavanja Sandra Pignattija i Francesca Spada i 72 postera. Prezentacije su vezane uz staništa biljnih vrsta i njihovo očuvanje, raznolikost tipova |