DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 115     <-- 115 -->        PDF

Prof. dr. sc. ANTE P. B. KRPAN (1942.- 2018.)
Željko ZEČIĆ
Profesor dr. sc. Ante P. B. Krpan rođen je 20. 5. 1942., a preminuo je nakon duge i teške bolesti 9. veljače 2018. u 76 – toj godini života.
Prof. dr. sc. Ante Paško Budimir Krpan je osnovno i srednje obrazovanje završio u svom voljenom Kninu te je 1960. nastavio školovanje na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao 1968. godine. Nakon toga slijedi potraga za zaposljenjem, koje se dogodilo 1969. u Institutu za šumarska istraživanja u Zagrebu. Tu ostaje nešto više od dvije godine, te se spletom okolnosti od 1. rujna 1972. zapošljava na Šumarskom fakultetu Zagreb kao asistent na Katedri za iskorištavanje šuma i od tada počinje njegova znanstveno-nastavna karijera, koja traje sve do 30. rujna 2007., kada odlazi u mirovinu.
Ubrzo, od 1. siječnja 2008. vraća se poslu, ali u Hrvatski šumarski institut u Jastrebarskom u svojstvu znanstvenog savjetnika i predstojnika Zavoda za šumsku tehniku i menadžment. Pritisnut ozbiljnom bolešću oprašta se s aktivnim radom i odlazi po drugi puta u mirovinu 1. srpnja 2011. No, ni nakon toga nije prestao s istraživanjima i publiciranjem znanstvenih radova.
Bogatstvo znanstveno-nastavne karijere profesora Ante Krpana te predanost ostalim dužnostima vidljiva je tijekom 35 godišnjega rada na Šumarskom fakultetu.
Na matičnom je fakultetu magistrirao 1984., s temom „Istraživanje upotrebljivosti traktora IMT-558 na privlačenju oblovine u uvjetima nizinskih šuma šumarije Lipovljani“. Doktorirao je 1992. s temom „Analiza čimbenika daljinskog transporta drva kamionima“.
Za izvanrednog profesora na kolegiju Iskorištavanje šuma izabran je 1993., a za redovitoga 1998. Od 2006. redoviti je profesor u trajnom zvanju. Godine 1990. preuzima dužnost predstojnika Katedre za iskorištavanje šuma, a od 1995. nadalje vodi i snažno razvija u nastavnom i znanstveno-istraživačkom te kadrovskom smislu Zavod za iskorištavanje šuma, kasnije, od 1. lipnja 2005. Zavod za šumarske tehnike i tehnologije. U tome je bio vizionar i čvrsti zagovornik bio­tehničke komponente u šumarstvu.
Dužnost tajnika Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta obnašao je u jednom mandatu od 1990. do 1996. Uz nastavne i znanstveno-istraživačke obaveze, 30 godina djeluje na razvoju Nastavno-pokusnih šumskih objekata Šumarskog fakulteta, kao član Izvršnog odbora te kao zamjenik upravitelja na objektima Zalesina (1974 – 1975.) i Velika (Duboka, 1976 – 1992.). Bio je i upravitelj Nastavno-pokusnog šumskog objekta Zalesina, koji vodi i unapređuje tijekom 12 godina (1992 – 2004.).
Nastavu je izvodio na dodiplomskom studiju Šumarskog fakulteta, na Šumarskom odsjeku gdje je bio nositelj kolegija Iskorištavanje šuma i Eksploatacija šuma na Drvnotehnološkom odsjeku. Bio je voditelj poslijediplomskog znanstvenog i poslijediplomskog specijalističkog studija Iskorištavanja šuma od 1993–2005., gdje je bio nositelj više kolegija.
U okviru poslijediplomskog znanstvenog studija vodi kolegije: Studij rada i vremena, Kalkulacije troškova i obračun ekonomičnosti, Racionalizacija i mehanizacija radova, Šumski proizvodi i Trgovina šumskim proizvodima.
Na poslijediplomskom specijalističkom studiju nositelj je kolegija: Rušenje stabala i izradba šumskih sortimenata, Proizvodi u iskorištavanju šuma i Transport drva s utovarom, istovarom i uskladištenjem.
Bio je također voditelj i doktorskog studija Šumarstvo – Tehnike, tehnologije i menadžment u šumarstvu od 2005–2007. Svojim zalaganjem daje značajan doprinos reformama obrazovnog sustava i uvođenju novih studija, studijskih programa i predmeta na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, na kojima je bio voditelj i nositelj kolegija.
U novom, sadašnjem programu diplomskog studija Šumarstvo, smjer Šumarske tehnike, tehnologije i menadžment bio je od 2000., odnosno od 2005., kreator i nositelj više predmeta, kao što su Pridobivanje drva I, Pridobivanje drva II, Šumski proizvodi, Trgovina šumskim proizvodima, Šumarske tehnike i tehnologije, Šumska biomasa za energiju, Okolišno prihvatljive tehnologije te još nekoliko obveznih i izbornih predmeta.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 116     <-- 116 -->        PDF

Bio je voditelj i mentor više od 30 diplomskih radova, 8 magistarskih radova, kao i 3 doktorska rada te kao člana povjerenstava na ocjeni i obrani istih.
Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan ostvario je značajne rezultate na međunarodnom planu u Asocijaciji europskih nastavnika i istraživača iz područja iskorištavanja šuma i šumske tehnike (FORMEC), gdje je 1999. izabran za vicekoordinatora. Bio je član u Svjetskoj udruzi šumarskih organizacija (IUFRO), te dugogodišnji posebni suradnik njemačkog Kuratorija za šumski rad i šumarsku tehniku (KWF) te kao suradnik FAO/ILO/ECE Joint Committee.
Tijekom dugogodišnjeg rada obavio je velik broj studijskih putovanja, preko 30, u više navrata u Njemačku, Italiju, Mađarsku, Rusiju, Bugarsku, Austriju, Grčku i Švicarsku, s kojih se vraćao pun novih spoznaja i ideja na kojima je zasnivao svoju znanstveno-nastavnu i stručnu aktivnost te tako poticao razvoj šumarstva.
Održao je predavanja na Tehničkom univerzitetu u Dresdenu te na Šumarskim fakultetima u Tharandtu, Brnu, Sopronu i Ljubljani.
Sudjelovao je na mnogim domaćim znanstvenim skupovima: Savjetovanja sekcija za iskorištavanje šuma Zajednice šumarskih fakulteta i instituta, također u više navrata u Beogradu, Ljubljani, Sarajevu, Skoplju, Zagrebu i u drugim gradovima diljem Republike Hrvatske, a bio je aktivan i na više međunarodnih europskih i svjetskih znanstvenih skupova u Ljubljani, Zagrebu, Beču, te u Švicarskoj, Mađarskoj i Finskoj.
Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan ostavio nam je bogat opus samostalnih i koautorskih radova, više od 150 znanstvenih i stručnih te priloga u monografijama i knjigama. U posljednjih 15 godina svoju istraživačku aktivnost usmjerava u područje humanizacije rada, odnosno strojne sječe i izrade drva, s naglaskom na ekološke značajke pridobivanja drva. Posebnu je pozornost posvetio istraživanju potencijala šumske biomase za energijsku uporabu, a zadnje znanstvene radove koje je objavio bili su o amorfi.
Počeci njegovoga znanstveno-istraživačkoga rada usmjereni su na pisanje znanstvenih studija i radova s tehničkim normama. Nekoliko najznačajnijih su: Problem privlačenja drva iz prorednih sastojina (1987), Privlačenje tehničke oblovine pomoću forvardera uz različite uvjete rada (1987), Privlačenje tehničke oblovine tvrdih listača zglobnim traktorom LKT-80 u ravnici i prigorju (1987), Sječa, izrada i privlačenje drva u prorednim sastojinama u nizini uz primjenu grupnog, odnosno lančanog sustava rada (1988), Norme daljinskog transporta šumskih sortimenata kamionima i kamionima s prikolicom (s utovarom i istovarom) (1990), Norme vremena i učinci kod privlačenja drva traktorima (1990) i drugi.
Od svih radova, treba spomenuti samo nekoliko najznačajnijih znanstvenih radova: Prilog klasifikaciji šumskih terena u svjetlu eksploatacije šuma u teškim uvjetima (1990), Daljinski transport drva u Hrvatskoj - faktori razvoja i stanje (1991), Fizičke štete na tlu pri privlačenju drva (1993), Iznošenje trupaca hrasta lužnjaka žičarom Steyr KSK 16 (1995), Istraživanje oštećenja trupaca hrasta kitnjaka i bukve ratnim djelovanjima (1996), Proizvodnost harvestera Timberjack 1070 pri proredi kulture običnoga bora (2002), Primjena skupnoga rada pri pridobivanju drva u prorednim sastojinama brdskoga područja (2006), Istraživanja bioprodukcijskih i energetskih potencijala amorfe (Amorpha fruticosa L.) (2014).
Prof. dr. sc. Ante Krpan bio je posebno zainteresiran za izdavanje znanstvenih monografija iz područja šumarstva u kojima je bio autor, a to su: Šume u Hrvatskoj (1992) Iskorišćivanje šuma; Obična jela u Hrvatskoj (2001), Neka obilježja iskorištavanja hrvatskih jelovih šuma; Obična bukva u Hrvatskoj (2003), Bukovi šumski proizvodi i tehnologije - pridobivanja drva iz bukovih sastojina; Šume hrvatskog Sredozemlja (2011)., Razvojne i uporabne značajke kultura alepskoga bora (Pinus halepensis Mill.) Tako je 2013. pri kraju svojih znanstvenih aktivnosti napisao knjigu Iz povijesti šumarstva.
Radio je na više od 35 znanstveno-istraživačkih i razvojnih projekata kao koordinator, voditelj teme ili suradnik. Sudjeluje aktivno na međunarodnom projektu FORNET, vezanom za unapređenje obrazovnih procesa u šumarstvu. Vodio je nekoliko znanstvenih projekata: Promicanje proizvodnje u hrvatskom šumarstvu (1996-2002), Razvoj vrhunskih i ostalih tehnologija pridobivanja drva (2002-2005), Korištenje i upravljanje kapitalom u šumarstvu. Potprojekt 1. Iskorištavanje biomase (2001-2005), Biopotencijal i energetske značajke amorfe (Amorpha fruticosa L.) (2008-2013.) i drugi.
U općoj enciklopediji Croatika bio je urednik poglavlja za šumarstvo, bio je član uredničkoga vijeća časopisa Šumarski list, Drvna industrija i Radovi, zatim član međunarodnog uredničkoga vijeća časopisa Mehanizacija šumarstva i časopisa Croatian Jornal of Forestry Engeenering te povremeni član uredništva časopisa Zbornik gozdarstva in lesarstva, Ljubljana. Glavni je urednik zbornika savjetovanja “Kolokvij o bukvi” (1986.) i član uredništva monografije “Šume u Hrvatskoj” (1992.).
Bio je redoviti član Akademije šumarskih znanosti, član Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog ekološkog društva, Hrvatskog lovačkog saveza i većeg broja udruga, kao i predsjednik Tehničkog odbora za drvo u Hrvatskom zavodu za norme.
Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan za svoj dugogodišnji rad u travnju 2011. nagrađen medaljom časti Zapadno-mađarskog sveučilišta, Sopron, zbog uspješne suradnje sa Šumarskim fakultetom u Sopronu, a 2012. u Dubrovniku mu je dodijeljeno priznanje Honorary Membership ispred svjetske mreže FORMEC – Forest Engineering Network.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 117     <-- 117 -->        PDF

Osim navedenih radova, aktivnosti i dužnosti koje je profesor Ante Krpan ostvario tijekom 40 godišnje karijere nužno je spomenuti njegovu aktivnost kao člana Hrvatskog lovačkog saveza, odnosno kao lovca. Svojim je stavom prema lovstvu i lovu bio primjer mnogim mladim lovcima, jer je u mladosti, još kao student, učio o lovstvu od naših prethodnika. Lov mu je bila strast i izuzetno zadovoljstvo, pa je usprkos neumoljivoj bolesti odlazio u lovišta dok ga snaga nije napustila.
Profesor Ante P. B. Krpan je volio umjetnost te se iz hobija bavio umjetničkom fotografijom. U tome je posebno uživao te je kroz nekoliko samostalnih izložbi prezentirao svoje radova. Osim toga je tijekom posljednjih 20-tak godina organizirao višednevne radionice likovnih umjetnika, posebno naših kolega šumara te se kroz rasprave i izložbe isticao svojim umjetničkim talentom.
Tijekom Domovinskoga rata prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan je bio kao predsjednik Društva Kninjana u Zagrebu aktivno uključen pri zbrinjavanju izbjeglih stanovnika Knina te je ponosno nakon Oluje 1995. ušao u oslobođeni Knin.
Poštovani profesore, tvoji studenti, tvoji kolege, tvoji iskreni prijatelji i suradnici nikada te neće zaboraviti, jer si ostavio neizbrisiv trag u njihovom radu i životu, kao i na svom matičnom Šumarkom fakultetu u Zagrebu. Bilo je dobro poznavati te i družiti se s tobom. Neka ti je laka hrvatska gruda.
Mr. sc. BOGOMIL HRIBLJAN, dipl. ing. šum. (1931.-2018.)
Josip KNEPR
Svaki rastanak s prijateljem, kolegom je tužan, a još tužniji kada je taj rastanak bez povratka.
Toga tužnog dana, 5. veljače 2018. oprostili smo se na groblju „ Sv. Andrije“ u Bjelovaru od Bogomila - Brace kako smo ga zvali od milja. Uz obitelj, na ispraćaju su bili nazočni mnogi prijatelji i kolege šumari. Bogomil je rođen 26. 04. 1931. u Karlovcu od oca Ivana i majke Ivane, a potječe iz službeničke obitelji. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Studirao je šumsko-gospodarski smjer na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 13.10.1958. Na istom fakultetu magistrirao je 1976.godine obranivši rad pod naslovom „ Organizacija rada sa zglobnim traktorom u iskorištavanju prigorskih šuma.“
Nakon studija, zapošljava se u Sekciji za uređivanje šuma u Šumskom gospodarstvu Bjelovar. Nakon završenog staža radi kao samostalni taksator trinaest idućih godina.
Kasnije se posvećuje proučavanju šumske mehanizacije, izradi normi za mehanizaciju u šumarstvu te za kamione u prijevozu drvnog i građevinskog materijala.
Bavio se i edukacijom radnika u šumarstvu iz predmeta alati i strojevi u šumarskoj proizvodnji. U tu svrhu je napisao i skripte. Predavao je organizaciju rada, ekonomiku proizvodnje drvnih i nedrvnih materijala za učenike na usmjerenom obrazovanju za drvnu industriju u okviru Ogranka škole iz Karlovca.
Napisao je više radova koji su objavljeni u strukovnim časopisima. Objavio je brojne kraće radove u obliku stručnih informacija s putovanja (Venezuela, Argentina, Kamerun) u kojima daje osvrt na šume i šumsku privredu u tim zemljama.
Sa svojim referatima i koreferatima sudjeluje na brojnim domaćim i inozemnim savjetovanjima i seminarima: Međunarodni simpozij „Mehanizacija uzgojnih radova i rasadničke proizvodnje“ u Moskvi 1974., Seminar i studijsko putovanje u Francusku 1975. „Kretanja u racionalizaciji radova u francuskom šumarstvu“, kao i druge aktualnosti iz francuskog šumarstva.
Aktivno je bio uključen u društveni rad, napose u Sindikatu na razini SRH i SFRJ. 1964. godine je izabran za člana Saveznog Odbora sindikata u Beogradu. 1966. godine član je delegacije Sindikata Jugoslavije u Poljsku.
Tijekom rada u ŠG Bjelovar obnaša razne dužnosti; referent za plan i analize, referent za mehanizaciju, a 1979. prelazi u Privrednu komoru regije Bjelovar na dužnost tajnika