DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 92     <-- 92 -->        PDF

ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP „JOSIP KOZARAC – 160. OBLJETNICA ROĐENJA“ U LIPOVLJANIMA
Tomislav LUKŠIĆ
U sklopu VI. Dana Josipa Kozarca u Lipovljanima, 16. ožujka, tri dana prije Kozarčevog rođendana, u Lipovljanima je održan je znanstveno stručni skup „Josip Kozarac – 160 obljetnica rođenja“. Uz izmjenjivanje tema šumarstva i književnosti, ove je godine skup organiziran s težištem na šumarsku struku i znanost. Tradicionalno, organizatori su bili Općina Lipovljani, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske šume d.o.o. UŠP Zagreb, uz suradnju i potporu HAZU centra za znanstveni rad u Vinkovcima, Filozofskog fakulteta u Osijeku, Parka prirode Lonjsko Polje i Hrvatskog šumarskog društva ogranak Zagreb.
Na skupu su govorili uvaženi znanstvenici i stručnjaci (sl.1), prof.dr.sc. Vladimir Jambreković (dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), doc. dr. sc. Stjepan Mikac (Šumarski fakultet), Domagoj Trlin mag. ing. silv. (Šumarski fakultet), Mario Sladin, univ. bacc. ing. silv. , student diplomskog studija (Šumarski fakultet), Dinko Hace, dipl. ing. šum. (Hrvatske šume d.o.o., upravitelj šumarije Lipovljani), prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić (Filozofski fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku), dr. sc. Anica Bilić (HAZU Vinkovci), dr. sc. Tatjana Tkalčec (Institut za arheologiju) i Maja Sabljak, mag. ing. silv. (JU Park prirode Lonjsko Polje).
Prof. dr. sc. Vladimir Jambreković, dekan šumarskog fakul­teta Sveučilišta u Zagrebu (sl. 2) na samom početku naglasio je kako se ovogodišnja obljetnica Kozarčevog rođenja poklapa sa 120 godina visokog obrazovanja na Šumarskom fakultetu, a što povezuje činjenica da je Kozarac imao u viziji podizanje nastavno pokusnih objekata. Dekan je istaknuo da su danas upravo nastavno-pokusni šumski objekti ono što čini Šumarski fakultet posebnim, a raspoređeni su na različitim područjima s više od 3.500 ha šuma. Istaknuo je i idealne infrastrukturne uvjete s obzirom na 30.000 m2 natkrivenog prostora. S obzirom na projekte, na fakultetu se osobito ponose onima koji su financirani iz sredstava OKFŠ–a, a jedan od najznačajnijih aktualnih je projekt mrežaste stjenice koji Fakultet potpisuje zajedno s Hrvatskim šumama d.o.o. Za kraj je kazao kako vjeruje da je Fakultet slijedio Kozarčevu misao i viziju te kako je od svega najvažnija njihova suradnja s lokalnom zajednicom, što se vidi na izvrsnom primjeru u Općini Lipovljani.
Doc. dr. sc. Stjepan Mikac sa Šumarskog fakulteta izložio je temu Utjecaj klimatskih promjena na odumiranje i propadanje nizinskih šuma. Doc. dr. sc. Mikac i tim analizirali su i procijenili štete za pojedina razdoblja u našim šumama, te je ustanovljeno da je sušenje koje danas stvara veliku zabrinutost struke započelo 80–ih godina 20. st. Prema procjenama, od 1910. god. na ovamo posušilo se 7,8 mil. m3 lužnjaka što je zabrinjavajući trend. Glavni uzroci velikog porasta leže u klimatskim promjenama i posljedično dinamici vodostaja vodotoka i podzemnih voda te se tu javlja velik problem prespore prilagodljivosti dugovječnih vrsta, tj. hrasta i jasena. Zaključak je kako će sušenja biti sve intenzivnija, a nije još poznato kojim se načinom gospodarenja

ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 93     <-- 93 -->        PDF

treba njima prilagoditi. Kao zanimljivost, iznio je činjenicu kako je Kozarac bio prvi koji je u Hrvatskoj zabilježio pojave sušenja i propadanja.
Domagoj Trlin, mag. ing. silv. znanstveni novak sa Šumarskog fakulteta, govorio je o novim spoznajama o specijalnom rezervatu šumske vegetacije Prašnik. Kao glavni uzrok poremećaja u nizinskim hrastovim šumama pokazala se suša kroz nekoliko generacija, a sušna razdoblja pokretači su razvoja sastojina i izmjene generacija u nizinskim šumama.
Dinko Hace, dipl. ing. šum, upravitelj šumarije Lipovljani iznio je temu Šumarija Lipovljani kroz povijest, s posebnim osvrtom na Kozarčevo vrijeme. Hace je prisutne upoznao s činjenicom kako je Kozarac od svojih kolega tražio neka se uzgajanje šuma prilagodi ekološkim prilikama te ga možemo smatrati pretečom moderne ekologije u šumarstvu. Također, iznesao je i niz zanimljivih manje poznatih činjenica iz poslovanja šumarije od osnutka. Upravitelj Hace osvrnuo se i na današnje stanje opisavši gospodarske jedinice Josip Kozarac i Jamaričko brdo te na aktualnu problematiku sušenja poljskog jasena, pojave poplava i dr.
Prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić s Filozofskog fakulteta u Osijeku govorila je o jeziku Josipa Kozarca. Tijekom izlaganja prisutne je upoznala s tezom jezikoslovaca, kako je Kozarčev jezik krivotvoren i zbog toga su istovremeno krivotvoreni ritam i sklad rečenica.
Dr. sc. Anica Bilić, znanstvena savjetnica i upraviteljica Centra za znanstveni rad u Vinkovcima izložila je rad Prâva žèna i práva žená u muškim narativima Josipa Kozarca. Prisutnima je pojasnila kako se Kozarčeve žene bore za slobodan izbor partnera, pravo na razvod i majčinstvo. Zaključila je kako je Kozarac moderan pisac koji ne podliježe patrijarhalnim zahtjevima svoga vremena.
Dr. sc. Tatjana Tkalčec ispred Instituta za arheologiju govorila je o odličnoj suradnji šumarske i arheološke struke u praksi, s temom Tragovi prošlosti sačuvani u šumama: primjeri dobre suradnje dviju struka. Opisala je tijek arheološkog istraživanja na području šumarije Grubišno polje, što je za posljedicu imalo otkriće i iskapanje nekoliko srednjovjekovnih građevina. Dr. Tkalčec je prošle godine na skupu u Lipovljanima također imala vrlo zanimljivo izlaganje Arheološka baština na području Općine Lipovljani kao održiva spona prošlosti i budućnosti. Dr. Tkalčec više je puta podsjetila kako je 2018. godina, godina europske baštine.
Maja Sabljak, mag. ing. silv., stručna suradnica za šumarstvo u Javnoj ustanovi Park Prirode Lonjsko polje izložila je temu Šumske ptice Parka prirode Lonjsko polje, gdje je nazočnima govorila o biologiji i mjerama zaštite strogo

ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 94     <-- 94 -->        PDF

zaštićenih ptica koje obitavaju na području Parka. Riječ je o orlu štekavcu, crnoj rodi, crnoj žuni, velikom djetliću i orlu kliktašu.
Povijesni osvrt na hrastove sastojine i problematiku sušenja dao je Mario Sladin, student Šumarskog fakulteta. Kronološki je naveo tijek više ili manje intenzivnih sječa starih hrastika koje su počele u 19. st. Te su sječe dovele do toga da je od starih hrastika ostala samo sekundarna prašuma Prašnik. Na to se nadovezao na aktualnu problematiku odumiranja stabala lužnjaka, a najveće do sada dogodilo se u razdoblju od 1995. do 2006. godine kada je posječeno 2,7 milijuna m3. Zaključio je kako nepovoljni morfološki odnosi utječu na smanjenje vitalnosti stabala, a to dovodi do smanjenja prirasta i smanjene otpornosti na abiotske i biotske čimbenike.
Uz izlagače tema, skupu su se još uvodno obratili domaćini i ostali uvaženi gosti, Nikola Horvat, načelnik Općine Lipovljani, Damir Miškulin, voditelj UŠP Zagreb i Ivor Stanivuković, ravnatelj PP Lonjsko Polje.
Svoj doprinos i ukras Danima Josipa Kozarca dalo je Hrvatsko šumarsko društvo izložbom Šuma okom šumara, već tradicionalnom u Lipovljanima. Prisutne je pozdravio Tomislav Lukšić, Predsjednik Općinskog vijeća Općine Lipovljani, a izložbu otvorio Damir Miškulin, voditelj UŠP Zagreb i predsjednik HŠD ogranak Zagreb. Postav je tradicionalno nekoliko dana otvoren za posjetitelje, a već nekoliko godina HŠD ogranak Zagreb organizira ekskurzije u istom tjednu u Lipovljane za svoje umirovljenike.
Uz Dane Josipa Kozarca, Dan župe sv. Josipa u Lipovljanima, Dan osnovne škole Josipa Kozarca, isti dan je održana svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Lipovljani, gdje je Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dodijeljena plaketa Općine Lipovljani radi dugogodišnje promocije Općine putem prisustnosti sveučilišne nastave šumarstva i zasluga u pokretanju Dana J. Kozarca.
Zahvaljujući ukupnom doprinosu svih uvaženih partnera i sudionika skupa, Kozarac bi vjerojatno bio ponosan na svoje nasljednike šumare, kao i na svoje današnje zabito slavonsko seoce u kojemu je deset godina radio i uživao i gdje je imao svoja tri blaga (Prostrane hrastove šume - malo kraljevstvo, tihi seoski mir i ničim pomućeno duševno zadovoljstvo).
120 GODINA ŠUMARSKE AKADEMIJE - DAS FORSTHEIM ZU AGRAM
Branko MEŠTRIĆ
Povodom obilježavanja 120. obljetnice Šumarskog doma, ali isto toliko i Šumarske akademije, preteče našeg Šumarskog fakulteta tj. sveučilišne šumarske nastave u Hrvatskoj, potrudili smo se pronaći u našim bogatim zbirkama manje poznate tekstove koji se odnose na to razdoblje i događaje u i oko Šumarske akademije. Počet ćemo nečim što nam se u današnje internetsko vrijeme ne čini ničim posebnim, ali u vrijeme kraja pretprošloga stoljeća svakako jest značajno. Dakle, 3. veljače 1899., samo tri mjeseca iza događaja, u broju 840 bečkih novina  »​​Oesterreichische Forst- und Jagdzeitung« ​izlazi liep članak sa slikom o našem Šumarskom domu, družtvenom muzeju, otvorenju šumarske akademije i tom prigodom obdržavane 22. glavne skupštine našega društva. Ujedno donesena je u istom broju slika Šumarskog doma izradjena polag fotografije tvrdke Mosinger i Brejer, kao i tlorisi prizemlja, I. i II. kata.
Oestereichische Forst-Zeitung inače izlazi u Beču od 1883. a i dan danas njegov slijednik - Forstzeitung - stiže na adresu redakcije Šumarskog lista. Knjižnica HŠD ponosni je vlasnik i prvog broja od 3. siječnja 1883. Godine, kojega je potpisao kao urednik poznati nam profesor Ernst Gustav Hempel. List je izlazio svaki petak, dakle tjedno, u novinskom formatu i slogu, i zaista je funkcionirao kao prave šumarske novine.