DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 98     <-- 98 -->        PDF

NEKE ZANIMLJIVOSTI S PUTA NA SICILIJU
Jozo FRANJIĆ, Željko ŠKVORC
U razdoblju od 18-25. lipnja 2017. godine boravili smo na 60. godišnjem simpoziju Međunarodnoga udruženja za istraživanje vegetacije (International Association for Vegetation Science, IAVS), koji je održan u Palermu (Sicilija, Italija). Glavna tema ovogodišnjega simpozija bila je „Vegetation patterns in natural and cultural landscapes“ (Vegetacijski obrasci u prirodnom i kultiviranim krajolicima).
Znanstvena izlaganja su održana puna četiri dana, a na njima je prezentirano ukupno 168 usmenih izlaganja, uključujući i pozvana predavanja i 138 postera. Prezentacije su bile vezane uz razne teme, kao što su npr. staništa biljnih vrsta i njihovo očuvanje, raznolikost tipova vegetacije, povijest vegetacije, vegetacijsku dinamiku i način vegetacijskih istraživanja i analize.
Održano je i šest jednodnevnih ekskurzija 22. lipnja na šest različitih lokaliteta u bližoj i široj okolici Palerma, a jedna je bila posebno interesantna u sjevernom dijelu Sicilije na stanište endemične sicilijanske jele (Abies nebrodensis /Lojac./ Mattei). To je vrlo ugrožena i strogo zaštićena vrsta sa samo 21 odraslim stablom koja rastu na strmim padinama planina Nebrodi i Madonie (Vallone Madonna degli Angeli), (sl. 1-2).
Na simpoziju je sudjelovalo ukupno 395 sudionika sa svih kontinenata, a iz Hrvatske su uz nas bili nazočni još prof. dr. sc. Sven Jelaska (PMF Zagreb) i prof. dr. sc. Nenad Jasprica (Instituta za more i priobalje Dubrovnik).
Dana 19. lipnja boravili smo na jednodnevnoj ekskurziji u okolici priobalnoga grada Cefalù-a, koji se nalazi oko 75 km istočno od Palerma. Okolica Cefalù-a je vrlo interesantna kombinacija arheološke baštine, prirodne vegetacije i pošumljenih površina na rtu Rocca s lijepim pogledom na grad. Nakon obilaska okolice grada i upoznavanja s florom i vegetacijom razgledali smo i kulturne znamenitosti grada. Grad Cefalù nalazi se ispod velikih karbonatnih stijena koje se uzdižu 268 m nad gradom. Vegetacija gotovo posvuda ukazuje na dugotrajni antropogeni utjecaj (obrađivanje i požari). Najviše su zastupljeni mediteranski suhi travnjaci (Thero-Brometalia, Trachynietalia distachyae,

ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 99     <-- 99 -->        PDF

Hyparrhenietalia), zatim vegetacija stijena (Asplenietalia glandulosi, Geranio-Cardaminetalia hirsutae), sastojine alepskoga bora (Pinus halepensis) koji zamjenjuje autohtonu vegetaciju (Pistacio-Rhamnetalia). Zajednice Myrto-Lentiscetum i Oleo-Euphorbietum dendroidis su vrlo reducirane i zauzimaju najnepristupačnija staništa.
Tijekom boravka na Siciliji posjetili smo još niz drugih znamenitosti koja daju obilježje Siciliji (sl. 4-17). Tako smo posjetili npr. katedralu u Palermu (sl. 4) i katedralu Monreale (sl. 5-6, Monreale je brdo iznad Palerma i na njemu se nalazi veliki arhitektonski kompleks koji se sastoji od bazilike, samostana i palače. Mi smo imali priliku vidjeti katedralu, najbolji primjer normanske arhitekture u svijetu. Sagrađena je u 12. st. u romaničkom stilu, izvana je asketski jednostavna, dok je iznutra bogato ukrašena zlatnim mozaicima u bizatnskom stilu, u nju je ugrađeno oko sedam tona zlata), Botanički vrt s mnoštvom egzotičnih biljnih vrsta (sl. 7-12), Turske skale (Scala dei Turchi je zapravo kamena litica koja je postala turistička atrakcija, ponajprije zbog svoje neobične bijele boje, koja potječe od sedimentne stijene (lapor), te podsjeća na Pamukale u Turskoj (sl.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 100     <-- 100 -->        PDF


ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 101     <-- 101 -->        PDF


ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 102     <-- 102 -->        PDF


ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 103     <-- 103 -->        PDF

13), Konkordijin hram – jedan od sedam dorskih hramova iz 6. i 5. st. pr. Kr. u Dolini hramova (Valle dei Templi). On je uz Tezejev hram u Ateni i Herina u Paestumu, najbolje sačuvan grčki hram i jedan od posljednjih sagrađenih u Velikoj Grčkoj (Magna Grecia), a njegovom očuvanju pomogla je činjenica da je pretvoren u kršćansku crkvu 597. g., te se u njegovoj okolici nalaze brojne katakombe. Ostali su hramovi sačuvani samo fragmentarno, zbog mnogih potresa te odnošenja kamena za druge potrebe. Najveći je bio Hram Olimpijskog Zeusa koji je bio posvećen Bitci na Himeri 480. pr. Kr. Vjeruje se kako je on bio najveći dorski hram ikada izgrađen. Hramovi posvećeni Hefestu, Heraklu i Asklepiju, kao i svetišta Demetre i Perzefone (poznati kao hramovi Kastora i Poluksa) uništeni su u požaru koji su zapalili Kartažani 406. pr. Kr. (sl. 14-15), vulkan Etnu (sl. 16) i dr.
Mi smo na simpoziju sudjelovali s prezentacijom:
Škvorc, Ž., A. Čarni, M. Krstivojević, R. Igić, J. Franjić, D. Krstonošić, D. Vukov, M. Ilić, 2017: Floristic composition of wet meadows dominated by Alopecurus pratensis in the NW Balkan Peninsula. In: Guarino, R., G. Bazan, G. Barbera (ur.): The 60th annual symposium of IAVS, Abstract book, 314.
62. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE
Milan GLAVAŠ
U Opatiji je od 6. do 9. veljače 2018. godine održan 62. Seminar biljne zaštite. Organizatori seminara su Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ) i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a suorganizatori su Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo i Poljoprivredna savjetodavna služba. Pokrovitelj seminara je Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. Medijski pokrovitelji su Agroglas, Gospodarski list i Agroklub, a partneri seminara su Vira d. d., Sladorana d. o. o. i Agrolaguna d. d. Velik broj tvrtki izložio je obilje pisanih materijala vezanih za sredstva za zaštitu bilja. Ovogodišnji seminar biljne zaštite bio je izuzetno posjećen, nazočilo mu je gotovo 700 sudionika. Uz domaće sudionike seminaru su nazočili predstavnici društava za zaštitu bilja i srodnih organizacija iz Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Austrije, Italije, Mađarske, Slovenije i Crne Gore, što ukazuje na njegov međunarodni karakter.
Protokol svečanog otvaranja 62. seminara biljne zaštite vodila je predsjednica HDBZ prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić. Uz pozdravne riječi dobrodošlice svim sudionicima, sponzorima i pozvanim gostima detaljno je govorila o stanju zaštite bilja u Hrvatskoj, susjednim zemljama i šire, te ukazala na nužnost i opravdanost održavanja seminara. Zatim su sudionike pozdravili uvaženi predstavnici raznih tvrtki i organizacija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Makedonije i Crne Gore. Svi su ukazivali na problematiku zaštite bilja, na nužnost suradnje i značaj međunarodnih seminara. Predstavnica Ministarstva poljoprivrede Jelena Đulum pozdravila je sve nazočne i otvorila 62. seminar biljne zaštite.
Nakon otvaranja ponovno je nastupila predsjednica HDBZ. Prvo su uručene nagrade i priznanja zaslužnim članovima, dvije srebrne i jedna brončana plaketa uz povelje. Nazočnošću seminaru nagrađeno je 5 agronomskih studenata, a