DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Pernar, N., E. Klimo, D. Bakšić, I. Perković, M. Rybníček, H. Vavrčík, V. Gryc, 2012: Carbon and nitrogen accumulation in common Alder forest (Alnus glutinosa Gaertn.) in plain of Drava river, Journal of the Forestry Society of Croatia, 136 (9-10): 431.−443.
Phipps, R.L., J.C. Whiton, 1988: Decline in long-term growth trends of white oak, Canadian Journal of Forest Research, 18: 24.–32.
Rieger, I., I. Kowarik, P. Cherubini, A. Cierjacks, 2017: A novel dendrochronological approach reveals drivers of carbon sequestration in tree species of riparian forests across spatiotemporal scales, Science of the Total Environment, 574:1261.–1275.
Rodríguez-González, P.M., J.C. Stella, F. Campelo, M.T. Ferreira, A. Albuquerque, 2010: Subsidy or stress? Tree structure and growth in wetland forests along a hydrological gradient in Southern Europe, Forest Ecology and Management, 259: 2015.–2025. doi: 10.1016/j.foreco.2010.02.012.
Rozas, V., 2005: Dendrochronology of pedunculate oak (Quercus robur L.) in an old-growth pollarded woodland in northern Spain: establishment patterns and the management history, Annals of Forest Science, 62: 13.–22.
Rybníček, M., P. Čermák, T. Žid, T. Kolář, 2012: Growth responses of Picea abies to climate in the central part of the Českomoravská Upland (Czech Republic), Dendrobiology, 68: 21.–30.
Rytter, L., R.M. Rytter, 2016: Growth and carbon capture of grey alder (Alnus incana (L.) Moench.) under north European conditions – Estimates based on reported research, Forest Ecology and Management, 373: 56p.
Schweingruber, F.H., 1996: Tree rings and environment dendroecology, Haupt, 609 p.,Berne
Schweingruber, F.H., D. Eckstein, F. Serre-Bachet, O.U. Bräker, 1990: Identification, presentation and interpretation of event years and pointer years in dendrochronology, Dendrochronologia, 8: 9.–38.
Šmelková, Ľ., I. Sarvašová, 2007: Klíčenie a rast semenáčikov rodu Alnus z peletizovaného semena, In: M. Sarvaš, M. Sušková (eds), Aktuálne problémy lesného škôlkárstva, semenárstva a umelej obnovy lesa. Národné lesnícke centrum, 123.–129., Zvolen
Speer, J.H., 2010: Fundamentals of tree-ring research, The University of Arizona Press, 508 p., Tucson.
Vacek, Z., S. Vacek, V. Podrázský, J. Král, D. Bulušek, T. Putalová, M. Baláš, I. Kalousková, O. Schwarz, 2016: Structural diversity and production of alder stands on former agricultural land at high altitudes, Dendrobiology, 75: 31.–44.
Vukelić, J., D. Baričević, I. Šapić, 2012: Phytosociological characteristics of forests of grey alder (Alnus incana (L.) Moench) in Gorski kotar, Journal of the Forestry Society of Croatia, 21(1): 49.–64.
Sažetak
U radu se analizira produktivnost i osjetljivost rasta sive johe (Alnus incana (L.) Moench) u sastojini smještenoj na područja oko vodotoka u dolini Belianska, u orografskoj jedinici Velika Fatra Mts. (Slovačka). Cilj ove studije je na temelju dendrokronoloških metoda analizirati proizvodni potencijal sive johe uzduž visinskog uspona, kako bi se utvrdila uzročna veza proizvodnje i ekološkog optimuma, a u srvhu detektiranja klimatskih čimbenika koji utječu na rast sive johe. Uzduž visinskog raspona od 525–705 m n.v. na području istraživanja postavljeno je osam trajnih istraživačkih ploha (slika 1). Na svakoj plohi mjereni su prsni promjer (dbh) i visina stojećih stabala, čiji je dbh ≥ 8 cm te su odvojene jezgre pojedinih odabranih krošnji. Za mjerenje širine godova korišten je WinDENDROTM software. Pojedine serije godova sinkronizirane su tehnikom Skeleton crtanja i godišnji trend rasta određen je pomoću ARSTAN-a. Korelacija između standardne kronologije i srednjih mjesečnih klimatskih obilježja izračunata je za period 1969–2015 (slika 3). Značajna razlika prosječnom rastu temeljnice (BAIav) može se uočiti među različitim visinskim zonama (slika 2). Najveći BAIav (1661 ± 975 mm2y-1) uočen je u zoni na visini od 605 m asl (tablica 1). Konstantni pad srednje vrijednosti BAIav uočen je od te zone naviše, odnosno naniže s obzirom na nadmorsku visinu promatranih zona. Istraživanje osjetljivosti rasta na vanjske čimbenike pokazalo je generalno nisku osjetljivost promatrane populacije sive johe (tablica 3). Uopće, radijalni rast sive johe bio je značajno pozitivno uvjetovan jedino temperaturom tijekom travnja, a negativno uvjetovan količinom padalina prethodne vegetacijske sezone (tablica 3, slika 4). Na osnovi analize referentne godine može se ustvrditi da je promatrana populacija dva puta značajno pozitivno reagirala na klimatske uvjete (1970.g. i 1993.g.), a negativno samo jednom (2015.g.) (slika 5). Negativni rast u odnosu na referentnu godinu dogodio se za vrijeme vrućih i suhih vremenskih uvjeta, koji inače pogoduju rastu sive johe, ali je prethodna, ekstremno vlažna vegetacijska sezona izazvala oštećenja na korijenju. Iz toga slijedi da je stanje sustava korijena najznačajniji čimbenik glede radijalnog rasta te značajno ovisi o količini vode prethodne godine.