DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2018 str. 11     <-- 11 -->        PDF

šumoposjednika, s obzirom na opće postojeću nesređenost vlasničkih odnosa u zemljišnim knjigama, mogu se procijeniti neposrednim ili telefonskim anketiranjem odgovarajućeg uzorka ispitanika. Slijedom toga za analize obilježja šumoposjednika korišteni su podaci dobiveni vlastitim anketiranjem i podaci iz prijašnjih anketiranja. Korišteni su vrijedni podaci terenskog anketiranja (N=220) u okviru istraživanja privatnih šuma Zagrebačke županije (Čavlović 2004) te terenskog istraživanja (N=350) šumoposjednika Sjeverozapadne Hrvatske (Posavec i dr. 2011). Detaljna sociološko demografska obilježja šumoposjednika provedenih istraživanja u već objavljenim radovima (Čavlović 2004, Posavec i dr. 2015, Curman i dr. 2016.) korištena su za usporedbu s aktualnim stanjem. Aktualne spoznaje na nacionalnoj razini zasnovane su na provedbi vlastitih istraživanja obilježja šumoposjednika telefonskim anketiranjem na uzorku od 1007 ispitanih koji su se izjasnili kao šumoposjednici. Telefonsko anketiranje je provedeno slučajnim odabirom unutar baze svih kućanstava u Hrvatskoj, te sužavanjem uzorka na šumoposjednička kućanstva na temelju izjašnjavanja anketiranih, sve dok se ne postigne ciljani uzorak od najmanje 1.000 ispitanih šumovlasnika. Na taj način, između ostalog su po prvi puta na nacionalnoj razini prikupljene informacije o sociološkim obilježjima šumoposjednika.
Strukturna obilježja šuma privatnih šumoposjednika na nacionalnoj razini kvalitetno su procijenjena već pri izradi Šumskogospodarske osnove područja za razdoblje 2006.-2016. god. (ŠGOP 2006). S obzirom na to da privatne šume u najvećoj mjeri nisu bile uređene, provedena je neovisna izmjera na uzorku ploha projektiranom samo za tu namjenu. Nedostatak provedene inventure je izostanak informacija o intenzitetu i dinamici gospodarenja (sječa njege i obnove) u privatnim šuma. U međuvremenu, značajan iskorak predstavlja provedba prve nacionalne inventure kojom su šume neovisno o vlasništvu u pogledu uzorkovanja, izmjere i prikaza podataka tretirane jednako (Čavlović 2010).
Podaci operativnog uređivanja privatnih šuma koje je intenzivno započeto osnivanjem Šumarske savjetodavne službe, pri čemu je zaključno sa 2017. godinom pokriveno više od 2/3 privatnih šuma, predstavljali su dobru podlogu za pridobivanje detaljnih informacija o prostornim i strukturnim obilježjima privatnih šuma. Prema tome, provedene nacionalne i uređajne inventure prostornog i strukturnog stanja privatnih šuma u ovom su radu poslužili kao osnovni izvor informacija. Podaci tih izmjera su korišteni za analizu stanja i potencijala privatnih šuma te promjena strukture drvne zalihe i sječa na razini pojedinih prostornih jedinica (podružnica Šumarske savjetodavne službe).
Razvoj i uspostava odgovarajućeg sustava (modela) šumarstva temeljen na zakonodavnim, organizacijskim i institucionalnim značajkama, kao ključna pretpostavka i okruženje za unapređenje gospodarenja privatnim šumama, predstavlja bitan predmet analize. Zakonski i pod-zakonski akti te strateški dokumenti, kako prošli tako i aktualni postojeći i nužni, predstavljaju materijal za analizu u ovom radu. Isto tako, institucije kao instrument upravljanja ili općenito reguliranja pojedinih djelatnosti ustrojene i organizirane na određeni način (javne, privatne, nevladine