DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2018 str. 19     <-- 19 -->        PDF

o obilježjima šumoposjeda i šumoposjednika i uzorkovanje za provedbu istraživanja. Nasuprot tomu, sustavna znanstvena istraživanja opće populacije (anketiranje) na nacionalnoj razini i usmjerena istraživanjem na užim razinama predstavljaju informacije koje ukazuju na obilježja šumovlasnika. Rezultati više provedenih anketiranja u značajnoj mjeri se podudaraju i ukazuju kako socio-demografska obilježja šumoposjednika značajno odstupaju od opće populacije u pogledu velike prosječne dobi i razmjerno niže razine obrazovanja šumoposjednika.
Prosječna obilježja ne smiju i ne trebaju biti temeljno polazište za oblikovanje strategija i smjernica unapređenja stanja i gospodarenja privatnim šumama, nego se pristupi trebaju zasnivati na postupnom i selektivnom usmjeravanju prema različitim skupinama šumoposjednika s obzirom na njihove sklonosti prema aktivnom gospodarenju. Uvažavanjem njihovih stavova, poticanjem upisivanja u Upisnik, poticanjem na gospodarenje i okrupnjivanje posjeda te poticanjem tržišne ekonomije, moguće je osigurati postupno unaprjeđenje gospodarenja privatnim šumama. Pri tome nije očekivano ni moguće u kratkom vremenu uspostaviti stručno utemeljeno i održivo gospodarenje u svim privatnim šumama, gdje izostanak gospodarenja neće bitno ugroziti šume, dok će posljedični gubici zajednice i šumovlasnika biti dodatni poticaj za gospodarenjem.
Ključna pretpostavka još učinkovitijeg ostvarivanja pomaka unapređenja gospodarenja privatnim šumama na operativnoj razini i razini pojedinih šumoposjeda je ustrojavanje jedinstvene javne šumarske službe koja bi objedinjavala funkcije upravljanja, planiranja i nadzora gospodarenja svim šumama na strateškoj, taktičnim i operativnim razinama planiranja održivog razvoja i gospodarenja šumama. Stalno educiranje svih dionika, od šumarskih stručnjaka do vlasnika šuma, te primjena aktualnih znanstvenih istraživanja trebaju biti sastavni dio tog novog sustava.
ZAHVALA
ACKNOWLEDGMENTS
Članak je realiziran u sklopu projekta: „Planiranje gospodarenja privatnim šumama u Hrvatskoj s obzirom na obilježja šumoposjeda i gospodarske zahtjeve šumoposjednika” financiranog od Ministarstva poljoprivrede. Uz Ministarstvu poljoprivrede zahvaljujemo se Savjetodavnoj službi , Savezu udruga šumoposjednika i svim anketiranim šumoposjednicima.
LITERATURA
REFERENCES
Avidbegović, M., N. Petrović, D. Nonić, S. Posavec, B. Marić, D. Vuletić, 2010: Spremnost privatnih šumoposjednika u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini na suradnju pri izgradnji i održavanju šumskih cesta. Šumarski list 134(1-2): 55-64.
Berta, A., V. Kušan, J. Križan, D. Stojsavljević, D. Hatić, 2017: Posjedovne i površinske značajke šuma šumoposjednika u Hrvatskoj prema regijama. Šumarski list 141(1-2): 57- 64.
Boon, T.E., H. Meilby, 2007: Describing management attitudes to guide forest policy implementation. Small Scale For. 6(1): 79–92.
Bončina A., 2009: Urejanje gozdov – upravljanje gozdnih ekosistemov. Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta Oddelek za gozdarstvo in obnovljive gozdne vire, Ljubljana, 359 str.
Bončina, A., J. Čavlović, M. Curović, Z. Govedar, M. Klopčić, M. Medarević, 2014: A comparative analysis of recent changes in Dinaric uneven-aged forests of the NW Balkans. Forestry, 87: 71-84.
Curman, M., S. Posavec, Š. Pezdevšek Malovrh, 2016: Willingness of Private Forest Owners to Supply Woody Biomass in Croatia. Small-Scale Forestry 15(4): 551-567.
Čavlović, J., M. Božić, A. Bončina, 2006: Stand structure of an uneven-aged fir –beech forest with an irregular diameter structure: modeling the development of the Belevine forest, Croatia. Eur. J. For. Res. 125(4): 325–333.
Čavlović, J., 2010: Prva nacionalna inventura šuma Republike Hrvatske. Ministarstvo regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva, Zagreb.
Čavlović, J., 2013: Osnove uređivanja šuma. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Čavlović J., 2004: Unapređenje stanja i gospodarenja privatnim šumama na području Zagrebačke županije (znanstvena studija). Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Dubravac, T., Vuletić, D., Pernek, M., Liović, B., Novotny, V., Paladinić, E., Ahmetović, F., Dekanić, S., 2008. Informativni priručnik za šumoposjednike. MRRŠVG, Zagreb. 97 pp.
Egan, A., S. Jones, 1995: The reliability of landowner survey responses to questions on forest ownership and harvesting. Northern J. Appl. For. 12: 184-186.
Eggers, J., T. Lämås, T. Lind, K. Öhman, 2014: Factors Influencing the Choice of Management Strategy among Small-Scale Private Forest Owners in Sweden. Forests (5): 1695-1716.
Ficko, A., A. Bončina, 2014: Ensuring the validity of private forest owner typologies by controlling for response style bias and the robustness of statistical methods. Scandinavian Journal of Forest Research 29(1): 210-223.
Ficko, A., G. Lidestav, A. Ní Dhubháin, H. Karppinen, I. Zivojinovic, K. Westing, 2017: European private forest owner typologies: A review of methods and use. Forest Policy and Economics (in Press).
Glück, P., M. Avdibegović, A. Čabaravdić, D. Nonić, N. Petrović, S. Posavec, M. Stojanovska, S. Imočanin, S. Krajter, N. Lozanovska, B. Marić, V. Milijić, A. Mrkobrada, S. Trninić, 2011: Private forest owners in the Western Balkans- Ready for the formation of interest associations, Research report 25, Project: Research into the Organizations of private forest owners associations in the Western Balkan region (PRIFORT), EFI.
Halder, P., E. Paladinić, M. Stevanov, S. Orlović, T.J. Hokkanen, P. Pelkonen, 2014: Energy wood production from private forests – nonindustrial private forest owners’ perceptions and attitudes in Croatia and Serbia. Renewable and Sustainable Energy Reviews 35: 515–526.