DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2018 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Mi i životni prostor
Juraj Medvedović
Nakon terenskih istraživanja svojstava životnog prostora, mi istraživači prilikom objave rezultata prikazujemo podatke mjerenja i opažanja u tablicama i grafikonima, opisujemo njihovo značenje za biljni i životinjski svijet, rijetko za život ljudi. Nama šumarima se čini da to i nije naš zadatak, da nije ni poželjno pisati o našem doživljaju prostora u kojemu smo istraživanje provodili.
Ponašamo se kao da smo izvan prostora kojega proučavamo. Isključujemo sami sebe, a pritom govorimo o međuovisnosti prostora i živog svijeta u njemu. Stoga sam, nakon dugogodišnjeg istraživanja svojstava šumske vegetacije i prostora i tek nakon odlaska u mirovinu, shvatio da bi bilo bolje da samoga sebe vidim u prostoru istraživanja, da nisam samo puki promatrač, već i sudionik. Odlaskom u mirovinu, kada nemam radnih obveza, prisjetio sam se svojih doživljaja boravka u šumi na terenskim istraživanjima, prisjetio sam se da mi je bilo lijepo. Tada nisam o tome razmišljao, niti u potpunosti doživio, ali srećom ostalo je zapisano u sjećanju kako je bilo lijepo raditi među drvećem i pticama, stoga sam taj doživljaj odlučio zapisati ovdje, u ovome članku i ispričati na izlaganjima. Bilo mi je lako zapamtiti doživljaje iz mladosti, jer sam „zaostao u starenju“. Nemam namjeru revidirati ni svoje, ni tuđe znanstvene radove, već mladim istraživačima poručiti da se prilikom mjerenja na terenskim radovima osvrnu i na same sebe, da u rezultatima znanstvenih istraživanja navedu svoj osobni doživljaj boravka u istraživanom prostoru. Da sam onda kao aktivni istraživač opisao svoj doživljaj prostora, moji znanstveni radovi bi imali “ugođaj topline” među “hladnim” podacima mjerenja. Sada znam da je moj doživljaj ljepote važna sastavnica ekosustava. Navedena sastavnica najmanje utječe na pojavu i opstanak života, ali zato najviše na njegov smisao.
Stoga sam izabrao tri glavne sastavnice, tj. komponente koje predstavljaju prostor, a to su energija, metode očuvanja prirodnosti prostora i ljepota prostora.
Energija Sunca je temeljni uvjet života na Zemlji. Neravnomjerno je raspoređena u prostoru i u godišnjim dobima, ali je “čista” i nepotrošiva, pa je naše umijeće kako ju što bolje prihvatiti i koristiti, te na taj način smanjiti potrošnju energije iz drugih izvora, koji nerijetko onečišćuju prostor. To se može postići izradom sakupljača energije sunca, pomoću solarnih kolektora, što je dobar način očuvanja prirodnosti prostora.
Odlučio sam i ja biti među onima koji pomoću kolektora sakupljaju energiju sunca pa sam u dogovoru sa svojom suprugom Darinkom izradio kolektore površine 21 m2 i ugradio ih u krovište naše kuće.
Na slici br. 1 prikazan je crtež kolektora, pogled odozgo i u presjeku. Energiju Sunca sam koristio za grijanje stambenog prostora i sanitarne vode, i to izravno, bez pretvorbe u neku drugu, npr. električnu energiju.
Danas neću opisivati kolektore, jer sam ih ranije opisao u svojoj knjizi MOJ SOLARNI UREĐAJ, objavljenoj 1989. godine u Zagrebu. Sakupljenom energijom Sunca u krovištu kuće i njenim prijenosom u unutrašnjost kuće, uštedio sam oko 25 % troškova za grijanje. U planu sam imao i zagrijavanje vode u bazenu za kupanje, (što nisam ostvario), a ušteda bi mogla biti i do 40 %, jer bih u tom slučaju imao