+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
1-2/2018
3-4/2018
5-6/2018
7-8/2018
9-10/2018
new


HR  EN   

9-10/2018

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*      TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   457
Povodom 120. obljetnice      
RIJEČ UREDNIŠTVA
Ovoga 20. listopada obilježit ćemo dvije obljetnice, 120 godina od izgradnje Šumarskoga doma i početka visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj, upravo u Šumarskome domu. Naime, toga dana 20. listopada 1898. godine počela je s radom Šumarska akademija u sklopu tadašnjeg Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta, kao četvrta visokoškolska ustanova Sveučilišta u Zagrebu. Time je Hrvatsko šumarsko društvo ostvarilo još jedan temeljni cilj, nakon dovođenja u Hrvatsku više šumarske nastave (Gospodarsko šumarsko učilište u Križevcima 1860. god. te početak tiskanja svoga znanstveno-stručnoga i staleškoga glasila Šumarski list 1877. god.). Za poznavanje i gospodarenje najsloženijim ekosustavom – šumom, potreban je visokostručni kadar, geslo je tadašnje politike (sugestija Marije Terezije), koje je putem Hrvatskoga šumarskoga društva ostvareno. Za razliku od današnje politike tada je šumarstvu i šumi dano tako vidno mjesto, koje mu po značaju i pripada. Gospodariti po načelu potrajnosti na gotovo polovici (47 %) kopnene površine Hrvatske zahtijeva drukčiji pristup šumi i šumarstvu u odnosu na današnji. Ponajprije, šumi treba vratiti protuvrijednost koju ona pruža. Ona je danas za mnoge neprepoznata, a nju Hrvatsko šumarsko društvo kao predstavnik objedinjene struke (šumarskoga obrazovanja, prakse i znanosti) neprestano ističe. Sa žaljenjem ističemo da resorni ministar do danas, unatoč molbi, nije našao za shodno primiti na razgovor rukovodstvo Hrvatskoga šumarskoga društva i informirati se o problemima dijela resora kojega pokriva, i to na stručnoj, a ne političkoj razini. Baš nas interesira koliki će značaj dati obilježavanju spomenutih obljetnica?
Ostavit ćemo politiku i prelistati dvadeset prvo godište (ili tečaj kako piše) Šumarskoga lista i spomenuti samo neke značajnije napise iz davne 1898. god. Ponajprije treba istaknuti da je glavni urednik bio Josip Kozarac, državni nadšumar iz Vinkovaca, a časopis je tiskan u 12 brojeva.
Milan Tordony, kr. šumar polemizira na temu Preborna šuma – primjeri iz Šumarije Fužine – zagovara normalnost sastojine kojoj se gospodarenjem nastojimo približiti – cilj je potrajno dobivati prihod, što je ovisno o strukturi sastojina. Tekst i rasprava poznatog nam A. Kerna naslovljen je na temu „Uređivanje prebornih sastojina“. Gašo Vac, krapinski šumar piše „Šume i šumsko gospodarenje u Donjo Miholjačkom kotaru“ općenito, a potom o vlastelinskim i o šumama zemljišnih zajednica, posebice hrastovim šumama. Na temu „Kasni (pozni) hrast (Quercus pedunculata var. tardisima Simonkai, glavni urednik Josip Kozarac najavljuje dvije rasprave koje slijede: kr. ugarskog nadšumara Ivana Földesa i W. Nikodema šumarskog upravitelja Turn-Taxisa u Lekeniku.
S. Partaš piše na temu „O lugarnicama i lugarskim tečajevima; Aus dem Walde i vin H. Burckhardt u nastavcima o zaštitnom drveću: a) za zaštitu tla, b) za zaštitu sastojine i c) kao zaštitni rub; Jos pl. Ane, kotarski šumar „Oštećenje voluhara u hrastovoj sastojini“; Slavko Sulki „Poledica i njene posljedice na Krašu“ (početak prosinca u Općini Hreljin); Nadšumar Kraft „O biološkim podlogama za uzgoj sastojina“ (u šumarskoj struci uvijek je osnovica praksa – teorijom se ne mogu šumarska pitanja a priori riješiti, no ona ima zadaću ono što proizlazi iz prakse, znanstveno obrazložiti); Dragutin Hirc u nekoliko nastavaka piše „Iglasto drveće i grmlje hrvatske flore“; Prof. J. Partaš „Hrast u visokoj šumi“; F.X. Kesterčanek „Treba li nam uz akademiju u Zagrebu muzej šumarskog društva?“ Naravno, tu su tekstovi: „Šumsko i gospodarsko knjižtvo, Zakoni i normativne naredbe, Zapisnici sa sjednica Upravljajućeg odbora, Državni ispiti za šumarsku struku, Dražbe drvnih proizvoda (dakle prije 120 godina to se rješavalo po tržišnim načelima, a danas politika određuje cijene i puni džepove privatnika pod izlikom da čuva posebice male pilanare i potiče visoko finaliziranu (vidimo li je?) proizvodnju proizvoda iz drva, koja osigurava veće zapošljavanje?), Različite viesti“ i dr.
Naposljetku slijedi „Naredba kr. hrv.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove i za bogoštovje i nastavu od. 7. listopada 1898. br. 66102., kojom se izdaje naukovni i ispitni red za slušatelje šumarstva na mudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta Franjo Josip I. u Zagrebu“, sa satnicom predavanja, načinom polaganja ispita i dr. Godište završava s popisom članova („začasnih, utemeljiteljnih, podupirućih te članova I. i II. razreda“).
Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Krunoslav Teslak, Marijana Žunić, Karlo Beljan, Jura Čavlović  UDK 630* 923 + 619 (001)
doi:10.31298/sl.142.9-10.1
459
Stanje i izazovi gospodarenja privatnim šumama u Hrvatskoj u postojećim ekološkim i sociološkim okolnostima      
Sažetak
Gospodarenje šumama u Hrvatskoj je pretežito koncentrirano i usmjereno prema šumama u državnom vlasništvu, koje je stoga obilježeno stalnošću i dosljednošću planiranja i provedbe postupaka gospodarenja, te se provode načela održivog gospodarenja na svim razinama. Nasuprot tomu, privatne šume su uslijed povijesnih okolnosti te male zastupljenosti i usitnjenosti bile značajno zapostavljene sve do nedavno. Stoga je cilj ovog rada analizirati i prikazati postojeća obilježja privatnih šuma, šumoposjeda i šumoposjednika, kao i okolnosti gospodarenja tj. institucionalnog i regulatornog okvira u kojemu se ono odvija.
Površinski udio od 24% i drvnu zalihu od 156 m3/ha uz bogatstvo vrstama i razvojnim stadijima čini privatne šume vrlo vrijednim prirodnim resursom. Iako je posljednjih godina ostvaren značajni napredak, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, nedorečen Zakonski okvir te nepovoljna sociološka obilježja šumoposjednika (velik udio starije populacije i niska razina obrazovanja) otežavaju daljnje unaprjeđenje gospodarenja.
Za razliku od katastarske baze podataka anketni upitnici vrijedan su izvor informacija o obilježjima šumoposjeda i šumoposjednika, poglavito za znanstvena istraživanja. Prosječna obilježja šumoposjednika prikazana u ovome radu (prosječna dob od 60 godina i razmjerno niska razina obrazovanja) nisu ohrabrujuća. Međutim, ipak bi donošenje šumarskih politika trebalo biti utemeljeno na spoznajama o tipovima i stavovima šumoposjednika, posebno onih koji su spremni aktivno se baviti šumarstvom. Pri tome jasno treba razdvojiti šumoposjednika koji gospodari šumom i stavlja šumske proizvode na tržište (šumoposjednici upisani u Upisnik) i vlasnika sitnih šumskih čestica koji šumu u većoj ili manjoj mjeri koriste za vlastite potrebe.
Poseban problem planiranja uravnoteženog i održivog gospodarenja je postojeći usporedni sustav planiranja i gospodarenja razdvojen prema vlasništvu. Objedinjavanjem svih javnih nadležnosti nad šumama u jedinstvenu instituciju uz ustrojavanje većeg broja šumskogospodarskih područja omogućilo bi ispunjavanje zahtjeva potrajnog gospodarenja i održivosti šuma uz ostvarivanje dugoročnih javnih interesa.
Za učinkovitu i potpunu uspostavu sveobuhvatnog i potrajnog gospodarenja šumama potrebno je od strane svih dionika usvajanje spoznaja o specifičnostima gospodarenja privatnim šumama, uključujući i primjenu dobivenih rezultata provedenih znanstvenih istraživanja.

Ključne riječi: šumoposjednici; šumoposjed; socio-demografska obilježja; struktura privatnih šuma; raznodobno gospodarenje; potrajno gospodarenje

    autori:
    Krunoslav Teslak      ŠL
    Marijana Žunić      ŠL
    Karlo Beljan      ŠL
    Jura Čavlović      ŠL
 
Luka Kasumović, Ake Lindelöw, Boris Hrašovec  UDK 630* 453 (001)
doi:10.31298/sl.142.9-10.2
473
Influence of predator abundance and winter mortality on reproduction of bivoltine populations of Ips typographus L. (Coleoptera: Curculionidae)      
Summary
The study was aimed at evaluating the influence of winter mortality and predator larvae abundance on breeding performance of bivoltine populations of Ips. typographus colonizing felled spruce trees in Croatia. A low colonization density of I. typographus expressed as a number of maternal galleries per square meter of bark, usually reflects high reproductive success, defined as a number of daughters per mother beetle (♀/♀). Regarding this study, the mean gallery density on felled trees varied between 27 and 146 per m2 of bark, while the lowest reproduction rate was only 0.5 ♀/♀. Althought differently suggested by previous findings, the cause of such a low reproduction rate can be explained by high abundance of predator larvae and high winter mortality of larvae, pupae and callow beetles. The results suggest that predators, primarily long-legged flies-of the genus Medetera (Fischer von Waldheim) (Diptera: Dolichopodidae), have huge ecological impact on bark beetle populations at endemic levels. At low attack densities, the majority of males (74%) copulate with two females, following the evolutionary trait of avoiding ­intraspecific larval competition.

Key words: breeding; low attack; gallery; intraspecific; Medetera

    autori:
    Luka Kasumović      ŠL
    Ake Lindelöw    
    Boris Hrašovec      ŠL
 
Mirna Mihelčić, Josipa Habuš, Marko Vucelja, Petra Svoboda, Ivan-Christian Kurolt, Alemka Markotić, Nenad Turk, Josip Margaletić, Marina Šantić  UDK 630* 443 + 451 (001)
doi:10.31298/sl.142.9-10.3
481
Prevalence of Francisella tularensis in the population of small mammals species in continental forests of Croatia      
Summary
Francisella tularensisis is a causative agent of tularemia a zoonotic disease that infects wide range of hosts including arthropods, mammals and birds. In this study, the prevalence of tularemia among small mammals in Croatia was investigated. The 444 samples of small rodents and insectivores were collected in eight different localities in continental Croatia during the 2-year study. Spleen samples of: 197 Apodemus agrarius (striped field mouse), 78 Apodemus sylvaticus (wood mouse), 92 Apodemus flavicollis (yellow-necked mouse), 17 Myodes glareolus (bank vole), 27 Mycrotus agrestis (field vole), 20 Microtus arvalis (common vole) and 13 Sorex araneus (common shrew) were investigated for the presence of DNA of Francisella spp. using qRT-PCR method. Two striped field mouses and one wood mouse, originated from the same area - locality of Lipovljani, were found to be positive on Francisella spp. revealing the presence of bacteria among small mammals population in Croatia.

Key words: Francisella; Tularemia; DNA; Small rodents; Insectivores; Reservoirs; Endemic areas; Croatia; Prevalence

    autori:
    Mirna Mihelčić    
    Josipa Habuš    
    Marko Vucelja    
    Petra Svoboda    
    Ivan-Christian Kurolt    
    Alemka Markotić    
    Nenad Turk    
    Josip Margaletić      ŠL
    Marina Šantić  
 
Silvija Šiljeg, Ivan Marić, Gojko Nikolić , Ante Šiljeg  UDK 630* 451 + 153 (001)
doi:10.31298/sl.142.9-10.4
487
Accessibility analysis of urban green spaces in the settlement of Zadar in Croatia      
Summary
Accessibility of urban green spaces (UGS) is an integral element of satisfying quality of life. Due to rapid urbanization, the studies about UGS are becoming one of the key elements of urban planning. Functional network transport system and optimal spatial distribution of UGS are preconditions for maintaining the environmental balance of the urban landscape. Accessibility analysis of UGS in the settlement of Zadar was conducted as a part of the Urban Green Belts Project (UGB). Development of spatial database was the first step in generating UGS accessibility indicator. Data were collected using the supervised classification method of multispectral LANDSAT images and manual vectorization of high-resolution digital orthophoto (DOP). An analysis of UGS accessibility according to Accessible Natural Greenspace Standard (ANGst) was conducted. Accessibility indicator was generated based on seven objective measures which include the UGS per capita and accessibility of six UGS functional levels. The UGS accessibility indicator was compared with subjective measures that have been obtained by field survey of 718 respondents within 41 statistical units. The collected data reflected an individual assessment and subjective evaluation of UGS accessibility. This study illustrated the importance of using objective and subjective measures in the process of understanding UGS accessibility. It may be concluded that while evaluating accessibility, the residents emphasize the immediate residential environment, neglecting the UGS of higher functional levels. Furthermore, that large amounts of UGS within a city (114 m² per capita) do not necessarily generate a similar satisfaction with their accessibility. The output results may serve as guidelines for the further development of the functional UGS city network.

Key words: urban green spaces (UGS); accessibility indicator; subjective and objective measures; GIS.

    autori:
    Silvija Šiljeg    
    Ivan Marić  
    Gojko Nikolić   
    Ante Šiljeg  
 
Mădălina Fornea, Marcian Bîrda, Stelian Alexandru Borz, Bogdan Popa, Željko TomaŠić  UDK 630* 360 (001)
doi:10.31298/sl.142.9-10.5
499
Harvesting conditions, market particularities or just economic competition: a Romanian case study regarding the evolution of standing timber contracting rates      
Abstract
A survey of timber harvesting operations and tendering prices was conducted in a representative forest region of Romania aiming to see to what extent the harvesting parameters of the sold harvesting stacks affect the tendering prices. Based on a sample of 1192 contracts, accounting for more than 20,000 harvested hectares and for more than 600,000 harvested cubic meters, descriptive statistics of harvesting conditions and tendering prices were computed and prediction models of tendering prices as a function of harvesting conditions were estimated. Harvesting factors such as the felling type, sold volume, removal intensity, tree size and pruning condition, slope and extraction distance had rather a low effect on the initial (adj. R2 = 0.20) and final tendering prices (adj. R2 = 0.17) showing that the remaining variability could be related to other factors. No obvious relations were found between the variation of harvesting factors and the variation of the difference in price paid by the contractors to buy the wood. As a consequence, a more detailed price analysis was conducted to see to what extent prices can be explained by the demand and supply evolution. Although the evolution of the prices and negotiated quantities may be considered confusing in the context of a normal market supply and demand, the analysis revealed that the stumpage market demand increase during analyzed years and there was a bigger demand for conifers species. The results of this study could be of help for both, the forest management and harvesting contractors in shaping and conducting their businesses. In addition, the study gives detailed statistics on the forest operations practices and conditions under the Romanian forestry, being of help for comparisons with other regions.

Key words: harvesting conditions; prediction model; auction price; selling price; supply; demand

    autori:
    Mădălina Fornea  
    Marcian Bîrda  
    Stelian Alexandru Borz  
    Bogdan Popa  
    Željko Tomašić      ŠL
 
Ali Bayraktar, Fahrettin Atar, Nebahat Yildirim, Ibrahim Turna  UDK 630* 181.5 (001)
doi:10.31298/sl.142.9-10.6
509
Effects of different media and hormones on propagation by cuttings of european yew (Taxusaxus baccata L.)      
Abstract
European yew (Taxus baccata L.), native in North and Central Europe, Mediterranean countries, Azores, Turkey and Caucasus, has a wide range of uses as a non-wood forest product. Because the species is reduced in nature as a result of widespread utilization, it is necessary to protect and reproduce yew. The effects of different greenhouse media, rooting media and hormones were investigated on propagation by cutting of European yew. For the experiment, three greenhouse media (Greenhouse-1 media with air temperature at 20±2°C, rooting table temperature at 20±2°C, Greenhouse-2 media with air temperature at 20±2°C, rooting table temperature at 25±2°C and Greenhouse-3 media without temperature adjustment), two rooting media (perlite and peat) and four hormones (IBA 1000 ppm, IBA 5000 ppm, NAA 1000 ppm and NAA 5000 ppm) were determined in the present study. The rooting percentage, callus percentage, root length and the number of roots were determined. The results showed that the highest rooting percentage was 80% in IBA 5000 ppm treatment in perlite rooting media of Greenhouse-2 media. It can be suggested that the rooting table temperature should be 5°C higher than the air temperature, perlite rooting media and 5000 ppm dosage of IBA hormone should be used for high rooting success.

Key words: Taxus baccata; Cutting propagation; Greenhouse media; Rooting media; Auxin

    autori:
    Ali Bayraktar  
    Fahrettin Atar    
    Nebahat Yildirim  
    Ibrahim Turna  
 
Vanja Daničić, Branislav Kovačević, Dalibor Ballian  UDK 630* 164 (001)
doi:10.31298/sl.142.9-10.7
517
Varijabilnost morfoloških svojstava ploda europskog pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) u prirodnim populacijama Bosne i Hercegovine      
Sažetak
U radu je istraživana morfološka varijabilnost plodova šest prirodnih populacija pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) na području Bosne i Hercegovine (Bužim, Kostajnica, Prijedor, Banja Luka, Bratunac i Konjic). Na osnovi šest morfoloških svojstava ploda i šest izvedenih vrijednosti te boje ploda, ispitana je unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost. Utvrđeno je da su istraživana morfološka svojstva vrlo varijabilna i da se vrijednosti koeficijenta varijabilnosti, na razini svih populacija, kreću od 10,80% (kod širine ploda) do 34,54 % (kod mase ploda). Za izvedena svojstva koeficijent varijabilnosti kretao se od 9,62 % (za odnos visine ploda i širine ploda) do 20,46 % (kod odnosa širine i dužine ožiljka). U populacijama pitomog kestena Bosne i Hercegovine zastupljene su sve boje ploda (perikarpa), s time da preovladava tipična smeđa kestenjasta boja ploda. Rezultati istraživanja ukazuju na visoku varijabilnost istraživanih populacija, te se populacije međusobno statistički značajno razlikuju za sva istraživana svojstva. Prema klasterskoj analizi populacije su grupirane u tri klastera. Međutim, kanonička diskriminacijska analiza nije ukazala na jasno razdvajanje ispitivanih populacija u više grupa. Daljnja istraživanja trebala bi uključiti i druga svojstva, a posebno molekularne biljege.

Ključne riječi: pitomi kesten (Castanea sativa Mill.); morfološke karakteristike; plod; multivarijacijska analiza; Bosna i Hercegovina

    autori:
    Vanja Daničić  
    Branislav Kovačević  
    Dalibor Ballian  
 
 
PREGLEDNI ČLANCI
 
Xiaoyang Zeng  UDK 630* 114.2 + 272
doi:10.31298/sl.142.9-10.8
529
Influence of tourism disturbance on carbon, nitrogen, and enzyme activities of the soil in an urban park in China      
Summary
This study investigated the effects of different tourism disturbance intensities on carbon, nitrogen, and enzyme activities of soil in a subtropical urban park, China. The contents of the soil organic carbon (SOC), total nitrogen (TN), dissolved organic carbon (DOC), dissolved organic nitrogen (DON), nitrate nitrogen (NO3-–N), and ammonium nitrogen (NH4+–N) in the soil were significantly reduced by tourism disturbance. The activities of some soil enzymes, including sucrase, catalase, urease, and chitinase, were also reduced. Except for NH4+–N, the soil carbon–nitrogen indicators all exhibited significant positive correlations with the four soil enzyme activities. The results indicated that tourism disturbance caused soil degradation in the subtropical urban park. Therefore, the soil in damaged areas should be frequently turned up, and more organic fertilizers should be added.

Key words: tourism disturbance; subtropical urban park; soil carbon and carbon; enzyme activity

    autori:
    Xiaoyang Zeng