|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 1-2/2017 3-4/2017 5-6/2017 7-8/2017 9-10/2017 11-12/2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
1-2/2017 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 5 | |
| OČEKUJEMO STRUČNI ISKORAK U ŠUMARSTVU |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA Ovih dana konačno smo dočekali dugo očekivanu promjenu na kormilu trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. O radu i kritici rada dosadašnje Uprave, Hrvatsko šumarsko društvo više se puta decidirano izjašnjavalo, posebice u ovoj rubrici, tražeći odgovore na različita stručna pitanja, no odgovora, a niti stručne polemike nije bilo, već samo bahato ignoriranje i odmazda, sve do otkazivanja pretplate na ovaj časopis. Za svaki novi početak osnovno je utvrditi činjenično stanje kao temelj novoga programa/plana rada. Stoga dobronamjerno savjetujemo novoj Upravi da si kroz odgovore na naša postavljena pitanja, stručne kritike i sugestije, posebice kroz dva teksta iz rubrike Izazovi i suprotstavljanja u br. 11-12/2016. i tekst UO HŠD-a „Kako Hrvatsko šumarsko društvo promišlja šumarstvo Hrvatske“ u br. 11-12/2015., olakša uvid u činjenično stanje. Naše dobronamjerne kritike i sugestije išle su u smjeru upozoravanja na ono što je u šumi nestručno rađeno i ono što nažalost nije rađeno, a trebalo je raditi, no to bi onda išlo na uštrb dobiti koja je Upravi bila jedini cilj, bez obzira na posljedice po šumu. Naravno, osvrtali smo se i na potrebe racionalnog korištenja svih benefita šume i šumarstva, što je također izostalo. Zalagali smo se i zalažemo se za decentralistički oblik upravljanja šumskim bogatstvom, očekujući puno veće ovlasti rukovoditelja UŠ Podružnica i nastavno šumarija, pa i revira, kao najboljih poznavatelja odnosnih šumskih resursa i potrajnog gospodarenja istima. Takav način gospodarenja osigurat će sveobuhvatnu korist vlasniku/državi, ali i lokalnoj zajednici, na što se očigledno zaboravilo. Naše stajalište glede stanja u šumarstvu nikada nije bilo deklarativno, nego je počivalo na činjenicama. Tako i ovdje, zagovarajući decentralizaciju upravljanja koristimo podatke iz brošure „Hrvatsko nacionalno blago“ u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) – iz članka „Šume i šumarstvo“, naših akademika Matića i Anića. Kompleksnost gospodarenja šumama u pojedinim dijelovima Hrvatske, koja je jedna od najšumovitijih zemalja u Europi (pola ha po stanovniku), i izbora kvalitetnih šumarskih stručnjaka, ogleda se ponajprije u šumskoj vegetaciji koju tvore 102 šumske zajednice, sa čak oko 260 drvenastih vrsta i 94 vrste drveća. Zagovarajući pak nužne radove koji osiguravaju potrajno gospodarenje šumama i poboljšanje kvalitete naših šuma, a time i njihovih vrijednosti, iz istog članka navodimo kako je njih 5 % vrlo dobre kakvoće, 22 % dobre, 43 % srednje i 29 % loše kakvoće, s time da je 45 % najkvalitetnijih nizinskih šuma ocijenjeno vrlo dobrim. Ulaganje u poboljšanje navedene strukture vidljivo bi se očitovalo u ne samo većoj sirovinskoj osnovici koju je isključivo zagovarala dosadašnja Uprava, nego i ostalim benefitima šume, posebice njenoj općekorisnoj funkciji. Kada smo postavljali pitanja glede kašnjenja ili pak izostavljanja uzgojnih radova i pogubni učinak toga na budućnost sastojine, primjerice u odnosu na našu najvrjedniju vrstu drveća hrast lužnjak, pa i kitnjak (prema odnosnoj brošuri HAZU hrast lužnjak je zastupljen s 14,83 %, a kitnjak s 8,35 %), podsjećamo na ono što smo na Fakultetu učili o toj vrsti drveća, a zaboravljamo ta znanja primijeniti. Koristeći tekstove iz monografije „Hrast lužnjak u Hrvatskoj“ navodimo ponajprije uzgojne faze: ponik, pomladak (mlađi i stariji), mladik (mlađi i stariji), mlada, srednjedobna i starija sastojina. Tako je primjerice u starijem mladiku (15-20 god.) kulminacija visinskog prirasta i maksimalni prirast krošnje u širinu, tu se prepoznaju stabla budućnosti, što u mladoj sastojini rezultira diferencijacijom stabala i izdvajanjem u etaže. S gospodarskog stajališta imamo: koljik, letvik, stadij stupovlja i naposljetku stadij pilanske oblovine, gdje od letvika kreću prorjede i dolazi do diferencijacije u visinske, debljinske i vrijednosne razrede. U srednjedobnoj sastojini postepeno opada biološki potencijal glede reagiranja na njegu sastojine (50-70 god.) kada je već formirana struktura sastojine, pa je pitanje kakvi smo stručnjaci i kako smo optimalno iskoristili određeni potencijal šumskog staništa. Na to smo neprestano upozoravali, jer svaki razvojni stadij, a ne samo navedeni, zahtijeva pravovremenu intervenciju, koja doduše predstavlja određeni trošak, ali i korist, posebice u budućnosti. U ovome dvobroju toliko, a u sljedećemu ćemo pozornost sa sličnim podupirućim podacima obratiti na ostalo: o šumi kao infrastrukturnoj kategoriji, općekorisnim funkcijama šume, o odnosima s preradom drva, o odnosu društva i politike prema šumi i šumarstvu i slično. <br>Uredništvo |
autori: Uredništvo HŠD   | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Ivan ANDRIĆ, Davorin KAJBA | UDK 630* 111.8 + 181.8 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.1 |
7 |
| THE IMPACT OF ENVIRONMENTAL DRIVERS ON NARROW-LEAVED ASH (Fraxinus angustifolia Vahl) BUDBURST DATES |
|
|
| Summary Narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl) is a fast growing and light demanding forest tree species. In Croatia, the largest complexes of this species can be found along the Sava River. The main objective of research was to determine the influence of environmental drivers on budburst dates. Research was carried out in the clonal seed orchard of Nova Gradiška through four vegetation seasons (2012, 2014, 2015 and 2016). In total, 42 clones were involved in this study. The target phase of phenology monitoring was the phase with distinct budburst and partial segregation of bud scales. Three environmental drivers were selected (temperature, precipitation and insolation) with three different summing dates (1st November, 1st December and 1st January). Statistical data processing included the following analyses: Spearman Rank Correlation, Linear Regression, Multiple Regression and Stepwise Multiple Regression. Among three tested environmental drivers in all of the analyses performed in the study, insolation proved to be the most important factor in the description of budburst dates in narrow-leaved ash. Key words: climate change; temperature; insolation; precipitation; phenology |
autori: ANDRIĆ, Ivan ŠL KAJBA, Davorin ŠL | |
| Ivan BALENOVIĆ, Ante SELETKOVIĆ, Renata PERNAR | UDK 630* 587 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.2 |
15 |
| USPOREDBA TOČNOSTI PROCJENE STRUKTURNIH ELEMENATA SASTOJINA FOTOGRAMETRIJSKOM IZMJEROM AEROSNIMAKA RAZLIČITIH PROSTORNIH REZOLUCIJA |
|
|
| Sažetak U radu je istražena mogućnost primjene digitalnih aerosnimaka visokih prostornih rezolucija za procjenu glavnih strukturnih elemenata sastojina (srednji sastojinski promjer i visina, broj stabala, temeljnica i volumen). Za dio gospodarske jedinice ‘Donja Kupčina – Pisarovina’ (14 odsjeka) na sistematskom uzorku ploha provedena je manualna (klasična/analogna) stereo fotogrametrijska izmjera na aerosnimkama GSD 30 cm i 10 cm (GSD – eng. Ground Sample Distance). Svakom stablu na plohi određena (interpretirana) je vrsta drveća, izmjerena visina i delineirana krošnja, na temelju čega su procijenjeni glavni strukturni elementi sastojina. Kako bi se utvrdila točnost fotogrametrijski procijenjenih strukturnih elemenata sastojina provedena je usporedba s podacima terenske izmjere. Rezultati provedenog istraživanja potvrdili su velik potencijal primjene digitalnih aerosnimaka visokih prostornih rezolucija u stereomodelu pri inventuri šuma. Usporedbom rezultata fotogrametrijske izmjere na digitalnim aerosnimkama GSD 30 cm i GSD 10 cm s rezultatima terenske izmjere utvrđeno je da aerosnimke GSD 30 cm pružaju mogućnost procjene srednjih sastojinskih visina, sastojinske temeljnice i volumena s gotovo jednakom točnošću kao i aerosnimke GSD 10 cm. Međutim, pogreške procijene srednjeg sastojinskog promjera i broja stabala bile su gotovo dvostruko veće na aerosnimkama GSD 30 cm nego na aerosnimkama GSD 10 cm. Stoga se može zaključiti kako aerosnimke GSD 10 cm sveukupno daju bolje rezultate procjene strukturnih elemenata sastojina, jer prikazuje strukturu sastojine bliže stvarnoj. Ključne riječi: inventura šuma; stereofotogrametrija; vizualna interepretacija; digitalne aerosnimke; digitalna fotogrametrijska stanica |
autori: BALENOVIĆ, Ivan ŠL SELETKOVIĆ, Ante ŠL PERNAR, Renata ŠL | |
| Nedim TUNO, Admir MULAHUSIĆ, Jusuf TOPOLJAK, Alma ELEZOVIĆ | UDK 630* 582 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.3 |
29 |
| ISPITIVANJE POLOŽAJNE TOČNOSTI GRANICA ŠUMSKIH PODRUČJA DOBIVENIH OBJEKTNO – ORIJENTIRANOM KLASIFIKACIJOM MULTISPEKTRALNIH SNIMAKA |
|
|
| Sažetak Poznavanje položajne točnosti geoprostornih informacija o šumama, dobivenih interpretacijom satelitskih snimaka, ima veliko značenje. Posljedice odluka koje su temeljene na podacima nedovoljne ili nepoznate kvalitete mogu biti vrlo negativne. U ovome radu istražena je točnost zatvorenih linijskih objekata kojima su predstavljene granice šumskog pokrova. Implementacijom postupka segmentacije snimke korištenjem svih multispektralnih kanala te klasifikacijom tako definiranih segmenata pomoću posebnih pravila, efikasno su izdvojene površine pod šumama. Empirijskom analizom temeljenom na usporedbi testnog i referentnog linijskog sadržaja, pokazano je da kartografska generalizacija doprinosi poboljšanju točnosti granica šuma, te da adekvatna obrada podataka daljinskih istraživanja srednje prostorne rezolucije može rezultirati vektorskim podacima zadovoljavajuće kvalitete. Ključne riječi: Landsat; objektno – orijentirana klasifikacija šuma; kartografska generalizacija; položajna točnost |
autori: Nedim TUNO Admir MULAHUSIĆ Jusuf TOPOLJAK Alma ELEZOVIĆ | |
| Adrienne ORTMANN-AJKAI, Gábor CSICSEK, Márió LUKÁCS, Ferenc HORVÁTH | UDK 630* 239 + 226 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.4 |
39 |
| REGENERATION PATTERNS IN A PEDUNCULATE OAK (Quercus robur L.) STRICT FOREST RESERVE IN SOUTHERN HUNGARY |
|
|
| Summary Insufficient natural regeneration of pedunculate oak (Quercus robur L.) in alluvial hardwood forests is a serious problem both for close-to-nature silviculture and nature conservation, as it may lead to in-depth changes of forest structure. Natural regeneration processes in pedunculated oak forests are especially difficult to study due to the lack of strict forest reserves, where natural processes would be able to manifest. No-intervention (passive) conservation of closed floodplain pedunculate oak forests is often regarded as a failure not only of economic, but also of conservational point of view. Our observations on spontaneous stand development of a floodplain pedunculate oak forest, including all woody species, were carried out in a strict forest reserve in Southern Hungary. Data on the current structure of a 120-years old stand, unmanaged for 17 years were sampled with the three-layer protocol of the Hungarian Forest Reserve Program, and analysed with PCA. Stand structure change was described by comparing current results with those of Braun-Blanquet releves from 1995-96. We presented a detailed case study of an unmanaged floodplain oak forest, and demonstrated that instead of regeneration of the closed Quercus robur-dominated high forest, forest-like stands of Crataegus monogyna developed. No-intervention conservation allowed natural processes to manifest, but not preserved local conservational values, and apparently did not sustain present, economically very valuable oak stands. Our results on the consequences of 17 years of passive conservation provide information useful for conservational decision-making. Key words: Quercus robur; spontaneous dynamics; Crataegus monogyna community; strict forest reserve; passive conservation |
autori: Adrienne ORTMANN-AJKAI Gábor CSICSEK Márió LUKÁCS Ferenc HORVÁTH | |
| Gonca Ece ÖZCAN | UDK 630* 453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.5 |
47 |
| ASSESSMENT OF Ips sexdentatus POPULATION CONSIDERING THE CAPTURE IN PHEROMONE TRAPS AND THEIR DAMAGES UNDER NON-EPIDEMIC CONDITIONS |
|
|
| Summary one of the most important factors of natural balance in the forests are insects, which are a part of ecological diversity. Being in a constant change, forest ecosystems are affected by bark beetles in low level or wide ranged ratios. The pressure of Ips sexdentatus, one of the most important pests of conifer forests and principal species of Turkey, can be at a sensible level from time to time. In this study, it was determined that the beetles carry out two flights in the region, first flight starts around the beginning of May, this period continues until mid-June, second flight starts around mid-June and continues until the beginning of September. The number of beetles captured by the traps in the first and second flight period were statistically different and, also the average number of beetles in first period were more than second period. When the results of pheromone trap capturing were evaluated monthly, it was seen that the averages of June, July and August were not statistically different, meanwhile May average was statistically different from other months. No significant difference were found between the averages of I. sexdentatus captured by the pheromone traps in sunny and shaded aspect. No dying due to beetle damage was found on the trees in the study area after the flight of beetles, however, the damage ratio of the beetle was identified as 16.38% in a hectare. A statistically significant difference was found between the specified diameter classes in terms of beetle damage. Key words: bark beetle; Ips sexdentatus; damage; pheromone trap; population density |
autori: Gonca Ece ÖZCAN | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Alen BERTA, Vladimir KUŠAN, Josip KRIŽAN, Denis STOJSAVLJEVIĆ, Dalibor HATIĆ | UDK 630* 923 https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.6 |
57 |
| POSJEDOVNE I POVRŠINSKE ZNAČAJKE ŠUMA ŠUMOPOSJEDNIKA U HRVATSKOJ PREMA REGIJAMA |
|
|
| Sažetak Privatne šume prema Šumskogospodarskoj osnovi RH 2006-2015 zauzimaju 22 % ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u RH tj. oko 600.000 ha. Neke od značajki privatnih šuma su: da se radi o sitnim česticama i posjedima, na istoj površini nalazi se veći broj posjednika te iznimna nesređenost podataka u katastru. U ovom radu obrađeni su podaci o česticama i posjednicima iz 319 katastarskih općina (KO) raspoređenih u 5 regija Republike Hrvatske tj. u 53 gospodarske jedinice šuma šumoposjednika. Površinski uzorak predstavlja 8,74 % RH tj. prema ŠGO RH 15,69 % privatnih šuma RH. Osim prikaza sumarnih podataka po regijama, provedene su i dvije klaster analize radi dodatne karakterizacije regija. Prva klaster analiza se odnosi na varijable posjedništva: srednja površina čestica unutar KO obuhvaćenih programima gospodarenja šumama šumoposjednika (u daljem tekstu Programima), srednja površina posjeda unutar KO obuhvaćenim Programima te srednja količina posjednika na posjedovnim listovima unutar KO obuhvaćenim Programom. Druga klaster analiza se odnosi na varijable površina: ukupna površina KO, omjer zašumljenih površina šumama šumoposjednika pojedinačnih KO te omjer „nešumskog“ zemljišta prema katastarskom načinu uporabe obuhvaćenih Programima. Ovo istraživanje dalo nam je uvid u najizraženiju značajku određene regije, kao i u jedinstvene odnose unutar promatranih značajki svake regije. Analizom je utvrđeno da se regije Istra i Kvarner, Slavonija te središnja Hrvatska više razlikuju od ostalih po vlasničkim varijablama, dok su regije Dalmacija te Gorski kotar i Lika bolje okarakterizirane prostornim varijablama. Također, kao rezultat klaster analiza potvrđeno je više zakonitosti vezanih za veličinu šumske čestice i količinu posjednika tj. za udio privatnih šuma u KO i udio „nešumskog“ zemljišta obuhvaćenim Programima. Ključne riječi: privatne šume; čestice; posjed; šumoposjednici; klaster analiza |
autori: Alen BERTA KUŠAN, Vladimir ŠL Josip KRIŽAN STOJSAVLJEVIĆ, Denis ŠL HATIĆ, Dalibor ŠL | |