|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 1-2/2022 3-4/2022 5-6/2022 7-8/2022 9-10/2022 11-12/2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
11-12/2022 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 473 | |
| Na kraju 2022. godine |  
|
|
| Riječ uredništva Ove smo godine, kao i prethodnih, nastojali biti aktualni te kroz ovu rubriku izražavali razmišljanja i o hrvatskom šumarstvu, ali isto tako i o europskom pa i svjetskom. Dinamika svekolikih promjena koje se događaju na planeti Zemlji sve više utječe i na naše šume i šumarstvo. To je bilo vidljivo u više naših uvodnika. Tako smo se dva puta osvrtali na istu tematiku energetike kroz uvodnike u broju 3-4/2022 pod naslovom „Da li i kako koristimo biomasu kao energent?“ i broju 7-8/2022 „Zašto kasnimo u zelenoj tranziciji i energetskoj neovisnosti?“. Oba naslova su završila upitnikom, a u i tekstu su postavljena pitanja na koja još nema odgovora. Da je ova tematika duže aktualna, vidi se po tome što se o istome pisalo i 2010. godine. Uostalom, Hrvatsko šumarsko društvo još je 2005. godine osnovalo svoju sekciju pod nazivom Hrvatska udruga za biomasu. Svojim djelovanjem kroz 17 godina sekcija je imala pionirsku ulogu u razjašnjavanju i educiranju o važnosti korištenja resursa koje naše šume imaju. Želja je bila usmjeriti Republiku Hrvatsku prema smanjenju uporabe fosilnih goriva i emisije stakleničkih plinova te povećanju energetske neovisnosti i klimatske neutralnosti. Uvodnik u broju 5-6/2022 osvrnuo se na 15. svjetski šumarski kongres održan početkom svibnja u Južnoj Koreji. Moto kongresa bio je „Izgradnja zelene, zdrave i otporne budućnosti sa šumama“, dok jedan od zaključaka kongresa glasi: „Šume nadilaze političke, društvene i ekološke granice i vitalne su za biološku raznolikost i cikluse ugljika, vode i energije na planetarnoj razini.“. Ponukani dosadašnjim lošim iskustvima u primjeni raznih deklaracija na globalnoj razini, preostaje nada kako će čovječanstvo napokon shvatiti da mu vrijeme za primjereni odnos prema planeti sve više ističe. U broju 9-10/20 više smo se bavili domaćom temom „Šume u službi decentralizacije i demografskog oporavka Hrvatske“. Dok broj stanovnika u svijetu uglavnom raste, Republika Hrvatska ima suprotni trend starenja i smanjenja stanovništva. To je problem i čitave Europe kao sve starijeg kontinenta. Smatramo da su nam naše šume jedna od prilika za preokretanje negativnog trenda u depopulaciji i sve većem propadanju ruralnog prostora. U nadi da će nam sljedeći uvodnici donijeti i svjetlije tonove, opraštamo se za ovu godinu s vama. Svim čitateljima Šumarskog lista želimo ugodno blagdansko vrijeme, čestit Božić i uspješnu novu 2023. godinu. Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Nikola Pernar, Darko Bakšić, Mario Ančić, Ivan Perković | UDK 630* 114 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.11-12.1 |
475 |
| Kemijske značajke površinskog dijela tla u odnosu na litolologiju i geomorfologiju visokog krša |
|
|
| Sažetak Visokogorsko područje dinarskog krša obilježeno je raznolikošću reljefnih formi, koje su u kombinaciji s humidnom klimom i različitim odnosima dolomita i vapnenaca, posebice u pogledu brzine i načina trošenja, dodatni izvor varijabilnosti fiziografije tla. U Nacionalnom parku Risnjak dimenzijama se ističu dvije ponikve (Viljska ponikva - VIP i Velika ponikva - VP) gdje smo testirali hipotezu o postojanju značajnih razlika u fiziografiji površinskog dijela tla. Cilj je bio istražiti u kojoj se mjeri uzduž osojne i prisojne padine ponikve mijenjaju kemijske značajke površinskog dijela tla i očituje li se pri tomu i razlika između dviju ponikvi, s obzirom na postojanje razlike u njihovoj litološkoj građi i poziciji unutar gorskog masiva. Istraživanja su provedena tako da je u svakoj ponikvi postavljen transekt u pravcu ~sjever-jug preko dna ponikve, na komu je obavljeno uzorkovanje tla do dubine od 15 cm (ili do stijene, ako je tlo pliće). Pokazalo se da je u VIP izraženija diferencijacija prirode humusa u organičnom horizontu i da ona dobro korespondira s diferencijacijom vegetacije. U VP se fizička trošivost stijena (dolomitični supstrat) odražava na fiziografiji tla u obliku karbonatnosti i više pH-vrijednosti, koja u VIP raste od dna prema rubu ponikve, dok se u VP pH-vrijednost značajno ne mijenja uzduž padina. Na osojnoj ekspoziciji u VIP je udio organskog ugljika u tlu značajno veći (377 g kg–1) od udjela na prisojnoj ekspoziciji (97 g kg–1), pri čemu na osojnoj ekspoziciji udio organskog ugljika opada od dna prema rubu ponikve, a na prisojnoj ekspoziciji se očituje blagi rast. Za razliku od navedonoga, u VP udjel organskog ugljika ima obrnuti trend. Slične odnose i trendove pokazuje i udjel ukupnog dušika, osim pri dnu osojne padine u VIP, gdje je Ntot relativno nizak, a Corg relativno visok. Zaključno, fiziografija tla dubokih gorskih ponikvi krša pod snažnim je utjecajem prirode stijena u pogledu dolomitičnosti. Tlo povrh dolomita i dolomitičnih vapnenaca obilježeno je karbonatnošću. U ponikvama u masivima čvrstih vapnenaca može se očekivati na njihovim osojnim padinama karakteristične trendove pH-vrijednosti tla te udjela organskog ugljika i ukupnog dušika zbog vrlo izraženog hidrotermičkog, odnosno bioklimatskog trenda. Na prisojnim ekspozicijama takvih ponikvi analogni trendovi s karakterističnim gradijentima izostaju, što korespondira i s izostankom prepoznatljivog vegetacijskog slijeda. Ključne riječi: tlo; organski ugljik tla; dušik tla; ponikve; krš; Nacionalni park Risnjak |
autori: PERNAR, Nikola  ŠL BAKŠIĆ, Darko ŠL ANČIĆ, Mario ŠL PERKOVIĆ, Ivan ŠL | |
| Milica Kovač, Branislav Kovačević, Lazar Kesić, Erna Vastag, Vanja Vuksanović, Saša Orlović | UDK 630* 231 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.11-12.2 |
487 |
| Variability and discrimination power of anatomical parameters in Juglans regia half-sib lines originating from natural stands in Đerdap gorge, Serbia in nursery conditions |
|
|
| Summary This paper presents analysis of anatomical parameters of leaves in Juglans regia half-sib lines from natural stands in Đerdap Gorge in Serbia. Thirty-five half-sib lines were examined, designated according to the number of their mother trees from R1-R35. Twenty measured and derived anatomical parameters were examined, describing stomatal and leaf blade cross-section traits. According to Hierarchical analysis of variance, variation of the majority of characters describing stomatal properties were significantly affected by effect of half-sib lines. The effect of variation between plants within half-sib lines was significant for all examined stomatal traits. However, in cross-section characters, the effect of differences between half-sib lines was significant only for thickness of spongy mesophyll (SL). The discrimination model with seven selected traits achieved 60.5% of correct allocation, while the correct allocation of the model with all 20 examined traits was 81.6%. According to the results of stepwise discriminant analysis, the most powerful trait in discrimination of these half-sib lines were stomatal aperture width/stomatal aperture length ratio (Wb/La) and stomatal aperture length/ stomata guard cell length ratio (La/LA). Presented results strongly support implementation of stomatal and cross-section leaf traits in further studies that would deal with description of variability of Juglans regia. Key words: Persian walnut; multivariate analysis; conservation |
autori: Milica Kovač  Branislav Kovačević Lazar Kesić Ema Vastag Vanja Vuksanović Saša Orlović | |
| Milorad Danilović, Ljupčo Nestorovski, Slavica Antonić, Vladimir Puđa, Vladimir Ćirović | UDK 630* 360 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.11-12.3 |
497 |
| Cost-effectiveness analysis of harvester John Deere 1470D Eco III in poplar (Populus × Canadensis) plantations – case study |
|
|
| Summary In the last few years, harvesters have been increasingly used in stands of deciduous tree species. The use of harvesters in Serbia began in 2008 with John Deere 1470D Eco III and it was used for felling trees and production of wood assortments in poplar plantations in the lowland area. The aim of this paper is to determine maximum profit by engaging a harvester in the given conditions, as well as to determine the total costs of the asset. Harvester achieved a total of 18,392 machine hours (MH), with an average of 1,415 hours per year. The average fuel consumption during the entire period was 16.3 l/h, or 0.76 l/m3. The highest cost of spare parts was in the 6th year (around 66,000 euros) and in the 12th year (around 82,000 euros). The total cost of spare parts and services was 656,878 euros. Based on the planning that the number of work days per year is 200, an amortization period of 7 years is obtained (the point of intersection of current and average profit growth). Results of this research indicate that harvesters older than 7 years should be replaced with new machines, due to high maintenance costs. However, these are only initial researches, which will be continued with data on several harvesters that have been procured in the meantime. Key words: harvester; poplar plantations; costs; productivity; amortization |
autori: Milorad Danilović Ljupčo Nestorovski Slavica Antonić Vladimir Puđa Vladimir Ćirović | |
| Fahrettin Atar | UDK 630* 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.11-12.4 |
507 |
| Population Variability of Common Hornbeam (Carpinus betulus L.) in North-Eastern Part of Turkey According to the Involucre Morphology |
|
|
| Summary The objective of this study was to investigate involucre morphological variability of common hornbeam (Carpinus betulus L., Betulaceae) populations in Turkey. In total, 12 natural populations of common hornbeam located in four different watersheds of the Eastern Black Sea Region were sampled from three different altitude zones up to 1200 m a.s.l. Involucres have been examined biometrically by analyzing 13 morphological characteristics. High phenotypic variability was determined both among and within the studied populations. Furthermore, grouping of populations according to the eco-geographic principle was revealed. Variation in most of involucre characteristics from the Camlıhemşin, Çaykara and Trabzon-Maçka watersheds appeared to be related mostly to altitude. The trees in the higher elevations were characterized with the smaller involucres than those in the lower elevations. However, this trend has not been observed in the populations from the Giresun-Espiye watershed. Moreover, trees from that region at lower altitude had the smallest involucres. Overall, our results confirm the Eastern Black see region as one of the hot spots of biodiversity and that the involucre morphological variability is the result of the complex evolutionary process related to the adaptation and plasticity. Key words: common hornbeam; morphology; altitude; variation; population |
autori: Fahrettin Atar | |
| Korhan Enez, Gamze Savaci, Temel Sariyildiz | UDK 630* 114 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.11-12.5 |
517 |
| Effects of logging residues and skid roads on litter decomposition rate and nutrient release of black pine (Pinus nigra Arnold) and scots pine (Pinus sylvestris L.) |
|
|
| Summary Needle litter decomposition rate and nutrient releases of pure stands of black pine and Scots pine under the three different micro-ecologic sites (skidding road, the logging residues and mineral topsoil) and the control site (non-harvesting site) were studied. The needle litters of Black pine and Scots pine were initially analysed for total carbon and nutrient concentrations (N, P, K, Ca, S, Mg, Mn, and Fe). The litter decomposition experiment using the litterbags method was carried out in the field for 18 months. The Scots pine needle litters decayed faster than the black pine litters. Both the Scots pine and Black pine needle litters showed higher mean mass losses under the mineral topsoil and the logging residues than under the skid road and the control site. Key words: litter quality; micro-ecological areas; litter decomposition; nutrient; Black and Scots pine |
autori: Korhan Enez Gamze Savaci Temel Sariyildiz | |
| Linda Bjedov, Marko Vucelja, Josip Margaletić | UDK 630* 159 (001) https://doi.org./10.31298/sl.146.11-12.6 | 529 |
| Influence of body size and coloration on the mate choice in striped stink bug (Graphosoma lineatum L.) (Hemiptera: Pentatomidae) |
|
|
| Summary Female as well as male mate choice has already been recognized in many insects. The traits responsible for the mate choice in a striped stink bug (Graphosoma lineatum L.) are not yet explored. This works concentrates on few possible traits responsible for mate choice in a striped stink bug. For this analysis free living copulating individuals as well as the single ones were collected. On two different locations animals were collected and their body length, pronotum broadness and coloration were measured. No differences were found in all measured traits between copulating and control individuals, showing no preferences when choosing copulation partner. Results also show no evidence of assortative mating, referring to the body length and the pronotum broadness of both sexes. All three measured traits seem not to have an influence on the mate choice of both sexes. Further experimental testing is needed to fully excluded importance of body size and coloration in mate choice of a striped stink bug. Key words: stink bug; mate choice; body size; coloration |
autori: Linda Bjedov Marko Vucelja MARGALETIĆ, Josip ŠL | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Goran Matijević, Velibor Peulić, Marijan Cesarik, Željko Zečić, Matija Landekić | UDK 630* 304 + 964 https://doi.org/10.31298/sl.146.11-12.7 |
535 |
| Opća kvalifikacija ozljeda sudionika prometnih nesreća s osvrtom na šumarstvo |
|
|
| Sažetak Gledano globalno, ali i općenito u Hrvatskoj te na razini poduzeća Hrvatske šume d.o.o., ozljede nastale kao rezultat prometnih nesreća predstavljaju značajan javnozdarsvtveni i ekonomski trošak. Obveza liječnika koji je prvi pregledao ozlijeđenog u bilo kojem događaju, pa tako i prometnoj nesreći ili događaju koji ima obilježja ozljede na radu, je prijavljivanje ozljeda policiji. U predmetnoj prijavi, uz opće podatke, liječnik je dužan kvalificirati tjelesnu ozljedu. O klalifikaciji predmetne ozljede ovosit će sve daljne radnje tijekom kriminalističkog istraživanja, te hoće li se pokrenut prekršajni, kazneni ili disciplinski postupak. Na temelju navedenog, primarni cilj istraživanja odnosi se na izradu okvira za kvalitetnije, točnije i ujednačenije kvalificiranje ozljeda sudionika prometnih nesreća. Sekundarni cilj istraživanja vezan je za prikaz trenda i kvalifikacije ostalih ozljeda pri radu u prometu unutar poduzeća koje gospodari državnim šumama. Kod analize općih mehanizama ozljeđivanja i povezanih ozljeda tj. kvalifikacije ozljeda sudionika prometnih nesreća, primijenjena je metoda analize, sinteze, kompilacije i klasifikacije, a kod analize numeričkih podataka primijenjena je tehnika deskriptivne statistike. Rezultati istraživanja vezani za kvalifikaciju ozljeda prikazani su unutar četiri pregledne tablice glede mehanizma nastupanja ozljeda kod frontalnih sudara, bočnih sudara, sudara u vožnji u slijedu i kod prevrtanja vozila. Najveći broj kvalificiranih ozljeda (n=58) utvrđen je kod frontalnih sudara, kod kojih je utvrđen i najveći broj mehanizama ozljeda (n=4). Najmanji broj mehanizama ozljeđivanja (n=1) i najmanji broj kvalificiranih ozljeda (n=7) identificiran je kod sudara u vožnji u slijedu. Udio priznatih ostalih ozljeda pri radu u prometu (službeno putovanje, dolazak na posao, odlazak s posla) unutar poduzeću Hrvatske šume d.o.o. za promatrano razdoblje, u odnosu na ukupan broj ozljeda, kreće se u rasponu od 5,14 % do 2,59 %. Spoznaje i rezultati predmetnog istraživanja široj stručnoj i znanstvenoj zajednici postavljaju potencijalni okvir za ujednačavanjem i podizanjem razine kvalitete kvalifikacije ozljeda kod četiri osnovna tipa prometnih nesreća. Ključne riječi: prometne nesreće; kvalifikacija ozljeda; ozljede na radu; šumarstvo |
autori: Goran Matijević Velibor Peulić Marijan Cesarik ZEČIĆ, Željko ŠL Matija Landekić | |