ključ: Hrvatska
1Diminić, D., Glavaš, M., Hrašovec, B., 1995: Mikoze i štetni insekti u kulturama crnog bora na Crikveničko-vinodolskom području. Š.L. 7-8, s.245
2Sever, S., 1996: Neka iskustva pri pokušaju opojmljenja strategije eksploatacije šuma u Hrvatskoj - zemlje u tranziciji. Š.L. 3-4, s.133
3Kušan, V., 1996: Pristup daljinskim istraživanjima i GIS-u u hrvatskome šumarstvu. Š.L. 3-4, s.171
4Diminić, D., 1996: Gljiva Sphaeropsis sapinea (Fr.) Dyko et Sutton na borovima sjevernojadranskog područja. Š.L. 11-12, s.463
5Franjić, J., Škvorc, Ž., 1997: Zimotrenost nekih vrsta hrastova (Quercus L., Fagaceae) na Krndiji i Dilju (Slavonija, Hrvatska). Š.L. 11-12, s.599
6Trinajstić, I., 1999: Što su Abies pardei Gussone i "Abies biokovoensis"?. Š.L. 1-2, s.11
7Trinajstić, I., Franjić, J., 1999: Šume bukve s dlakavim šašom (Carici pilosae-fagetum Oberdorfer 1957) u vegetaciji Hrvatske*. Š.L. 7-8, s.311
8Franjić, J., Škvorc, Ž., Čarni, A., 2001: Numerička analiza fitocenoloških snimaka u bukovo-jelovim šumama (Abieti-Fagetum s. l.) u Hrvatskoj. Š.L. 1-2, s.19
9Kaučić, D., 2001: Anomalije temperatura tla u Hrvatskoj u razdoblju ožujak - kolovoz 2000.. Š.L. 5-6, s.291
10Franjić, J., Liber, Z., 2001: Molekularna biologija u šumarstvu. Š.L. 9-10, s.495
11Frković, A., 2001: RIS (Lynx lynx L.) u Hrvatskoj - naseljavanje, odlov i brojnost (1974-2000). Š.L. 11-12, s.625
12Idžojtić, M., Ivanović, Ž., 2002: Žene u hrvatskom šumarstvu. Š.L. 1-2, s.23
13Čarni, A., Franjić, J., Škvorc, Ž., 2002: Vegetacija grmastih šumskih rubova u Slavoniji (Hrvatska). Š.L. 9-10, s.459
14Franjić, J., Škvorc, Ž., Pandža, M., Kekelić, B., 2002: Šumska vegetacija poluotoka Oštrica (Dalmacija, Hrvatska). Š.L. 9-10, s.469
15Trinajstić, I., Franjić, J., Škvorc, Ž., 2003: Sintaksonomska analiza bukovih šuma Međimurja (Hrvatska). Š.L. 1-2, s.3
16Franjić, J., Pandža, M., Škvorc, Ž., 2003: Rasprostranjenost vrste Anthyllis barba-jovis L. (Fabaceae) u Hrvatskoj. Š.L. 1-2, s.45
17Matić, S., 2003: Uvod u temu Savjetovanja: Uloga šumarstva u zaštiti i očuvanju pitkih voda. Š.L. 5-6, s.217    PDF
18Milković, I., Starčević, M., Pećarević, M., 2003: Uloga šumarstva u nacionalnom programu evidentiranja, zaštite i očuvanja slatkih voda Republike Hrvatske. Š.L. 5-6, s.219
19Idžojtić, M., 2003: Domaćini i rasprostranjenost bjelogorične bijele imele (Viscum album L. ssp. album) u Hrvatskoj. Š.L. 9-10, s.439
20Trinajstić, I., Z. Cerovečki, 2005: Prilog sintaksonomskoj analizi asocijacije Erico-Fagetum (Ht. 1962) Trinajstić 1972. Š.L. 3-4, s.135
21Tolić, I., 2005: Grivasti skakač (Ammotragus lervia) Morfološko, biološke i ekološke osobine. Š.L. 3-4, s.177
22Trinajstić, Ivo, 2008: Prilog poznavanju rasprostranjenosti šume tise i lipe – As. Tilio-Taxetum Glavač 1958 u Hrvatskoj. Š.L. 1-2, s.25
23Anić, I., S. Mikac, 2008: Struktura, tekstura i pomlađivanje dinarske bukovo-jelove prašume Čorkova uvala. Š.L. 11-12, s.505
24Domac, J., Z. Benković, T. Starčić, 2008: Razvitak održive industrije drvenog ugljena. Š.L. 11-12, s.555
25Jurjević, P., D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković, 2009: Šumski požari u Republici Hrvatskoj (1992-2007). Š.L. 1-2, s.63
26Pašičko,R., D.Kajba, J.Domac, 2009: Konkurentnost šumske biomase u Hrvatskoj u uvjetima tržišta CO2 emisija. Š.L. 7-8, s.425
27Farkaš,V., T. Gomerčić, M. Sindičić,V. Slijepčević, Đ. Huber,A. Frković, S. Modrić, 2009: Kraniometrijska analiza i utvrđivanje spolnog dimorfizma u smeđeg medvjeda (Ursus arctos l.) u Hrvatskoj. Š.L. 9-10, s.527
28Trinajstić, Ivo, 2010: Korološke i fitocenološke značajke vrste Quercus coccifera L. u Hrvatskoj. Š.L. 1-2, s.19
29Roša, Jadranka, 2010: Koraci do ekoznaka za ljekovito i aromatično bilje. Š.L. 3-4, s.169
30Vukelić,J., A.Alegro, V.Šegota, 2010: Altimontanska-subalpska smrekova šuma s obrubljenim gladcem (Laserpitio krapfii-Piceetum abietis ass. nova) na sjevernom Velebitu (Hrvatska). Š.L. 5-6, s.211
31Pandža,M., V.Krpina, 2010: Šumska vegetacija vrgadskih otočića i Vrgade (Dalmacija, Hrvatska). Š.L. 9-10, s.447
32Pejnović,D., K.Krapinec, M.Slamar, 2010: Lovci u Hrvatskoj kao socijalno-geografska skupina i njihove demosocijalne karakteristike. Š.L. 9-10, s.461
33Vukelić, J., A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić, 2010: Nomenklaturno-fitocenološka revizija asocijacije Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975 nom. illeg. u Hrvatskoj. Š.L. 11-12, s.559
34Šprem, N., M. Piria, H. Novosel,T. Florijančić, B.Antunović,T.Treer, 2011: Morfološka varijabilnost populacije divlje svinje u Hrvatskoj. Š.L. 11-12, s.575
35Medak, Jasnica, 2011: Šume pitomog kestena s prasećim zeljem (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ass. nova) u Hrvatskoj. Š.L. 13, s.5
36Krpan, A. P.B., Ž. Tomašić, P. Bašić Palković, 2011: Biopotencijal amorfe (Amorpha fruticosa L.) – druga godina istraživanja. Š.L. 13, s.103
37Igor ANIĆ, Šime MEŠTROVIĆ, Slavko MATIĆ, 2012: Značajniji događaji iz povijesti šumarstva u Hrvatskoj. Š.L. 3-4, s.169
38Jozo FRANJIĆ, Željko ŠKVORC, Daniel KRSTONOŠIĆ, Krunoslav SEVER, Ivana ALEŠKOVIĆ, 2012: VEGETACIJSKE ZNAČAJKE PRIMORSKIH BUKOVIH ŠUMA (Seslerio autumnali-Fagetum M. Wraber ex Borhidi 1963) I PRETPLANINSKIHBUKOVIH ŠUMA (Ranunculo platanifoliae-Fagetum Marinček et al. 1993) NA PODRUČJU PARKA PRIRODE UČKA. Š.L. 11-12, s.559
39Ante P. B. KRPAN, Željko TOMAŠIĆ, Igor STANKIĆ, 2014: ISTRAŽIVANJA BIOPRODUKCIJSKIH I ENERGETSKIH POTENCIJALA AMORFE (Amorpha fruticosaL.). Š.L. 1-2, s.43
40Ivana Vitasović Kosić, Mihaela Britvec, 2014: FLORISTIČKE I VEGETACIJSKE ZNAČAJKE ŠUMSKIH RUBOVA I TRAVNJAKA ĆIĆARIJE (HRVATSKA). Š.L. 3-4, s.167
41Stjepan KRČMAR, Marija VEREŠ, Tomi TRILAR, 2014: FAUNA TVRDIH KRPELJA (ACARI: IXODIDAE) RAZLIČITIH STANIŠTA U HRVATSKOM DIJELU BARANJE. Š.L. 5-6, s.309
42Željko Lovrinčević, Davor Mikulić, 2014: UTJECAJ ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE NA GOSPODARSTVO HRVATSKE. Š.L. 11-12, s.551
43Ante P. B. Krpan, Željko Tomašić, Željko Zečić, Dijana Vuletić, 2015: BIOPROIZVODNOST AMORFE (Amorpha fruticosa L.) U JEDNOGODIŠNJOJ, DVOGODIŠNJOJ I ČETVEROGODIŠNJOJ OPHODNJI. Š.L. 3-4, s.123
44Jozo FRANJIĆ, Gabrijel HORVAT, Daniel KRSTONOŠIĆ, 2016: NOVO NALAZIŠTE I SINTAKSONOMSKE ZNAČAJKE PASJEGA TRNA (Hippophaë rhamnoides L., Elaeagnaceae) U HRVATSKOJ. Š.L. 3-4, s.111
45Silvija Krajter OSTOIĆ, Dijana VULETIĆ, 2016: ULOGA INFORMIRANOSTI U POZNAVANJU PROBLEMATIKE OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA. Š.L. 5-6, s.215
46Tatjana MASTEN MILEK, Gabrijel SELJAK, Mladen ŠIMALA, Maja PINTAR, Vjekoslav MARKOTIĆ#SS, 2016: POPIS ŠTITASTIH UŠI (Hemiptera: Coccomorpha) NA DOMAĆINIMA IZ RODA Quercus L. U HRVATSKOJ S NAGLASKOM NA PRVI NALAZ ŠTITASTE UŠI HRASTA CRNIKE – Kermes vermilio Planchon, 1864. Š.L. 5-6, s.229
47Nediljko Landeka, Martina Podnar, 2017: NALAZ STRANE VRSTE Cinara (Cinara) cedri (HEMIPTERA; APHIDIDAE) U ISTRI, HRVATSKA. Š.L. 5-6, s.271
48Joso Vukelić, Dario Baričević, Igor Poljak, Mario Vrček, Irena Šapić, 2018: FITOCENOLOŠKA ANALIZA ŠUMA BIJELE JOHE (Alnus incana /L./ Moench supsp. incana) U HRVATSKOJ. Š.L. 3-4, s.123
49Mirna Mihelčić, Josipa Habuš, Marko Vucelja, Petra Svoboda, Ivan-Christian Kurolt, Alemka Markotić, Nenad Turk, Josip Margaletić, Marina Šantić, 2018: Prevalencija bakterije Francisella tularensis u populaciji sitnih sisavaca u kontinentalnim šumama Hrvatske. Š.L. 9-10, s.481
50Marilena Idžojtić, Igor Anić, Ivan Šimić, Maja Anastazija Kovačević, Igor Poljak, 2019: Dendrološke značajke Arboretuma Trsteno. Š.L. 3-4, s.125
51Ivana Plišo Vusić, Irena Šapić, Joso Vukelić, 2019: Prepoznavanje i kartiranje šumskih staništa Natura 2000 u Hrvatskoj (II) – 91F0, poplavne šume s vrstama Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus angustifolia; 91L0, hrastovo-grabove šume ilirskoga područja. Š.L. 9-10, s.461
52T. Gomerčić, I. Topličanec, V. Slijepčević, S. Blašković, I. Selanec, I. Budinski, J. Tomaić, J. Kusak, Gj. Ivanov, M. Sindičić , 2021: Rasprostranjenost i najmanja veličina populacije euroazijskog risa (Lynx lynx) u Hrvatskoj u razdoblju 2018.–2020.. Š.L. 11-12, s.525
53Maja Cvek, Doris Šegota, Kaća Piletić, Gabrijela Begić, Maša Knežević, Dijana Tomić Linšak, Marina Šantić, 2023: Komarci u Hrvatskoj, bolesti koje prenose, načini prevencije i suzbijanja. Š.L. 9-10, s.465


                UNDER CONSTRUCTION