broj: 7-8/2003        pdf (23,8 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=200307 and arb=1 order by id

 
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA
     
urednik
7–8(Što poslije požara naših sredozemnih šuma)     PDF    TXT 333
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Sabo, A. UDK 630* 462 (001)
Oštećivanje stabala pri privlačenju drva zglobnim traktorom timberjack 240c u prebornim sastojinama     pdf    TXT     HR     EN 335
Ballian, D. UDK 630* 165 (001)
Procjena genetičke varijabilnosti obične jele (Abies alba mill.) analizom cpDNA u dijelu prirodnih populacija Bosne i Hercegovine i Hrvatske     pdf    TXT     HR     EN 347
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Vučetić, V., Vučetić, M. UDK 630* 111 + 181.8
Fenološke značajke na području Zavižana     pdf    TXT     HR     EN 359
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Ištvanić, J. UDK 630* 822 (Fagus sylvatica L.)
Pilanska obradba bukve (fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 373
Sažetak: Bukva je danas po količini u ukupnom šumskom fondu, glede količine proizvedenih pilanskih trupaca, od velikog značenja za pilansku industriju Hrvatske. Bukovina ima niz pozitivnih, ali i negativnih svojstava, glede izradbe piljene građe. Za pilansku obradbu bukovine posebno su značajna njena fina tekstura i dobra obradljivost, pozitivna svojstva ali i određene negativne osobine, ponajprije česta prisutnost tamno obojene neprave srži, mala prirodna trajnost, podložnost razgradnji mikroorganizmima, sklonost piravosti i prešlosti, relativno veliko utezanje kod sušenja i podložnost raspucavanju prilikom manipulacije i sušenja. Razvoj tehnologije i tehnike, posebice u nekoliko zadnjih desetljeća, omogućio je u velikoj mjeri savladavanje većine negativnih osobina bukovine, pa je ona postala vrlo traženi materijal u obradbi drva. Danas se određenim metodama iskorištavanja i eksploatacije usklađenim s ritmom obradbe te zaštitom trupaca na pilani, uspijeva velikim dijelom spriječiti pojave piravosti i prešlosti. Određenim režimima hidrotermičke obrade (sušenjem i parenjem) može se postići umanjenje grešaka od sušenja i smanjenje razlike u boji između bijeli i srži. Određenim načinima piljenja trupaca moguće je znatno umanjiti deformacije proizvedenih pilanskih proizvoda. Danas na obradbu na pilane dolazi sve više i bukovina s mnogo grešaka (kvrge, sljepice, zakrivljenost i dr.) te trupci i oblovina manjih dimenzija. Ona se određenom tehnikom i tehnologijom može manje ili više uspješno obrađivati. Bukova pilanska sirovina koja se doprema na obradu na pilane ima različite specifične karakteristike. To ovisi o cjelokupnoj organizaciji i tehnološkoj koncepciji proizvodnje na pilani, pilanskim sortimentima koji se proizvode, karakteristikama šumske eksploatacije, načinima i mogućnostima prijevoza sirovine do pilane itd. Ovisno o primijenjenim normama, razvrstavanje bukove pilanske sirovine izvodi se prema kriterijama namjene, uporabe, promjera i kakvoće. Iz najkvalitetnijih bukovih trupaca nekada su se izrađivale kladarke, kao najkvalitetniji i najvrjedniji primarni pilanski proizvod. Danas su takav proizvod samice i polusamice, odnosno visokokvalitetne neokrajčene, poluokrajčene i okrajčene piljenice. Uz ove piljenice izrađuju se i piljenice nešto niže kvalitete tzv. doradne piljenice. Sekundarnom obradbom ponajprije doradnih bukovih piljenica, izrađuju se najčešće drvni elementi, popruge i lamel građa. Iz bukovine se još izrađuju pragovi i srčanice. Bukovi se trupci u našim pilanama najčešće raspiljuju tehnikama piljenje u cijelo, prizmiranjem i kružno, dok se slavonski i kartje način piljenja koristi vrlo rijetko. Pokazalo se da su jarmače pogodnije za obradbu tanjih i niže kvalitetnih bukovih trupaca sa dispergiranim greškama (kvrgama). Nasuprot tomu, za obradbu kvalitetnijih i debljih trupaca ili trupaca s pojedinačnim rasporedom grešaka mogu se uspješnije koristiti za raspiljivanje tračne pile sa svim svojim prednostima individualnog pristupa piljenju. U radu su izneseni i rezultati istraživanja određenih pokazatelja uspješnosti pilanske obradbe bukovine. Može se očekivati daljnji razvoj pilanske obradbe bukovine u nas, i to sve više u smjeru izradbe drvnih elemenata sve višeg stadija obradbe (blanjanje, brušenje i dr.). Već sada neke pilane izrađuju i proizvode višeg stadija obradbe od drvnih elemenata, kao što su gotovi parket i masivne lijepljene ploče. Za dalji razvoj pilanske obradbe bukovine, a i ostalih vrsta drva, trebat će više pozornosti posvetiti i tzv. kompleksnom iskorištenju trupaca, čime bi se racionalnim rješenjem pilanskog ostatka povećala ukupna vrijednost proizvodnje.
Ključne riječi: obična bukva (Fagus sylvatica L.); pilanska tehnologija; pilanska sirovina; pilanski proizvodi; kvantitativno i vrijednosno iskorištenje
Zelić, J., Pauča, B. UDK 630* 569
Prilog određivanju normala za mješovite preborne sastojine u panonskim šumama bukve i jele     pdf    TXT     HR     EN 389
 
AKTUALNO
     
HŠD
Dopis upućen Predsjedniku RH S. Mesiću, Predsjedniku Hrvatskog sabora Z. Tomčiću, Predsjedniku Vlade RH I. Račanu i ministrima B. Pankretiću i I. Bancu     PDF    TXT 403
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Starčević, T.
Što nam se to događa?     PDF    TXT 404
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, K.
Livadna gušterica (Lacerta agilis L.)     PDF    TXT 406
Frković, A.
Rijetki i zaštićeni glodavci na poštanskim markama     PDF    TXT 407
Timarac, Z.
Tajne kukavice     PDF    TXT 410
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Jakovac, H.
Gozdarski vestnik     PDF    TXT 412
Šugar, I.
Veliki atlas Hrvatske     PDF    TXT 413
Šugar, I.
Naša posla     PDF    TXT 416
Grospić, F.
Monti e boschi, L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 422
Grospić, F.
Monti e boschi, L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 425
Timarac, Z.
B. Kryštufek, B. Flajšman, H. I. Griffiths: Living with bears     PDF    TXT 427
Beus, V.
Dr. sc. Č. Šilić: Endemične i rijetke biljke parka prirode Blidinje     PDF    TXT 429
 
IN MEMORIAM
     
Skoko, M.
Petar Ivanić (1956 – 2001)     PDF    TXT 431
Skoko, M.
Pavel (Pavle) Šinka (1913 – 2002)     PDF    TXT 433
Stojković, M.
Antun Tiljak (1914 – 2003)     PDF    TXT 435
Perak, I.
Stjepan Perak (1925 – 2003)     PDF    TXT 436

                UNDER CONSTRUCTION