|
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA |
|
|
|
urednik | |
7–8(Što poslije požara naših sredozemnih šuma)
PDF TXT
|
333 |
|
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
|
|
|
Sabo, A. | UDK 630* 462 (001) |
Oštećivanje stabala pri privlačenju drva zglobnim traktorom timberjack 240c u prebornim sastojinama
pdf TXT
HR
EN
|
335 |
Ballian, D. | UDK 630* 165 (001) |
Procjena genetičke varijabilnosti obične jele (Abies alba mill.) analizom cpDNA u dijelu prirodnih populacija Bosne i Hercegovine i Hrvatske
pdf TXT
HR
EN
|
347 |
|
PRETHODNO PRIOPĆENJE |
|
|
|
Vučetić, V., Vučetić, M. | UDK 630* 111 + 181.8 |
Fenološke značajke na području Zavižana
pdf TXT
HR
EN
|
359 |
|
PREGLEDNI ČLANCI |
|
|
|
Ištvanić, J. | UDK 630* 822 (Fagus sylvatica L.) |
Pilanska obradba bukve (fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj
pdf TXT
HR
EN
|
373 |
Sažetak: Bukva je danas po količini u ukupnom šumskom fondu, glede količine proizvedenih pilanskih trupaca, od velikog značenja za pilansku industriju Hrvatske. Bukovina ima niz pozitivnih, ali i negativnih svojstava, glede izradbe piljene građe. Za pilansku obradbu bukovine posebno su značajna njena fina tekstura i dobra obradljivost, pozitivna svojstva ali i određene negativne osobine, ponajprije česta prisutnost tamno obojene neprave srži, mala prirodna trajnost, podložnost razgradnji mikroorganizmima, sklonost piravosti i prešlosti, relativno veliko utezanje kod sušenja i podložnost raspucavanju prilikom manipulacije i sušenja. Razvoj tehnologije i tehnike, posebice u nekoliko zadnjih desetljeća, omogućio je u velikoj mjeri savladavanje većine negativnih osobina bukovine, pa je ona postala vrlo traženi materijal u obradbi drva. Danas se određenim metodama iskorištavanja i eksploatacije usklađenim s ritmom obradbe te zaštitom trupaca na pilani, uspijeva velikim dijelom spriječiti pojave piravosti i prešlosti. Određenim režimima hidrotermičke obrade (sušenjem i parenjem) može se postići umanjenje grešaka od sušenja i smanjenje razlike u boji između bijeli i srži. Određenim načinima piljenja trupaca moguće je znatno umanjiti deformacije proizvedenih pilanskih proizvoda. Danas na obradbu na pilane dolazi sve više i bukovina s mnogo grešaka (kvrge, sljepice, zakrivljenost i dr.) te trupci i oblovina manjih dimenzija. Ona se određenom tehnikom i tehnologijom može manje ili više uspješno obrađivati. Bukova pilanska sirovina koja se doprema na obradu na pilane ima različite specifične karakteristike. To ovisi o cjelokupnoj organizaciji i tehnološkoj koncepciji proizvodnje na pilani, pilanskim sortimentima koji se proizvode, karakteristikama šumske eksploatacije, načinima i mogućnostima prijevoza sirovine do pilane itd. Ovisno o primijenjenim normama, razvrstavanje bukove pilanske sirovine izvodi se prema kriterijama namjene, uporabe, promjera i kakvoće. Iz najkvalitetnijih bukovih trupaca nekada su se izrađivale kladarke, kao najkvalitetniji i najvrjedniji primarni pilanski proizvod. Danas su takav proizvod samice i polusamice, odnosno visokokvalitetne neokrajčene, poluokrajčene i okrajčene piljenice. Uz ove piljenice izrađuju se i piljenice nešto niže kvalitete tzv. doradne piljenice. Sekundarnom obradbom ponajprije doradnih bukovih piljenica, izrađuju se najčešće drvni elementi, popruge i lamel građa. Iz bukovine se još izrađuju pragovi i srčanice. Bukovi se trupci u našim pilanama najčešće raspiljuju tehnikama piljenje u cijelo, prizmiranjem i kružno, dok se slavonski i kartje način piljenja koristi vrlo rijetko. Pokazalo se da su jarmače pogodnije za obradbu tanjih i niže kvalitetnih bukovih trupaca sa dispergiranim greškama (kvrgama). Nasuprot tomu, za obradbu kvalitetnijih i debljih trupaca ili trupaca s pojedinačnim rasporedom grešaka mogu se uspješnije koristiti za raspiljivanje tračne pile sa svim svojim prednostima individualnog pristupa piljenju. U radu su izneseni i rezultati istraživanja određenih pokazatelja uspješnosti pilanske obradbe bukovine. Može se očekivati daljnji razvoj pilanske obradbe bukovine u nas, i to sve više u smjeru izradbe drvnih elemenata sve višeg stadija obradbe (blanjanje, brušenje i dr.). Već sada neke pilane izrađuju i proizvode višeg stadija obradbe od drvnih elemenata, kao što su gotovi parket i masivne lijepljene ploče. Za dalji razvoj pilanske obradbe bukovine, a i ostalih vrsta drva, trebat će više pozornosti posvetiti i tzv. kompleksnom iskorištenju trupaca, čime bi se racionalnim rješenjem pilanskog ostatka povećala ukupna vrijednost proizvodnje. Ključne riječi: obična bukva (Fagus sylvatica L.); pilanska tehnologija; pilanska sirovina; pilanski proizvodi; kvantitativno i vrijednosno iskorištenje |
Zelić, J., Pauča, B. | UDK 630* 569 |
Prilog određivanju normala za mješovite preborne sastojine u panonskim šumama bukve i jele
pdf TXT
HR
EN
|
389 |
|
AKTUALNO |
|
|
|
HŠD | |
Dopis upućen Predsjedniku RH S. Mesiću, Predsjedniku Hrvatskog sabora Z. Tomčiću, Predsjedniku Vlade RH I. Račanu i ministrima B. Pankretiću i I. Bancu
PDF TXT
|
403 |
|
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA |
|
|
|
Starčević, T. | |
Što nam se to događa?
PDF TXT
|
404 |
|
ZAŠTITA PRIRODE |
|
|
|
Arač, K. | |
Livadna gušterica (Lacerta agilis L.)
PDF TXT
|
406 |
Frković, A. | |
Rijetki i zaštićeni glodavci na poštanskim markama
PDF TXT
|
407 |
Timarac, Z. | |
Tajne kukavice
PDF TXT
|
410 |
|
KNJIGE I ČASOPISI |
|
|
|
Jakovac, H. | |
Gozdarski vestnik
PDF TXT
|
412 |
Šugar, I. | |
Veliki atlas Hrvatske
PDF TXT
|
413 |
Šugar, I. | |
Naša posla
PDF TXT
|
416 |
Grospić, F. | |
Monti e boschi, L’Italia forestale e montana
PDF TXT
|
422 |
Grospić, F. | |
Monti e boschi, L’Italia forestale e montana
PDF TXT
|
425 |
Timarac, Z. | |
B. Kryštufek, B. Flajšman, H. I. Griffiths: Living with bears
PDF TXT
|
427 |
Beus, V. | |
Dr. sc. Č. Šilić: Endemične i rijetke biljke parka prirode Blidinje
PDF TXT
|
429 |
|
IN MEMORIAM |
|
|
|
Skoko, M. | |
Petar Ivanić (1956 – 2001)
PDF TXT
|
431 |
Skoko, M. | |
Pavel (Pavle) Šinka (1913 – 2002)
PDF TXT
|
433 |
Stojković, M. | |
Antun Tiljak (1914 – 2003)
PDF TXT
|
435 |
Perak, I. | |
Stjepan Perak (1925 – 2003)
PDF TXT
|
436 |