Šumarstvo kao proizvođač
obnovljivih izvora energije

Hrvatsko šumarsko društvo, kao jedna od najstarijih nevladinih udruga (osnovano 1846. godine) u svom 162-ogodišnjem radu uvijek je promicalo napredne i gospodarski značajne ideje i projekte. Tako je u cilju što bolje organizacije stručnih potencijala, na svojoj 109. redovitoj Skupštini, održanoj u Karlovcu 17. lipnja 2005. god., u okviru Dana hrvatskog šumarstva, osnovalo sekciju “Hrvatska udruga za biomasu”. 

Na projektima korištenja biomase šumarska struka usko surađuje s Europskim institucijama, posebice s Bavarskim ministarstvom poljoprivrede i šumarstva i firmom C.A.R.M.E.N., te s Austrijskim državnim šumama d.d. i njihovim Saveznim ministarstvom poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva, kao savjetnicima i partnerima.

Zbog svega navedenog i što bržeg, učinkovitijeg i obimnijeg korištenja obnovljivih izvora energije, Hrvatska udruga za biomasu učlanjena je u Europsku udrugu za biomasu (AEBIOM). Hrvatsko šumarstvo gospodari s 2688687 ha šuma i šumskog zemljišta u kojima se nalazi 397963000 m3 drvne zalihe, s godišnjim prirastom 10526000 m3, sječe bruto volumen (godišnji etat) od 6564000 m3.

Skoro sve šume u Hrvatskoj su prirodne (97 %), nastale prirodnim pomlađivanjem iz sjemena matične sastojine, koja se vjekovima razvijala na tom staništu. To hrvatske šume svrstava među najprirodnije, najstabilnije i najproduktivnije u Europi, koje trajno proizvode općekorisna (ekološka, socijalna i socijalno-ekofiziološka) i gospodarska dobra.

Drvo je uvijek bilo značajan izvor energije u svim fazama razvoja ljudskog društva. Oko godine 1850. drvo je osiguravalo skoro 90 % energije za čovjekove potrebe, da bi u posljednjem desetljeću 20. stoljeća udio drva za energiju u razvijenim zemljama pao ispod 5 %. Pojavom energetske krize, udio drva u energetskoj bilanci najrazvijenijih europskih zemalja u ovo vrijeme svakim danom sve više raste, kao i potreba za svim oblicima energije.

Šumarska struka ovladala je i usavršila sve postupke pridobivanja drva kako za potrebe industrije, tako i ogrjevnog drva kao primarnog ili sekundarnog nositelja energije.

Ukupna i planirana godišnja i desetgodišnja sječa na ziva se etat i predstavlja bruto volumen krupnog drva, iz kojega se izrađuju šumski proizvodi (iznad 7 cm promjera sortimenta). On je planiran i bilanciran u gospodarskim godišnjim i desetgodišnjim osnovama gospodarenja.

Ostvareni ili sječivi etat, predstavlja neto volumen proizvedenih drvnih sortimenata posječenog godišnjeg etata.

Razlika između bruto etata krupnog drva stabala iz kojega se izrađuju drvni proizvodi i ostvarenog neto sječivog etata količine proizvedenih sortimenata godišnje, drvni je materijal koji danas kao otpad ostaje u šumi, a koji može dobro poslužiti za pridobivanje energije.

Isto tako, za pridobivanje energije može poslužiti sva biomasa dobivena zahvatima njege čišćenjem u prvim dobnim razredima regularnih šuma, kao i biomasa dobivena uzgojnim zahvatima u svim degradacijskim stadijima šuma.

Ta se biomasa do sada nije prikazivala u okvirima godišnjih etata regularnih visokih, srednjih i niskih, kao i prebornih šuma, jer se po dimenzijama stabala od ko jih nastaje nalazi ispod taksacijske granice od 10 cm prsnog promjera, za koju do sada tržište nije pokazivalo interes.

U biomasu za pridobivanje energije spada i drvo iz osnovanih energijskih plantaža i kultura, kao i drvo od vjetroizvala, ledoloma, opožarenih površina, drvoreda, parkova te drvo uz kanale, vodotoke i dr. U današnjim uvjetima, kad biomasa postaje tržišno vrijedan i tražen proizvod, hrvatsko šumarstvo se mora opredijeliti za intenzivnije gospodarenje, kako bi zahvatima njege i pomlađivanja šuma, povećali njihovu kvalitetu, a istovremeno dobili tržišno vrijednu biomase za energiju.

Intenzivno gospodarenje u šumarstvu predstavlja skup stručnih radova u šumskom ekosustavu, koji se temelje na spoznajama do kojih je došla šumarska znanost na svim znanstvenim područjima unutar šumarske struke i srodnih područja.

Koristeći se stvarnim podacima koji se temelje na dugogodišnjim sveobuhvatnim izmjerama u šumama Hrvatske, kao i saznanjima o dosezima šumarske znanosti u gospodarenju s njima, izradili smo 4 različita scenarija o mogućim količinama pridobivanja drva za industriju i energiju. Koji će se scenarij primijeniti ovisi o našoj opredijeljenosti za korištenje bioenergije, kao i o intenzitetu i kvaliteti gospodarskih zahvata.

Prvi scenarij predstavlja današnje stanje gdje se od propisanog godišnjeg etata koji iznosi 6564000 m3 dobije 30 % trupaca i 10 % celuloznog drva, što znači ukupno 40 % drva za industriju, zatim 20 % ili 1312800 m3 ogrjevnog drva, a ostatak od 40 % predstavlja drvo tanjih dimenzija koje kao otpad ostaje neiskorišteno u šumi.

Drugi scenarij temelji se na činjenici da 40 % drvnog volumena koji kao otpad ostaje u šumi, danas ima veliku tržišnu vrijednost i koristi se za pridobivanje energije. Ako bi prihvatili to drvo i upotrijebili ga za energiju, onda bi od istog bruto etata dobili 40 % industrijskog drva, 45 % ili 2954000 m3 drva za energiju, a otpad bio iznosio 15 %.

Treći scenarij temelji se na mogućnostima povećanja današnjeg etata putem intenzivnijih zahvata njege proredom i povećanjem intenziteta zahvata u prebornim šumama. Na taj način bi dobili mogući etat od 7330000 m3. Taj bi nam etat mogao dati 40 % industrijskog drva i 45 % ili 3299000 m3 drva za energiju, uz 15 % otpada koji ostaje u šumi.

Četvrti scenarij temelji se na povećanom normalnom etatu, a zatim i na drvnom volumenu kojega možemo dobiti izvan propisanog etata, njegom mladih šuma čišćenjem u iznosu od 170000 m3 te drvnim volumenom kojega je moguće ostvariti radovima njege i obnove u šikarama i makijama u iznosu od 705000 m3. Na taj bi način, uz drvo za industriju kojega smo odredili na osnovi povećanog etata, mogli dobiti 4174000 m3 drve ta za energiju.

Iz navedenih scenarija vidljivo je da godišnje raspolažemo s drvetom za proizvodnju primarne i sekundarne energije u količinama od 1312800 m3 minimalno, do 4173507 m3 maksimalno. Navedeni podaci su naša energetska stvarnost temeljena na konkretnim izmjerama u šumama Hrvatske, koja su znanstveno obrađena i prezentirana.

To drvo nam je na dohvat ruke, a koliko i na koji način ćemo ga uzeti, ovisi isključivo o nama i našoj energetskoj i gospodarskoj politici. Prednosti veće uporabe potencijala šumske biomase kao energenta u Hrvatskoj su:

1. Ekološke prednosti biomase u odnosu na fosilna goriva je njena obnovljivost i potrajnost. Opterećenje atmosfere CO2 pri korištenju biomase kao goriva je gotovo zanemarivo. Dok su fosilna goriva odgovorna za 80 % zagrijavanja planete zemlje, potrošnja fosilne primarne energije u šumskoj proizvodnji iznosi svega između 1 i 4 % !

2. Gospodarske prednosti biomase iz šumarstva su smanjenje uvoza fosilnih energenata i platnog deficita, povećanje energetske neovisnosti i sigurnosti opskrbe energijom, što je jedan od strateških problema svake zemlje. Prema predviđanjima ovisnost Hrvatske u uvozu energije porast će sa sadašnjih 50 % uvoza na preko 70 % u 2030. godini. Budući da u EU i razvijenom svijetu raste tendencija korištenja obnovljive energije kao izvora energije, trebamo i u Hrvatskoj poraditi na tome, da se obnovljivi izvori energije koriste u pravoj mjeri. U protekle tri godine (siječanj 2005 – siječanj 2008) cijene nafte porasle su za oko 120 %, a cijene prirodnog plina za više oko 70 %!

3. Socijalne prednosti korištenja biomase mogućnost su otvaranja većeg broja novih radnih mjesta, što pri donosi ruralnom i lokalnom razvoju, a to je imperativ hrvatske gospodarske i socijalne politike.

Ciljanim rastom korištenja šumske sječke od 1 milijun tona godišnje od 2010. godine postiže se:

  1. povećat će se prihod u šumarstvu prodajom šumske sječke za oko 35 mil. € godišnje, 
  2. smanjit će se korištenje fosilnih goriva za oko 0,36 milijuna tona ekvivalenta nafte na godinu, 
  3. smanjit će se emisija fosilnog CO2 za oko 1,05 milijuna tona na godinu, 
  4. porast će zaposlenost za više od 1000 radnih mjesta u šumarstvu. 


Budući da su predložene količine šumske biomase u Energetskoj strategiji RH (zelena knjiga) prenisko planirane, molimo Vas da u poglavlju 9. Obnovljivi izvori energije u Tablici 9.2 Ukupan procijenjeni potencijal drvne biomase iz šumarstva, industrije i poljoprivrede (stranica 74.) unesete pod rednim brojem 1. Prostorno drvo sljedeće količine šumske biomase, i to za 2020. godinu 3.299.000 m3 umjesto planiranih 1.889.551 m3 (u Planu poslovanja HŠ d.o.o. za 2008. prostorno drvo iznosi 2,0 mil. m3), a za 2030. godinu 4.173.507 m3. Ove količine šumske biomase nalaze se u Zborniku radova savjetovanja HAZU znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb, 26. 11. 2006. godine. Slijedom toga, molim da ispravite i Tablicu 9-1 Projekcije strukture obnovljivih izvora energije do 2020. godine (s pogledom na 2030. godinu) na stranici 73. u koloni Biomasa (PJ).