Višenamjenski kanal Dunav-Sava
utjecat će na šume istočne Slavonije

Prema OIKONU, Višenamjenski kanal Dunav-Sava ((VKDS) utjecat će na šume istočne Slavonije unutar kojih se nalazi i šuma Spačva, najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka (Quecus robur L.) u srednjoj, zapadnoj i jugoistočnoj Europi. Osim Spačve tu su nizinske šume sjeverno od toga kompleksa do Dunava, kao i šume područja gornjega Bosuta. Prema autorima Studije utjecana površina šume budućim VKDS ima oko 70.000 ha.

Izravni ekološki vladajući čimbenik na vrste drveća nizinskih šuma, a što je posebno izraženo kod hrasta lužnjaka, je voda koje nema dovoljno u oborinama toga područja za uspješan rast hrasta lužnjaka. Nedostatak vode osigurava lužnjak iz zaliha podzemne vode, čija godišnja razina u tome području koleba od 1 m do 2 m. Ako trajno padne podzemna vode više od 0,5 m, hrast lužnjak fiziološki slabi i suši se. Isto se događa ako se razina podzemne vode trajno podigne i zamočvari tlo u dijelu ekološkoga profila u kojemu se nalazi korijenje hrasta lužnjaka. To je šumarskoj praksi i znanosti poznato više od stotinu godina, a tu pojavu je detaljno opisao dr. Vajda, bivši profesor zaštite šuma na Šumarskome fakultetu u Zagrebu.

Želimo li utvrditi zakonitosti koje vladaju u odnosima između uspijevanja šumskoga drveća i podzemne vode prema načelima šumarske biometrike, moramo raspolagati s vremenskim nizom mjerenja podzemne vode i prirasta drveća od najmanje 30 godina, a što je vrlo značajno u današnje vrijeme globalne promjene klime.

U Spačvi piezometri mjere od 1988. godine, bez mjerenja tijekom Domovinskoga rata, a u području šuma gornjega Bosuta od 1996. godine, nizovi mjerenja za Spačvu su do 2008. godine 16, a u gornjen Bosutu 12 godina, dakle nedostaje najmanje 14, odnosno 18 godina mjerenja.

Budući da izrađivači Studije nisu raspolagali s potrebnim godinama mjerenja, obavili su ekstrapolaciju postojećih podataka, kako bi se navodno postigla pouzdanost podataka koristeći vodostaje postojećih vodotoka na Biđu u Cerni, Bosutu u Njemcima i Spačvi u Otoku.

Evo načina postupka ekstrapolacije iz Studije OIKONA:
“Za potrebe ekstrapolacije vremenskih nizova mjere nih razina podzemnih voda izrađeni su predikacijski modeli u funkciji obližnjih vodotoka za koje su kompletirani podaci na vodomjernim postojama Biđ-Cerna, Bosut-Njemci i Spačva-Otok (najranija mjerenja od 1950. godine) i klimatskih parametara (mjesečna oborina i mjesečna evapotranspiracija). Za izgradnju modela korištena je metoda generalnog linearnog modeliranja (Ott, 1993). Srednji mjesečni vodostaj na piezometrima je kao zavisna varijabla izjednačen višestrukim linearnim regresijskim modelom u kojemu su nezavisne varijable bile srednji mjesečni vodostaj odnosnog vodotoka u tekućem, prošlom i pretprošlom mjesecu, mjesečna potencijalna evapotranspiracija u tekućem, prošlom i pretprošlom mjesecu (mjesečna oborina nije dala statistički značajan doprinos regresiji), te sami piezometri na način da je za svakoga od njih izračunata posebna linearna konstanta. Te konstante su kasnije prostorno interpolirane čime je omogućeno da se za svaku točku promatranog područja te za zadani vodostaj odnosnog vodotoka i zadanu potencijalnu eva potranspiraciju izračuna apsolutna nadmorska razina podzemne vode, a nakon njezinoga oduzimanja od digitalnog modela i dubina podzemne vode”.

Ekstrapolacija vremenskih nizova mjerenih podzemnih voda unatrag nepouzdana je i pomoću njezinih rezultata ne može se provesti multiple-regresija između ekoloških i bioloških varijabla u svezi utjecaja VKDS na stabla hrasta lužnjaka i ostalih vrsta drveća istraživanih nizinskih šuma. Nema nikakve suvremene statističke metode niti će je ikada biti, koja bi mogla na osnovi nedovoljnih podataka dati pouzdan rezultat o reagiranju hrasta lužnjaka na promjene u staništima koje će izazvati VKDS.

Kako se radi o podzemnim vodama koje su usko po vezane s globalnom promjenom klime koja je osjetljivije započela osamdesetih godina prošloga stoljeća, za pouzdane rezultate u tome području istraživanja potrebni su, po načelima biometrike, određeni vremenski nizovi stvarnoga mjerenja u današnjem razdoblju uočenih klimatskih promjena, kako bi se dobili pouzdani rezultati.

Tim OIKONA pokušao je zadovoljiti vremenske nizove mjerenja razina podzemnih voda ekstrapoliravši podatke unatrag, što se nikako ne može prihvatiti. Svi izračuni koji su uslijedili povezano uz Studiju o utjecaju VKDS na šumske ekosustave, a temelje se na tako dobivenim razinama podzemne vode, ne mogu se pri hvatiti jer su nepouzdani.

To se odnosi na ova poglavlja i potpoglavlja Studije:
2.4. Podloge dobivene modeliranjem
3.7. Zavisnost udjela dominantnih vrsta drveća i parametara dobivenih biodiverziteta od dubine podzemne vode
3.8. Dubina podzemne vode optimalna za hrast lužnjak
3.9. Postojeći trendovi sušenja drveća i njihova veza s dubinom podzemne vode
4. Procjena utjecaja VKDS na šumske ekosustave
5. Ekonomska interpretacija promjena u šumskim eko sustavima nakon izgradnje VKDS
6. Prijedlog mjera zaštite šumskih ekosustava pod utjecajem VKDS.

Budući da je veći dio poglavlja i potpoglavlja Studije o utjecaju VKDS na šumske ekosustave neprihvatljiv, Studija se u cjelini ne prihvaća.