Sastanak Pro Silve 2025. godine na Sardiniji

Članice europskog udruženja Pro Silve, koje se zalažu za gospodarenje šumama na temelju prirodnih procesa, okupile su se od 7. do 9. svibnja 2025. na talijanskom otoku Sardiniji. Organizatori godišnjeg okupljanja bili su Pro Silva Italija, a pomoć su im pružili regionalna Agencija za šumarstvo Sardinije, Šumarska škola Nuora te općine Gavoi, Seneghe i Orgosolo.

Prvoga dana, u hotelu Taloro na jezeru Gusana okruženom mediteranskom šumom, održana je godišnja skupština. Na skupštini su prezentirani i usvojeni izvještaji i program rada. Potvrđeno je domaćinstvo sastanka sljedeće godine u Mađarskoj, ali i odlučeno kako će 2027. godine domaćin biti Hrvatska. Također je usvojena Strategija Pro Silva Europa do 2030. godine. Tom strategijom planirano je da šumarstvo blisko prirodi do 2050. godine bude prevladavajući način gospodarenja šumama u Europi. Nakon skupštine kroz više prezentacija sudionici skupa upoznati su s gospodarenjem šumama na Sardiniji te su im prezentirane teme i mjesta koja će se posjetiti sljedeća dva terenska dana. Drugi dan protekao je u terenskom obilasku općinskih šuma Seneghe. U tim šumama gospodari se panjačama hrasta plutnjaka i hrasta crnike. Osim proizvodnje pluta i ogrjeva sve više pozornosti polaže se očuvanju bioraznolikosti. U panjačama crnike pokušava se unaprijediti obnova tih šuma. Dan je završio posjetom lokalitetu Nuraghe u Santa Cristini. Tamo se nalazi arheološko nalazište nuragijske civilizacije koja je postojala na Sardiniji prije više od 3.000 godina tijekom brončanog doba. Trećeg dana skup je nastavljen u regionalnoj šumi Montes kojom upravlja Agencija za šumarstvo Sardinije, Teritorijalna služba Nuora. U tamošnjim panjačama hrasta crnike LIFE projektom GoProForMED želi se uravnotežiti očuvanje bioraznolikosti i proizvodnja kroz integrirano gospodarenje šumama te održati kontinuiranost pokrova u šumi. Završni terenski obilazak bio je u staroj šumi hrasta crnike koja je bila dosta izložena pašarenju koje više nije tako intenzivno.

Hrvatsku delegaciju činili su predsjednik Sekcije Pro Silva Croatia izv. prof. dr. sc. Stjepan Mikac, dopredsjednica HŠD-a mr. sp. Mandica Dasović, tajnik HŠD-a Oliver Vlainić, dipl. ing. šum. i član HŠD-a doktorand Marko Orešković, mag. ing. silv., koji su se 10. svibnja 2025. sretno vratili kućama.

(Oliver Vlainić, 11. svibnja 2025.)

Ekskurzija u Tursku

Članovi Upravnog i Nadzornog odbora Hrvatskoga šumarskog društva, te zamjene onih članova koji nisu mogli putovati, posjetili su Republiku Tursku od 7. do 14. travnja 2025. 

Delegacija od 40 sudionika primljena je 8. travnja u upravnoj zgradi Regionalne direkcije šuma Antalija, jednoj od 30 regionalnih direkcija s površinom šuma i šumskih zemljišta od 1,2 milijuna ha što je čini četvrtom direkcijom šuma po veličini u Turskoj. Dio delegacije sastavljen od predstavnika HŠD-a, Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskog šumarskog instituta, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskih šuma d.o.o. i Državnog inspektorata bio je ugošćen kod regionalnog direktora Kemala Kayırana u njegovom uredu. Nakon dobivenih informacija o organizaciji i djelovanju šumarstva u Turskoj, s posebnim naglaskom na regionalnu direkciju u Antaliji, dopredsjednica HŠD-a Mandica Dasović zahvalila se na prijemu i razmijenila darove s direktorom Kemalom Kayıranom. Zatim je cijela delegacija odgledala promotivni video o regionalnoj direkciji u kojem je bilo vidljivo kako je protupožarna djelatnost najvažniji segment šumarstva u tom području. Direktor je u svom govoru izrazio zadovoljstvo ugošćavanjem hrvatske šumarske delegacije. Sljedeća postaja obilaska bio je Međunarodni šumarski obrazovni centar Antalija. Glavna aktivnost centra je protupožarna obuka. Delegaciju je pozdravila direktorica centra Dilek Uravaş i pozvala na razgledavanje centra. Kroz kraću prezentaciju centra i simulacijski prikaz obuke sudionici posjeta upoznali su način obuke. Prije odlaska tajnik HŠD-a Oliver Vlainić zahvalio se uz prigodni dar direktorici centra Dilek Uravaş. Nastavak stručnog programa bio je u Upravi šuma Taşağıl gdje je dobrodošlicu poželio upravitelj Ilker Ozturk. Uprava šuma Taşağıl jedna je od 15 uprava unutar Regionalne direkcije šuma Antalija. Ima 11 šumarija s kojima gospodari šumama i šumskim zemljištem na 148 tisuća ha. Susret je protekao u kraćem međusobnom upoznavanje u zgradi uprave, obilasku šumskih površina zahvaćenih požarima 2008. i 2021. godine, koji je danas obuhvaćen projektom obnove opožarenih područja i uspostave šuma otpornih na vatru te na kraju Nacionalnom parku kanjona Köprülü u planini Taurus kroz koji prolazi i Put svetog Pavla. Tajnik HŠD-a Oliver Vlainić darovima se zahvalio domaćinima na njihovom gostoprimstvu.

Stručni dio programa nastavljen je 9. travnja posjetom Šumarskom fakultetu Sveučilišta primijenjenih znanosti u Isparti (ISUBU). U vrlo svečanoj atmosferi sudionike posjeta pozdravili su koordinatorica za Erasmus doc. dr. sc. Esra Bayar, dekan Šumarskog fakulteta prof. dr. sc. Hasan Alkan i prorektor Sveučilišta prof. dr. sc. Ramazan Özçelik, također sa Šumarskog fakulteta Isparta. Nakon uvodnoga promotivnog filma o sveučilištu prezentaciju o gradu Isparti, Šumarskom fakultetu Isparta te Erasmus Mundus programu održao je prof. dr. sc. Stephen Woodward. U ime gostiju prezentaciju o Hrvatskom šumarskom društvu i Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu iznio je izv. prof. dr. sc. Dinko Vusić. Nakon izlaganja potpisani su protokoli o međusobnoj suradnji Šumarskog fakulteta Isparta i Hrvatskoga šumarskog društva te Sveučilišta primijenjenih znanosti u Isparti i Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Završni dio posjeta bilo je upoznavanje s laboratorijima i zbirkama fakulteta. Domaćinima su se darovima zahvalili prodekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu prof. dr. sc. Dinko Vusić i tajnik HŠD-a Oliver Vlainić.

U preostalim danima putovanja posjećene su brojne povijesne, kulturne i prirodne znamenitosti Turske: stari grad Hierapolis iznad vapnenačkih terasa Pamukkalea, rijeka Dalyan koja završava utokom na granici Egejskog i Sredozemnog mora s plažom Iztuzu, mjestu gniježđenja glavatih kornjača, antički grad Efes s ostacima jednog od sedam svjetskih čuda, hrama posvećenog grčkoj boginji Artemidi, a danas jedno od najvećih arheoloških nalazišta na svijetu, potopljeni grad Kekova, kuća Djevice Marije, crkva Svetog Nikole, kamene grobnice u Miri te grad Antalija s vodopadom Karpuzkaldıran.

Organizaciju i koordinaciju stručnog putovanja svojim velikim angažmanom pripremio je İsmail Belen, glavni inspektor Glavne uprave za šumarstvo Turske, savjetnik za međunarodne odnose Komore inženjera šumarstva Turske te trenutni predsjednik UN-ova foruma za šume. Organizacija je ostvarena u partnerstvu s Glavnom upravom za šumarstvo i Komorom inženjera šumarstva Turske. Osim njemu zahvale pripadaju i generalnom tajniku Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine Azeru Jamakoviću koji je pomogao u kontaktu s turskim kolegama te prof. dr. sc. Stjepanu Mikcu s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu koji je ostvario kontakt sa Šumarskim fakultetom u Isparti.

Posjet HŠD-a objavljenim je na sljedećim linkovima:

https://www.ogm.gov.tr/antalyaobm/haberler/hab

https://orman.isparta.edu.tr/tr/haber/ormancilik-egitimi-ve-arastirmalari-is-birligi-toplantisi-protokol-imza-toreni-58485h.html

(Oliver Vlainić, 15. travnja 2025.)

Sastanak dionika "živih laboratorija" u sklopu TRANSFORMIT projekta u Zagrebu i u Šumarskom domu

21. ožujka - Međunarodni dan šuma

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 21. ožujka Međunarodnim danom šuma (International Day of Forests) 2012. godine. Taj dan slavi i podiže svijest o važnosti svih vrsta šuma. Na svaki Međunarodni dan šuma, zemlje se potiču da poduzmu lokalne, nacionalne i međunarodne napore za organiziranje aktivnosti koje uključuju šume i drveće, kao što su kampanje sadnje drveća.

Temu za svaki Međunarodni dan šuma odabire Suradničko partnerstvo za šume.  Tema za 2025. godinu je „Šume i hrana“.

Godine 2025. tema dana su šume i hrana, kojom se slavi ključna uloga šuma u sigurnosti hrane, prehrani i životnim sredstvima. Osim što osiguravaju hranu, gorivo, prihod i zapošljavanje, šume podržavaju plodnost tla, štite vodne resurse i nude staništa za biološku raznolikost, uključujući vitalne oprašivače. Oni su ključni za opstanak zajednica koje ovise o šumama, posebice domorodačkih naroda, i doprinose ublažavanju klimatskih promjena skladištenjem ugljika.

Šume i hrana: uloga šuma u prehrambenim sustavima

Pridružite se FAO-u na online događaju za proslavu Međunarodnog dana šuma, prvom korporativnom događaju koji doprinosi 80. obljetnici FAO-a. Događaj će dati globalni pregled veza između šuma i hrane, praćen pričama s terena. 

Petak, 21. ožujka, 14:00–16:00 online:

http://www.fao.org/webcast/home/en/item/6982/icode/

Pridružite se proslavi Međunarodnog dana šuma u petak, 21. ožujka 2025. Šume i drveće pomažu prehraniti svijet. Više od pet milijardi ljudi diljem svijeta koristi šumske i nedrvne šumske proizvode za hranu, lijekove i sredstva za život. Govornici će dati globalni pregled veza između šuma i hrane, praćen pričama s terena. Događaj će prikazati šumsku hranu uključujući voće, orašaste plodove i divlje meso iz Kanade, Kine, Etiopije, Finske, Gabona, Maroka, Perua, Tajlanda i Turske.

Promotivni video ovogodišnjega Međunarodnog dana šuma možete pogledati na:

https://www.youtube.com/watch?v=lDb7DYR8lrA&t=4s

 (Oliver Vlainić, 16. ožujka 2025.)

23. veljače 2025. - 260. rođendan hrvatskog šumarstva

Dana 23. veljače 1765. u Karlovcu je završena sjednica mješovitog povjerenstva kojom je osnovana prva poznata hrvatska uprava šuma za šume Karlovačkog generalata. Tom prigodom osnovane su i prve tri hrvatske šumarije: Oštarije, Krasno i Petrova gora. Kontinuitet djelovanja do danas zadržala je samo šumarija Krasno dok su područja gospodarenja drugih dviju šumarija tijekom vremena preuzele šumarije u drugim sjedištima. Sve tri šumarije i uprava šuma imaju svoje spomen-ploče.

Glede razmještenja šumara i lugara na temelju razpoložbe Waldmeistera Franzonija, da se od trojice uzetih šumara postavi jedan za šume cijele ličke pukovnije i to u središtu njihovu u Oštarijama na karlobažkoj cesti, drugi da se postavi nad otočkim šumama i nad drežničkom šumom ogul. pukovnije sa sjedištem u Krasnu nad sv. Jurjem blizu Kutereva i Crnog Kala, te napokon nad ostalima šumama Generalata u ogulinskoj i slunjskoj pukovniji i to u šumi Petrovagora. (Kosović, B., 1914: Šumarski list, 38 (6): 260-261, Zagreb)

Šumarski list broj 1-2/2025 260. obljetnici posvetio je noslovnicu, riječ uredništva i priču s naslovnice "Protokol mješovite komisije".

Sve o okolnostima datuma koji se smatra rođendanom hrvatskog šumarstva možete pročitati u pretisku rada Bogoslava Kosovića "Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske medje do Mrkoplja i Ogulina, prvi šumski red za iste, prvo njihovo razdjeljenje u okružja, šumarije i čuvarije, prvi cjenik za drvenu gradju iz njih, prve misli o pošumljenju primorskog krša itd. ". Izvorni rad nastao je 1914. godine, a pretisak je izdan povodom obilježavanja 250 godina hrvatskog šumarstva 2015. godine. (Oliver Vlainić, 23. veljače 2025.)

26. prosinca 2024. - 178. rođendan Hrvatskoga šumarskog društva

Na današnji dan 26. prosinca 1846. održan je na biskupskom dobru u Prečecu sastanak 17 šumara koji se smatra osnivačkom skupštinom današnjega Hrvatskog šumarskog društva. Tom prilikom je osnovan Odsjek za šumarstvo pri Hrvatsko-slavonskom gospodarskom društvu koje je postojalo od 1841. godine i okupljalo je najznačajnije gospodarstvenike toga vremena. Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo osnovano je s razlogom unapređivanja poljoprivrede, šumarstva i gospodarskog obrta. Šumari članovi Društva željeli su osnovati svoj odsjek što im je odobreno 1846. godine.

Godine 1846. predlaže Kos, da se u Gospodarskom Društvu osnuje „Šumarski Odsjek”. Kosov je predlog usvojen, a Gospodarsko Društvo razdiljeno u dva samostalna odsjeka i to u gospodarski i šumarski. Prvi šumarski sastanak održan je 26. prosinca 1846. u Prečecu (kraj Dugog Sela). Na tom je sastanku bilo prisutno 17 šumara koji su izabrali prvu upravu. Za nadstojnika šumarskog odsjeka izabran je Franjo Šporer, šumar brodske narodne regimente br. 7. U odbor je izabran uz ostale Ante Tomić, šumar narodne križevačke regimente, i Dragutin Kos. Pod vodstvom pomenute trojice ovo prvo naše šumarsko društvo pokazalo je lijep napredak. Skupštine održane su god. 1847. u Sisku,  1850. i 1851. u Zagrebu. Na skupštini god. 1851. dovršena je i redakcije pravila, a društvo dobilo je naslov „Društvo Šumarsko za Hrvatsku i SIavoniju”. Najuspjelija bila je peta skupština, održana u Pakracu 1852. godine. God. 1856. ovo prvo šumarsko društvo prestaje s radom. (Kauders, A., 1954: Jubilarna proslava Šumarskog društva Hrvatske, Šumarski list, 78 (2-3): 41, Zagreb)

arhiva vijesti 2024.