Ovog vikenda krenut će još jedna velika smjena turista na našoj obali. Počinje i feragosto - masovni odlazak naših susjeda Talijana na godišni odmor. Iz Hrvatskih šuma i Hrvatske vatrogasne zajednice upozoravaju na povećanu opasnost od šumskih požara. Visoke temperature, velik broj ljudi u priobalnim šumama, a s njihovim izletničkim ponašanjem - kampiranjem na nedozvoljenim mjestima - povećava se opasnost od nastanka požara.
Mediteranska vegetacija zbog kemijskog sastava drveća, raznih smola i eteričnih ulja, lako je zapaljiva, pa je dovoljan neugašen opušak od cigarete da požar krene. (td)

Duljinom od 145 km Velebit je nadulja planina Dinarskog sustava. 1978 godine UNESCO ga proglašava svjetskim rezervatom biosfere, a 1981. proglašen je i parkom prirode. Krški oblici ovdje su došli do punog izražaja: grede, kukovi,stijene, kanjoni, dulibe i krške jame i špilje. Najviši vrh Velebita je Vaganski vrh s 1757 metara nad morem. Na Velebitu je izbrojano 2700 biljnih vrsta od kojih su najpoznatiji endemi hrvatska sibireja i velebitska degenija.
Područja posebne zaštite na Velebitu su NP Paklenica osnovan 1949. godine, NP Sj. Velebit osnovan 1999., zatim zaštićeni krajolik Zavratnica, špilje Cerovačke pećine i Modrič špilja, koje spadaju u spomenik prirode i kako s ponosom ističu hrvatski šumari, Štirovača – prašuma bukve i smreke. (td)

Zagreb, 30.srpnja 2002.

POVEĆANA VRIJEDNOST BODA !

Plaća za srpanj za radnike Hrvatskih šuma bit će malo veća. Odlukom direktora Hrvatskih šuma vrijednost boda povećana je s 1,47 na 1,50 kuna. (m)

Zagreb, 30.srpnja 2002.

RESTRUKTURIRANJE-PRIMJEDBE IZ HŠ

Hrvatske šume dostavile su Odboru za restrukturiranje svoje primjedbe na prijedlog dokumenata tvrtke Coillte Strateški akcijski plan i Plan razvoja ljudskih resursa. Primjedbe i prijedloge možete pročitati OVDJE. (m)

Biokovo je još 1981. godine proglašeno parkom prirode, zbog svojih geomorfoloških oblika, vrtača, škrapa, jama od kojih je do sada kao najdublja poznata Amfora - 790 metara ispod površine tla. Najviši vrh Biokova je Sv. Jure na 1762 metra.
Biokovo ima više od 40 enedemičnih podzemnih životinja, ali i velik broj biljnih enedema, od kojih je najpoznatije biokovsko zvonce. Od geomorfoloških oblika ističemo Nevistinu stinu i Ovčje polje te posebne rezervate šumske vegetacije.
Na Biokovu se nalaze posebni šumski rezervati šume bukve i jele, autohtone šume crnog dalmatinskog bora i primorske šume bukve, ističu u Hrvatskim šumama. (td)

Novi list, 20. srpnja 2002.

DRŽAVNE ŠUME SE NE SMIJU PRODAVATI

Damir Delač, predsjednik Šumarskog društva Delnice u Novom listu: Zalažemo se za uzgoj prirodnih šuma uz podržavanje biološke raznolikosti, gospodarenje po principu trajnosti i održivog korištenja šumskih eko-sustava. Državne šume moraju uživati trajnu zaštitu države i biti u njenom vlasništvu. Razgovor prenosimo u cijelosti OVDJE.

Zagreb, 29.srpnja 2002.

ODBOR O RESTRUKTURIRANJU

Na današnoj sjednici Odbora za restrukturiranje Hrvatskih šuma Ministarstva poljoprivrede i šumarstva dogovoreno je da na osnovu pisanih očitovanja članova Odbora o predloženim dokumetnima-Strateškom akcijskom planu i Planu upravljanja ljudskim resursima- tvrtka Coillte izvrši dopunu studije. O tako cjelovitom dopunjenom i izmjenjenom materijalu još jednom će se očitovati Odbor za restrukturiranje te ministar poljoprivrede i šumarstva-prije upućivanja studije Vladi na usvajanje. Na našim Intranet stranicama sutra ćemo objaviti i kompletne primjedbe na predložene dokumente koje su uputile Hrvatske šume te Hrvatski sindikat šumarstva. (m)

Vinkovci, 29. srpnja 2002

ZLATNI GRB VINKOVACA KUD-U ŠUMARI

U povodu Dana grada Vinkovaca na svečanoj sjednici Gradskog vijeća ambasadorima hrvatskog melosa KUD-u "Šumari" dodijeljen je Zlatni grb Vinkovaca. Ovo priznanje dodijeljeno im je u povodu obilježavanja 50-te obljetnice uspješnog rada i djelovanja. Ovi umjetnici hrvatskog melosa na najbolji mogući način već pet desetljeća afirmiraju svoje sponzore, Hrvatske šume, UŠP Vinkovci i DI Spačvu Vinkovci na svim pozornicama u zemlji i inozemstvu. Nagradu koju je uručio gradonačelnik grada Vinkovaca dr. Mladen Karlić, u ime KUD "Šumari" primio čelni čovjek društva Martin Sučić - Marca. Inače, Dan grada Vinkovaca je blagdan Svetog Ilije, zastupnika grada na Bosutu, koji je bio obilježen i drugim gospodarskim i kulturnim sadržajima. Među ostalim, u subotu (20. srpnja, KUD "Šumari" su na trgu Josipa bana Šokčevića izveli cjelovečernji koncert. (zp)

Vinkovci, 29. srpnja 2002

PRIPREME SJEKAČA ZA SVJETSKO PRVENSTVO

Tri prvoplasirana sjekača s prošlogodišnjih Dana šumarstva koji čine reprezentaciju Hrvatske, Ilija Lukić, Ilija Šarić i Marijan Ruškan, pripremaju se u Šumariji Otok za Svjetsko prvenstvo sjekača koje će se od 25-28. rujna održati u Škotskoj, u gradu Lokerbi. Reprezentaciju Hrvatske na Svjetskom će prvenstvu osim natjecatelja predstavljati Ivan Hodić, vođa ekipe (koji je nedavno obišao poligon na kome se održavaju pripreme), tehnički vođa ekipe Stjepan Petreš i Ratko Matošević iz Direkcije. Na ovom natjecanju nastupit će 84 natjecatelja iz 28 država, koji će demonstrirati svoje znanje u pet radnih disciplina koje propisuje svjetski Pravilnik natjecanja. (zp)

Vinkovci, 29. srpnja 2002

PROIZVODNI KOLEGIJ UŠP VINKOVCI

Poslovanje UŠP Vinkovci u prvih je šest mjeseci bilo stabilno-ostvareno je 52% planiranog prihoda, 50% rashoda a dobit je bila na razini prošlogodišnje ili 70% dobiti u odnosu na plan koji je manji nego prošle godine, istaknuo je na kolegiju prozvodnog odjela vinkovačke Uprave voditelj Uprave Luka Vukovac. Također se osvrnuo i na uspješno poslovanje Hrvatskih šuma d.o.o. Dipl.ing. Stjepan Vinceljek se pri analizi proizvodnje trupaca osvrnuo na poboljšano stanje u prikrajanju trupaca što je doprinjelo kvaliteti drvnih sortimenata hrasta, a naročito jasena što je rezultiralo većim cijenama i pozitivnom razlikom od 3,2 mil. kuna u odnosu na prošlu godinu. Pomoćnik za proizvodnju dipl.ing. Stjepan Nikolić je nakon izvještaja upravitelja šumarija i RJ konstatirao da uzgojni radovi teku dogovorenom dinamikom i da će većina uzgojnih radova biti obavljena vlastitim radnicima te da su obavljene sve predradnje za naplodne sjekove kai rane prorjede na Dunavskim adama. Čeka se samo kakav će biti urod žira.
Upravitelji šumarija i radnih jedinica imali su priliku vidjeti još jedan novi stroj UŠP Vinkovci: hidraulične škare za održavanje bankina montirane na hidrauličnu ruku SRK “Rasco”. Istaknuto je kako je to jedno od uspješnih rješenja za održavanje bankina i kanala koji su zarasli tokom rata i okupacije. Kolegij je završio kratkim prikazom početka rada primanja drvnih sortimenata terenskim računalima s konstatacijom da se prelazi na takav način rada u svim šumarijama ukoliko se ocijeni da je program dovoljno siguran i pouzdan . (zp)

Sisak, 29.srpnja 2002.

DOBRI REZULTATI

U prvih šest mjeseci sisačka je Uprava šuma i ostvarila ukupni prihod od oko 47,9 mil. kuna, rashodi su iznosili oko 41, 8 a dobit oko 6,1 milijun kuna prije oporezovanja. U usporedbi s prošlom godinom prihod je povećan za 13% a troškovi za oko 16%. Četiri su šumarije u tom razdoblju poslovale s gubitkom, no to nije ugrozilo dobre rezultate poslovanja, istaknuto je na kolegiju sisačke Uprave u četvrtak, 25. srpnja.
Analizirajući u tom razdoblju proizvodnju, rečeno je da su radovi u jednostavnoj biološkoj reprodukciji ostvareni s 47 % te da je isti toliki postotak izvršenja sječe. Tom prilikom upozoreno je da će se i dalje pratiti uspješnost pošumljavanja po šumarijama a da će se rezultati moći vidjeti nakon 15. kolovoza. Istaknut je također problem situiranja uzgojnih radova u šumarijama što se mora riješiti. Plan prodaje u prvom je polugodištu naturalno realiziran s 50%, a financijski s 55 % što je rezultat postignute bolje cijene od planske.
U ovom trenutku, istkantuto je na kolegiju, aktualna je doznaka sanitara i tome se poslu mora pokloniti puna pažnja. Kod toga valja voditi računa da se se doznačuje ne samo već potpuno osušeno stablo nego i svako ono koje se već počelo sušiti, kako se i sljedeće godine ne bi moralo ići u istu sječinu i praviti nove troškove. (m)

Park prirode Učka dio je turističke ponude Kvarnerske rivijere. Ovaj park osnovan je prije 3 godine na inicijativu nevladinih udruga i lokalnog stanovništva. Najviši vrh Učke je Vojak na 1401 metara nadmorske visine. Glavna obilježja ovog parka su šumska vegetacija, špilje kojih ima preko stotinu, samo su slabo istražene, te autohtona kulturna i graditeljska baština. Učka ima i zaštićen geomorfološki spomenik prirode Velu Dragu.
U Hrvatskim šumama, koje su donedavno gospodarile ovim područjem, ističu šumsku vegetaciju bukve i pitomog kestena te hrasta medunca i bijelog graba. (td)

Park prirode Medvednica osnovan je 1981. godine. Nalazi se u neposrednoj blizini Zagreba, na nadmorskoj visini od 120-1035 metara. Najviši vrh je Sljeme. Dobro očuvane šumske zajednice prekrivaju preko 60% površine ovog parka. Zbog blizine Zagreb,a mnoge su biljne i životinjske vrste ugrožene, a to se posebno odnosi na pitomi kesten, ali i na neke vrste ptica grabljivica kao što su sova i ćuk.
Na Medvednici ima i 8 posebnih rezervata šumskih zajednica, koje su isključene od bilo kakvog gospodarenja, a od geomorfoloških objekata za istaknuti je špilju Veternicu - spomenik prirode, koja je odnedavno ponovno otvorena za posjetitelje. (td)

Papuk, naš najmlađi park prirode, osnovan je 1999. godine. Proglašenju nisu prethodila, kao što je to uobičajeno, temeljita istraživanja koja bi znanstveno potkrijepila potrebu onivanja ovog parka. No što je - tu je i danas se ovo područje polako otvara znanstvenicima koji moraju popisati njegove botaničke i geološke značajke.
Glavno obilježje Papuka su bogate šumske zajednice koje prekrivaju više od 95% površine parka. Tu su novootkrivene špilje koje nastanjuju zaštićeni šišmiši i sedrene barijere slapa Jankovac, identične onima na Plitvičkim jezerima.
Posebnost Papuka su Sekulinačke planine – šumski rezervat, kog su još ranije izdvojile Hrvatske šume iz svoje gospodarske osnove, zbog očuvanja prašume bukve i jele. (td)

Bjelovar, 26.srpnja 2002.

KAMO S RADNICIMA KOJI SU STVARALI NAŠE PODUZEĆE ?

Ogorčen rezultatima izrade studije o restrukturiranju Hrvatskih šuma, koja je kao "Konačni izvještaj - Strateški akcijski plan za restrukturiranje i razvoj Hrvatskih šuma", te "Plan razvoja ljudskih resursa u HŠ", predstavljena javnosti i data na razmatranje Odboru za restrukturiranje, Sindikat zaposlenih u šumarstvu iz bjelovarske Podružnice, očitovao se nizom primjedbi na taj Izvještaj i uputio ga na nekoliko adresa, gdje će ih nadamo se, uzeti u razmatranje. Sve primjedbe u cjelosti možete pročitati OVDJE. (mm)

Senj, 24. srpnja 2002.

NP SJEVERNI VELEBIT - ZA LJUDE ILI LEPTIRE

Gradsko poglavarstvo Senja poslalo je prosvjedno pismo Vladi zbog slabe organizacije i neučinkovitosti u radu Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Gradonačelnik Senja Milan Devčić je u povodu toga rekao da, kad je osnovan Nacionalni park, iz gospodarenja Hrvatskim šumama uzeto je 11.000 hektara šuma. Zbog slabe organizacije i lošeg rada NP-a, to uzrokuje velike gubitke i Hrvatskim šumama i području Grada Senja. "Očekivali smo da će osnivanjem Parka prirode Sjeverni Velebit biti puno više turista i posjetitelja, a time i veću korist od turizma u našim turističkim objektima kao i bolje poslovanje turističkih agencija. No, događa se apsurd, da pojedini ljudi iz NP-a, iz Ministarstva i Upravnog vijeća Parka energično odbijaju bilo kakve poslove na asfaltiranju cesta prema Sjevernom Velebitu, odnosno Zavižanu, objašnjavajući to riječima da - što ako se ceste asfaltiraju i ljudi masovno počnu dolaziti? Mi se u Senju pitamo za koga je ustvari NP osnovan. Za nekolicinu biologa koji računaju da će u tom parku izučavati mrave, leptire i slično ili za ljude kojima treba pokazati ljepotu koju Park ima, a nadomak je Senja", ističe gradonačelnik Devčić. (dp)

Delnice, 24. srpnja 2002.

SRPANJ U DELNICAMA

O hirovima ćudljive nam prirode već je bilo u našim vijestima nekoliko priloga. Prilažemo sada sliku snimljenu 22. srpnja na stepenicama Lovačkog doma u Delnicama. Ovo u akciji primjerenoj zimskoj službi snimljen je konobar Drago Čulić, a ono bijelo ipak nije snijeg već "samo" led tj. tuča. Inače, u pisanoj meteorološkoj povijesti Delnica samo je jedan mjesec, upravo srpanj, mjesec u kojem nije zabilježen snijeg. Bilo ga je i u lipnju i u kolovozu. (bm)

Hrvatska spada u 67 zemalja koje su, u ovoj Godini planina, osnovale Povjerenstvo za održiv razvoj planinskih područja. Temeljem aktivnosti koje se provode, dobit će i podršku FAO-a za razvoj područja iznad 500 metara nadmorske visine.
Ministarstvo zaštite okoliša tiskalo je promidžbene materijale, među kojima se posebno ističu plakati i letak o zaštićenim planinama Hrvatske. Deset planinskih područja obuhvaćeno je nekim od oblika zaštite bilo da se radi o parku prirode ili nacionalnom parku.
Ova područja, osim geoloških posebnosti, krase i vrijedne šumske zajednice kojima su donedavno gospodarile Hrvatske šume. Pa iako su stručni voditelji ili ravnatelji javnih ustanova u planinskim područjima mahom dipl. ing. šumarstva, šumarska struka želi sudjelovati i u daljnoj zaštiti ovih područja. (td)

Hrast iz porodice žirnjača rasprostranjen je na sjevernoj polutki naše zemaljske kugle. Poznato je oko 300 vrsta listopadnog zimzelenog drveća. Hrast je kao vrsta bio rasprostranjen još u razdoblju jure, kad su živjeli i veliki gmazovi. Dostizao je visinu od 50 metara, a promjer mu je bio oko 2,5 metra. Hrast je mogao doživjeti starost i do 2000 godina.
Danas, zbog sve većeg onečišćenja okoliša, dugovječnost hrasta se drastično smanjila, pa su već i hrastovi od 300 godina rijetkost u našim slavonskim šumama. Nekada je vrijedila šumarska izreka da hrast 100 godina raste, 100 godina zrije i 100 godina umire. Ophodnja hrasta danas je oko 100 godina, a ponegdje zbog sušenja i samo 60. (td)

Rumunjska ima 6,5 milijuna ha šumskih površina. Šumama u Rumunjskoj upravlja država, jer 94% su u njenom vlasništvu, dok je samo 6% privatnih šuma. Rumunjske šume pune su divljači, 40% svih europskih vukova živi u šumama Rumunjske i 60% svih smeđih medvjeda u Europi ima ovdje stanište. Davne 1930. godine, Rumunjska je imala 6 zaštićenih prirodnih rezervata, a nakon II svjetskog rata ta brojka se popela na 130 parkova prirode i nacionalnih parkova.
Hrvatska ima 8 nacionalnih parkova i 10 parkova prirode. Pod zaštitom je 11,5 % hrvatskog teritorija. Zaštitu kopnenog dijela čini uglavnom planinsko područje obraslo šumom. (td)

Bjelovar, 22. srpnja 2002.

ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA I OTPREMNINE - NAJVEĆI PROBLEM

Na zajedničkoj sjednici Radničkog vijeća i Skupštine sindikata bjelovarske Podružnice, održane 10. srpnja, voditelj UŠP Bjelovar Antun Pehaček upoznao je prisutne sa rezultatima poslovanja za prvih šest mjeseci ove godine, te istaknuo da će Uprava obzirom na ostvareni ukupni prihod od 65%, s manje problema dočekati jesen i glavni prihod. Budući da je plasman bukovih trupaca trenutno jedan od najvećih problema, mora se prekinuti proizvodnja bukve dok se situacija na tržištu ne stabilizira. Izvršenje plana investicija odvija se prema prioritetima, a slijedeće godine se planira smanjiti investiranje cesta u korist povećanja broja prijevoznih sredstava (kombibusi, traktori, osobna vozila). Nabavljena su i terenska računala za 3 šumarije.
Predsjednik Radničkog vijeća Željko Cutvarić izvijestio je nazočne o dosadašnjim rezultatima u procesu restrukturiranja, te je nakon rasprave zaključeno da se RV protivi predloženoj reorganizaciji koja bi pozitivne rezultate dala tek nakon 5 godina. Primjenu studije trebalo bi prolongirati na više od 5 godina, kako bi se bez značajnijih socijalnih stresova provelo restrukturiranje, a u programu zbrinjavanja viška radnika, treba izračunati financijski efekat, te ustanoviti kriterije na nivou HŠ kojim bi se postojeći višak uvrstio u predloženu sistematizaciju Hrvatskih šuma, te budućih društava kćeri. Otpremnina bi se trebala odobriti samo onim radnicima kod kojih bi ona bila manja od njihovih ukupnih troškova do ostvarenja prava na mirovinu.
Od ostalih problema, navedeno je da treba ispitati način nabave HTZ opreme, te uputiti reklamaciju dobavljaču, budući da je kvaliteta zaštitne odjeće i obuće vrlo upitna. Radničko vijeće usvojilo je Plan godišnjih odmora za 2002. godinu, a u svezi obračuna bolovanja do 42 dana i regresa za godišnji odmor, traži se dosljedno poštivanje Kolektivnog ugovora. (mm)

Požega, 22. srpnja 2002.

INFORMATIČKA OPREMA POŽEŠKOJ VOJARNI

Nakon donacija Središtima za obuku ročnika Hrvatske vojske u Koprivnici, Zadru i Zagrebu, Hrvatske šume donirale su informatičku opremu i požeškom Središtu za obuku službe prometa . Voditelj požeške podružnice UŠ dipl. ing. Dražen Dumančić uručio je uime HŠ-a u informatičkoj učionici vojarne pet računala i pisač , naglasivši kako je lani tijekom akcije “Milijun sadnica za Lijepu našu” na području šumarija Kutjevo i Kamenska sudjelovalo 145 vojnika i posađeno 14.500 sadnica. Dodao je da će vojska za vrijeme ovogodišnjega jesenskoga pošumljavanja na požeškom području posaditi 76.900 sadnica na površini gotovo 8 ha. Zahvaljujući se na donaciji, zapovjednik požeškoga Središta HV-a pukovnik Ivan Brkanović izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom sa šumarima te napomenuo da će se ona nastaviti. Predstavnik Glavnoga stožera HV-a brigadir Antun Ibrišimović istaknuo je kako će donirana računala podići razinu obuke i informatičke pismenosti ročnika te podsjetio da vojska ne sudjeluje samo u akcijama pošumljavanja, već i na gašenju šumskih požara i prosijecanju protupožarnih prosjeka. Svečanosti su bili nazočni predstavnici Parka prirode Papuk te dipl. ing. Tomislav Božić iz novogradiške podružnice UŠ-a. Održana je i konferencija za novinare koju je vodila Branka Starčević iz Hrvatskoga radija, pokretača akcije pošumljavanja. (t)

Zagreb, 19.srpnja 2002.

ZAKLJUČAK VLADE RH

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva dostavilo je menadžmentu Hrvatskih šuma Zaključak Vlade RH sa sjednice održane 19. lipnja. Na stranicma Intraneta taj ste Zaključak mogli vidjeti u nacrtu, s sada je služben i obvezujući. Obzirom na važnost više stavki ovoga Zaključka, posebno u pogledu formiranja cijena drvnih proizvoda, možete ga još jednom vidjeti OVDJE. (m)

Jela je i dalje naša najugroženija vrsta drveća. Nakon kratkog zaustavljanja njezinog brzog propadanja, posljednja istraživanja pokazuju da se na području Gorskog kotara jela i dalje suši i propada. Na oko 80% stabala ove vrste uočen je neki od stupnjeva oštećenja. Razlozi su i dalje klimatske promjene, ozonske rupe, prekogranična onečišćenja zraka i pojačano ultraljubičasto zračenje Sunca. ´Kako zaustaviti propadanje jele?´ pitanje je na koje odgovor traži cijela šumarska struka. To je ujedno i jedan od glavnih zadataka znanstvenika na Šumarskom institutu Jastrebarsko i Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Sušenje jele karakteristika je šuma Gorskog kotara, dok je sušenje hrasta lužnjaka sve više prisutno u našim poplavnim šumama. Posljedica je porast udjela hrastovih sušaca u ukupno posječenoj drvnoj masi, dok istodobno ophodnja za zdrave hrastike postaje sve kraća. (td)

Zagreb, 18.srpnja 2002.

RESTRUKTURIRANJE-KONAČNI IZVJEŠTAJ NIJE PRIHVAĆEN

Odbor za restrukturiranje Hrvatskih šuma Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, u čijem su radu sudjelovali direktor i zamjenik direktora HŠ Željko Ledinski i Ivan Hodić, na današnjoj sjednici nije prihvatio dokumente irske tvrke Coillte "Konačni izvještaj-Strateški i akcijski plan za restrukturrianje HŠ" i "Plan razvoja ljudskih resursa". U obrazloženju ovakve odluke kaže se da članovi Odbora nisu imali dovoljno vremena proučiti ovaj opsežni materijal (jer su ga relativno kasno dobili), ali i da konzultanti nisu u Konačnom izvještaju uzeli u obzir brojne primjedbe, pa tako ni one iz Hrvatskih šuma usagalšene još 20.lipnja.
Zaključeno je da svi članovi Odbora sve primjedbe što hitnije dostave kako bi se objedinile do 29.srpnja za kada je zakazana nova sjednica Odbora. Na toj sjednici Odbor će usaglasiti konačne zahtjeve za doradu dokumenata i uputititi ih konzultantskoj kući koja ih treba ugraditi u Konačni izvještaj. Nakon što Coillte napravi izmjene i dopune dokumenata, održat će se sastanak s ministrom Božidarom Pankretićem nakon čega bi dokumenti o restrukturiranju trebali ići na usvajanje u Vladi. (m)

Šuma je najsloženiji, a ujedno i veoma osjetljivi dio ekosustava. Važna je za klimu, regulira temperaturu i vlagu, pročišćava zrak, stanište je mnogim biljkama i životinjama. Šuma ima rekreativne i estetske vrijednosti - jedna je od sastavnica zaslužna za ljepotu krajolika, pa nije čudno da je Ustavom RH u članku 52 šumama zajamčena osobita zaštita. Razumljiva je stoga skrb Hrvatskih šuma koje upravljaju s 80% svih šuma u državi da se ovo nacionalno bogatstvo čuva i ne prodaje.
Više od trećine hrvatskog kopna prekriveno je šumom i tako bi trebalo ostati i u budućnosti. Površine pod šumom ne smiju se smanjivati bez obzira na važnost infrastukturnih objekata kao što su ceste i željeznica koje su potrebne Hrvatskoj. (td)

Zagreb, 17.srpnja 2002.

HŠ DONIRALE VOJARNU U BORONGAJU

Današnjom predajom pet kompjutora i pisača Središtu za obuku logističkih specijalnosti (SOLS) Hrvatske vojske u Bornogaju, u Zagrebu, nastavljena je dvogodišnja uspješna suradnja Hrvatskih šuma i Hrvatske vojske u akciji pošumljavanja šumskih površina "Milijun sadnica za Lijepu našu" koju je pokrenuo Hrvatski radio, Drugi program. Tijekom tog vremena u više središta HV koja obučavaju ročnike (Koprivnica, Požega, Sinj i druga) u akciji pošumljavanja sudjelovalo je oko 1400 vojnika i posađeno je preko 174 tisuće sadnica. U ovogodišnjem proljetnom pošumljavanju sudjelovalo je 287 vojnika SOLS-a, a posađeno je blizu 70.000 sadnica.
Predajući kompjutere za opremu infomatičke učionice zapovjedniku Središta za obuku logističkih specijalnosti HV u Bornogaju Stjepanu Husnjaku, direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski posebno se zahvalio Hrvatskoj vojsci na dosadašnjoj suradnji i izrazio nadu da će se akcija uspješno nastaviti. On je časnike i ostale goste upoznao i s aktivnostima Hrvatskih šuma u protupožarnoj preventivi u koju je poduzeće ove godine uložilo oko 130 milijuna kuna. Svečanoj predaji donacije Hrvatskih šuma vojarni u Borongaju prisustvovao je i zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić koji je istaknuo važnost djelovanja HV i u ovim "netradicionalnim djelatnostima vojske" među koje spada i sudjelovanje u poslovima pošumljavanja kroz akciju "Milijun sadnica za Lijepu našu". (m)

Pošumljavanje krša trajna je zadaća trgovačkog društva Hrvatske šume koje od 1995. provode program pošumljavanja za kojeg je dobiven i kredit Svjetske banke. No, pošumljavanje krša nije nešto čime se šumari u posljednje vrijeme bave već je to posao započet još u Napoleonovo doba 1805. godine. Od uvođenja Općeg šumskog zakona iz 1865. pa do kraja Drugog svjetskog rata na području Hrvatske pošumljeno je 16.000 ha krških terena.
Sadnjom pionirskih vrsta poput crnog i alepskog bora potiče se stvoranje uvjeta za razvoj drugih, autohtonih vrsta, poput hrasta medunca i crnike. Pošumljavanje krša trajna je zadaća hrvatskog šumarstva. (td)

Delnice,17. srpnja 2002.

ROVINJ-UNIŠTENA STOLJETNA BOROVA ŠUMA

Orkansko nevrijeme koje je 14. srpnja zahvatilo zapadnu obalu poluotoka Istra, pričinilo je velike materijalne štete. Najveće štete napravile su morske pijavice zahvativši Crveni otok kod Rovinja. Stradali su ugostiteljski objekti, a gotovo je uništena stoljetna borova šuma, koju je krajem 19. stoljeća zasadio vlasnik otoka barun Huteroth. Radnici Hrvatskih šuma saniraju posljedice nevremena, otklanjajući srušena stabla. Procijenjuje se da je uništeno gotovo 90 posto stabala, pa su ovih dana uspostavljeni kontakti sa Šumarskim fakultetom kako bi se ujesen započelo sa obnovom porušenih sastojina. (v.)

Ovo su dani za odmor. Kupanje i sunčanje ostaju glavne rekreativne ponude našeg turizma. Pri tom ne treba zaboraviti da je, ponajviše zbog stanjenog ozonskog omotača, sunčevo zračenje sve snažnije i da pretjerano izlaganje sunčevim zrakama može ozbiljno oštetiti naš organizam, a pogotovo dječji. Kao upozorenje da sunce našoj koži ne čini dobro javljaju se alergije. Različite kreme s faktorima vjerojatno pomažu, ali one nisu čarobne. Stoga se nazdravije sunčati pod zelenom krošnjom stabla. Budite uvjereni da nema boljeg suncobrana koji će Vas zaštiti od štetnog djelovanja ultraljubičastog, ali i infracrvenog zračenja Sunca.
Priobalne šume najčešće primorskog hrasta česmine ili crnog bora, osim estetske i rekreativne, imaju u prvom redu zaštitnu funkciju. Preporuke znanstvenika i liječnika jesu: sunčajte se u hladu krošnje i čuvajte priobalne šume. (td)

Vinkovci, 15. srpanj 2002.

REPREZENTACIJA HRVATSKE PROVODI INTENZIVNE PRIPREME ZA SVJETSKO PRVENSTVO U ŠKOTSKOJ

U UŠP Vinkovci, šumariji Otok, na improviziranom poligonskom borilištu, tri prvoplasirana sjekača koji su na Danima hrvatskog šumarstva 2001. godine u Zagrebu na Jarunu među 68 natjecatelja polučili najbolje rezultate, nalaze se u Otoku na pripremama za odlazak na svjetsko prvenstvo radnika sjekača koje će se održati krajem rujna u Škotskoj. Reprezentaciju Hrvatske čine prvoplasirani Ilija Lukić, trostruki sudionik svjetskih prvenstava, drugoplasirani Ilija Šarić, oba iz vinkovačke Uprave, te trećeplasirani Marijan Ruškan iz novogradiške Urave. U Škotskoj će inače, nastupiti ukupno 84 natjecatelja iz 28 država. Pod stručnim nadzorom tehničkog vođe ekipe Stjepana Petreša iz zagrebačke Uprave i Stjepana Đurika iz vinkovačke Uprave 20-to dnevene pripreme nastoje se prilagoditi svjetskom Pravilniku natjecanja koji sadrži 5 disciplina. Na svjetsko prvenstvo sa reprezentativcima Hrvatske putuje vođa ekipe Ivan Hodić, zamjenik direktora Hrvatskih šuma, izbornik Stjepan Petreš i Ratko Matošević iz Direkcije. (zp)

Vinkovci, 15.srpnja 2002

ZAGREBAČKI ŠUMARI POSJETILI VINKOVAČKU UPRAVU

U programu stručne razmjene iskustava i operativno - stručnih dostignuća, rukovodeći kadar iz zagrebačke Uprave predvođen voditeljem uprave Darkom Vuletićem i najbližim suradnicima posjetili su 10. srpnja Upravu šuma Podružnica Vinkovci. Čelni ljudi vinkovačke Uprave predvođeni voditeljom uprave Lukom Vukovcem i rukovoditeljom proizvodnog odjela Stjepanom Nikolićem sa gostima iz Zagreba razmjenili su stručna postignuća u primjeni strojeva koji rade na uzgojnim radovima u vinkovačkoj upravi. U mehaničkoj radioni Šumarije Cerna gosti su upoznati sa strojem za uništavanje amorfe, koja se pojavljuje na šumskim površinama i njegov učinak na šumskim površinama u Šumariji Strizivojna. Na terenu u Šumariji Cerna u GJ Banov dol gostima je demonstriran rad stroja za sjetvu žira i natkrivena prskalica za uzgojne staze, a u GJ Slavir Šumarije Otok upoznati su sa metodom rada obnove hrasta lužnjaka. U Šumariji Lipovac vinkovački stručnjaci u GJ Topolovac gostima su demonstrirali rad pneumatskih škara u njezi mladika i podmatka i stroj za održavanje šumskih cesta od nepoželjne drvenaste vegetacije. Ovoj stručnoj razmjeni iskustava bio je nazočan i bivši dugogodišnji djelatnik vinkovačke uprave Krunoslav Jelčić sada stručni suradnik za uzgajanje šuma HŠ (zp)

Zagreb, 15.srpnja 2002.

IZVIĐAČI U HRVATSKIM ŠUMAMA

Direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski primio je danas delegaciju Saveza izviđača Hrvatske u kojoj su bili predsjednica Saveza mr. Anka Mandušić te Vladimir Novotny. Oni su razgovarali o suradnji Hrvatskih šuma sa Savezom izviđača te o mogućem korištenju turističkih i lovnougostiteljskih objekata Hrvatskih šuma. Tom prilikom je Božidar Krznarić upoznao izaslanstvo izviđačkog Saveza s radom Planinarskog društva Šumar. (m)

Zagreb. 15. srpnja 2002.

DOKUMENTI O RESTRUKTURIRANJU

Irska tvrtka Coillte pri završetku je izrade studije restrukturiranja Hrvatskih šuma. Nakon više dopuna i izmjena Međuizvještaja, dostavila je dva dokumenta: "Konačni izvještaj-Strateški akcijski plan za restrukturiranje Hrvatskih šuma" te "Plan razvoja ljudskih resursa za Hrvatske šume". Ovi su dokumenti upućeni u HŠ, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva te Povjerenstvo za restrukturiranje koje je imenovao ministar B. Pankretić. Ovo se Povjerenstvo treba očitovati o dokumentima i, ako ih usvoji, uputiti ih Vladi RH na usvajanje. Obavještavamo radnike HŠ da navedene dokumente (u doc formatu) mogu vidjeti OVDJE. (m)

Sinj, 15.srpnja 2002.

GLAVNO RADNIČKO VIJEĆE

Na prvoj radnoj sjednici održanoj 3.srpnja u Sinju, Glavno je radničko vijeće u novom sazivu razmatralo nekoliko pitanja i usvojilo više zaključaka.
Raspravljajući o restrukturiranju HŠ, članovi Vijeća "se protive restrukturiranju koje bi pozitivne rezultate dalo tek nakon pet godina, jer tvrtka već sada sa postojećim brojem radnika ostvaruje dobit koja je veća od planske u četvrtoj godini restrukturiranja. Troškovi restrukturiranja se ne bi nadoknadili planiranom dobiti u dvadesetogodišnjem poslovanju tvrtke". Isto tako GRV smatra "da potrajnosti prihoda u materijalima nije dato mjesto koje zaslužuje", te da bi se rok provođenja restrukturiranja "trebao prolongirati na više od 5 godina". Konačno, tvrtka Coillte bi "trebala predložiti način zbrinjavanja radnika za koje se tvrdi da su višak i to uvrštavanjem u predloženu sistematizaciju HŠ, te društava kćeri, koje predlaže osnovati u ostalim djelatnostima".
Kad je riječ o zbrinjavanju viška radnika HŠ, Vijeće traži "ujednačavanje kriterija za uvrštavanje radnika u program zbrinjavanja viška", zatim "da se otpremnina može dati samo onim radnicima za koje je manja nego bi bio njegov ukupni trošak do ostvarenja prava na mirovinu" .
Vijeće je raspravljalo i o novom Sporazumu o radu Glavnog radničkog vijeća i zaključilo da će o tom aktu "raspraviti vijeća UŠP nakon čega će se raspraviti primjedbe i konačan tekst dostaviti poslodavcu na potpis".
GRV je usvojilo još nekoliko zaključaka vezanih za pojedine slučajeve pomoći te posebno za stambenu izgradnju gdje je rečeno da bi "poslodavac trebao pronaći sredstva za stambeno kreditiranje radnika. Treba pojednostaviti postupak dodjele stambenih kredita iz sredstava HŠ, a podržava se ugovaranje stambenih kredita s Riječkom bankom". Vijeće predlaže poslovodstvu da i ove godine radnicima "odobri kao dar u naravi jedan dan u objektima za godišnji odmor". (m)

V.Gorica, 15.srpnja 2002.

KOLEGIJ PROIZVODNJE- O SUŠENJU I SANACIJI

Sušenje dijelova odsjeka danas više nije povremena pojava prouzročena nekim ekstremnim uvjetma već konstanta koja zahtjeva i drugčiji i promijenjen pristup sanaciji takvih pa i najmanjih dijelova. Uočila je to šumarska struka, neavno su o tom problemu raspravljali i uređivači (i donijeli konkretne zaključke), promjene u pristupu obnove takvih sastojina su nužne, istaknuto je na stručnom kolegiju proizvodnje HŠ, održanom 12.srpnja u Šumariji V. Gorica u zagrebačkoj Upravi. U terenskom dijelu ovog stručnog kolokvija koji je vodio dipl. ing. Kruno Jelčič, prikazano je sušenje dijelova odsjeka lužnjaka u Turopoljskom lugu gdje je narušen obrast i počelo proadati stanište, te u susjednom odjelu predviđenom za obnovu ploha ograđena prijenosnom ogradom, lakom za montiranje i demontiranje i prenošenje na neku drugu površinu. Ploha je uspješno obnovljena. U raspravi i zaključcima istaknuto je da je šumarija ta koja prva mora "prepoznati" problem, da shodno i zaključcima uređivača i struke treba pristupiti izdvajanju sušenjem zahvaćenih dijelova (danas je to pomoću uređaja GPS-a, što je na terenu prezentirao Božidar Krznarić, lako moguće), te pristupiti sanaciji.
Kolegij proizvodnje pozabavio se i s nekoliko drugih problema. Aktualizirane su ponovno štete od divljači koje uglavnom proizlaze iz nepoštivanja odredbi ZOŠ-a (čl. 40 koji govori i dopuštenom broju divljači), Zakona o lovu (čl.48), te je naglašena uloga revirnika u detektiranju ovoga problema.
Prvi izvještaji o izvršenju plana proizvodnje za šest mjeseci govore da je JBR realiziran s oko 156 mil. kuna ili 40% plana, a PBR s 1,7 mil. kuna ili 34 %. U tom je razdoblju proizvedeno oko 1,7 mil. m3 (50 % planiranog), dok su zalihe iznosile oko 361 tisuću kubika. Članovi kolegija izvješteni su i o završetku radova na izgradnji šumskih protupožarnih prometnica iz kredita Svjetske banke, o stanju u sjemenarstvu i rasadničarstvu gdje je upozoreno na ovogodišnji urod sjemena jasena te skrenuta pozornost na velike obveze u jesenskom pošumljavanju. Postoje i problemi s nabavom informatičke opreme koja stiže, mimo dogovora i ugovora s prodavačem, nekompletna. (m)

Glavni izvori kiska na Zemlji su šume i oceani. Oceani daju 8% kisika u atmosferi, ali taj se postotak smanjuje zbog povećanja tzv. mrtvih zona u morima i oceanima. To su područja potpune anoksije gdje nema kisika, pa ni živih bića, osim jedne vrste bakterija koje u takvim uvjetima mogu preživljavati. Uzroci širenja mrtvih zona su najvjerojatnije onečišćenja i unos dušika s poljoprivrednih površina. U Jadranu, i to na njegovom sjevernom dijelu, također je jedna takva mrtva zona od nekoliko km2.
Šume su stvarna pluća planeta, jer lišće doslovno upija ugljični dioksid, a otpušta kisik. Bez drveća, naša bi atmosfera imala manje kisika i za ljude na Zemlji ne bilo života. Osim toga, šume zadržavaju vodu naposredno utječući na njeno kolanja podzemnim tokovima, a dio vode otpuštaju preko zelene mase u atmosferu. Samo jedno veliko stablo otpusti vlage u atmosferu koliko ispari s jezera površine približno trideset hektara. (td)

Zagreb, 12. srpnja 2002.

VEĆA UČINKOVITOST ČIMBENIKA POSLOVANJA – OSNOVNA PRETPOSTAVKA USPJEŠNOG POSLOVANJA U 2003. GODINI

Na Stručnom kolegiju za planiranje i analize “Hrvatskih šuma”, održanom 9. srpnja o.g. u Šumariji Krasno, analizirana su gospodarska kretanja, poslovanje i stanje Poduzeća, uprava šuma i djelatnosti, te osnovni elementi plana poslovanja za 2003. godinu. I pored stalnog rasta cijena ulaznih cijena i višegodišnje stagnacije prodajnih cijena drvnih sortimenata Poduzeće posljednjih godina posluje s dobiti, prvenstveno zahvaljujući stalnom rastu obujma poslovanja. U posljednje je četiri godine bruto proizvod rastao po prosječnoj godišnjoj stopi 8%, ali uz promjenu strukture u korist radova uzgoja šuma. Godišnja stopa rasta bruto proizvoda od drvnih sortimenata iznosila je 5,2%, a od uzgojnih radova 24,4%. Prosječne neto plaće u 2001. godini po prvi puta su ispod hrvatskog prosjeka, a realno su, prema 2000. godini, smanjene za 5,2%. Procjene prihoda od prodaje drvnih sortimenata u 2003. godini, temeljene na prvoj razradi plana sječa, daju manju vrijednost od ostvarene u 2001. i planirane za 2002. godinu. Daljni rast godišnjih prihoda od biološke reprodukcije ne može se, radi ograničenih izvora financiranja, očekivati, pa će za uspješno poslovanje u 2003. godini trebati ponovno preispitati plan sječa, politiku prodaje drvnih sortimenata i realne mogućnosti povećanja prihoda od ostalih prihoda i usluga. Analiza poslovanja ukazala je na potrebu i mogućnosti efikasnijeg korištenja svih bitnih čimbenika poslovanja: bilanciranog etata i posječene drvne bruto mase, kapaciteta strojeva, opreme i druge materijalne imovine, financijske imovine, vremena i radne snage. Radi očekivanog nastavka rasta ulaznih cijena materijala, energije, usluga i rada, s jedne, i složenih problema na tržištu drva, s druge strane, poslovni rezultat i financijska stabilnost Poduzeća u 2003. godini zavisit će i o pravovremeno poduzetim i jasno definiranim mjerama, čiji će se efekti trebati kvantificirati već u planu poslovanja za 2003. godinu.
Domaćini Uprava šuma Senj, odnosno Šumarija Krasno, omogućili su članovima Kolegija, pored ostalog, posjet Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, Botaničkom vrtu i Zavižanu. (dk)

Prvi val vrućina donio je i prve veće požare u priobalju i na otocima. Svakog ljeta s vrućinama i turistima dolazi i sezona požara. Hrvatske šume su ove godine u protupožarnu preventivu uložile 132 milijuna kuna - 30% više nego prošle godine. Ovoj svoti treba pribrojiti i 10 milijuna kuna koje svake godine Hrvatske šume uplaćuju vatrogasnim zajednicama u općinama i županijama na području krša. Nažalost, mnoge općine taj novac još uvijek nisu utrošile u opremanje vatrogasnih postrojba.
Hrvatske šume imaju razvijenu vlastitu promatračku službu, a mreža protupožarnih putova s elementima cesta stalno se proširuje. Te činjenice daju im za pravo nadati se kako će ove godine veličina opožarenih površina biti svedena na minimum, dakle bolja od 2001., te svakako bolja od 2000. koja je zbog velikog broja požara na crnoj listi hrvatskih šumara. (td)

delnice,11. srpnja 2002.

SKRADSKA ŠUMARIJA

Nakon lokvarske i skradska šumarija počinje se ozbiljnije uključivati u razvoj turizma na goranskom području. Nedavno je ova Šumarija preuzela u najam izletnički dom u Zelenom viru koji se trenutno uređuje, a u planu je i izgradnja jednog objekta na Goričkom vrhu nedaleko Skrada namijenjenog prije svega lovcima. I upravna zgrada šumarije Skrad, uređena je tako da se u suterenu zgrade napravljen prostor koji bi mogao poslužiti za smještaj gostiju. I stara zgrada šumarije koja se nalazi uz samu cestu Rijeka-Zagreb, u neposrednoj blizini nove šumarije mogla bi poslužiti istoj svrsi. Naime taj prostor je nakon gradnje nove šumarije bio predviđen kao nastamba za šumske radnike, a sada je slobodan. Gledano povijesno u Skradu je i prvi pokretač razvoja turizma na ovom području davne 1914. bio šumar Rudolf Tredl, stoga je za pozdraviti ova nastojanja i današnjih šumara da nastave sa tradicijom razvoja turizma. (v.)

Delnice,11.srpnja2002.

POŽARI NA KORČULI I HVARU POD NADZOROM

Požari koji su ovih dana buknuli na otocima Hvaru i Korčuli pod nadzorom su, izvjestio je Državni centar za obavješćivanje. Požar na Korčuli kod mjeseta Prižba zahvatio je oko 80 ha niskog raslinja i borove šume. U sanaciji požarišta uz interventnu vatrogasnu postrojbu MUP-a Dubrovnik, sudjeluju dubrovački vatrogasci, namjenski organizirane snage HV i radnici Hrvatskih šuma. Pod nadzorom je i požar na otoku Hvaru, koji je izbio 8. srpnja i zahvatio borovu šumu na oko 100 ha. Požar je gasilo 97 gasitelja iz Splitsko-dalmatinske županije i 14 vozila,dva kanadera i jedan helikopter za prijevoz gasitelja. (v.)

Danas je SVJETSKI DAN STANOVNIŠTVA. Zanimljiva je činjenica da se porastom broja ljudi površine pod šumama smanjuju. Nekada, prije 10.000 godina, naš je Planet bio pokriven šumama. S pojavom čovjeka na zemlji, jedna od prvih aktivnosti koje je poduzeo bilo je osvajanje šumskog prostora. Šume su nestajale zbog dobivanja poljoprivrednog zemljišta, izgradnje naselja, puteva... Najčešće se to izvodilo namjernim paljenjem. No, smanjenjem šumskih površina smanjile su se i količine podzemnih voda, promijenila se klima, bujice su odnijele tlo.
Neporeciv je zaključak - nestanak šuma značit će sigurnu smrt za čovječanstvo. Pilimo li granu na kojoj sjedimo???? (td)

Zagreb 10.srpnja 2002.

VINKOVAČKE JESENI

U posjeti Hrvatskim šumama danas su bili Petar Kulić, zamjenik gradonačelnika Vinkovaca i Stjepan Đurković, tajnik Zajednice kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije. Oni su s direktorom Hrvatskih šuma Željkom Ledinskim razgovarali o sudjelovanju Hrvatskih šuma u sponzoriranju tradicionalne kulturno-povijesne manifestacije Vinkovačke jeseni. (m)

Nacionalna šumarska politika i strategija, nakon provedene burne javne rasprave koju je organiziralo Ministrarstvo poljoprivrede i šumarstva, konačno je definirala ciljeve hrvatske šumarske politike. Na prvom mjestu je gopspodarenje šumskim eko-sustavima, što znači da šumari ne vide samo stablo u šumi izraženo u kubicima drvne mase već cjelokupan život šume. U strategiji su posebno istaknuti nedrvni proizvodi (turizam, lovstvo, šumski plodovi). Drvna industrija, dakako, i dalje zauzima važno mjesto u šumarskoj politici, ali jednaka važnost pridavat će se i zaštiti okoliša, te prostornom uređenju, obrazovanju, istraživanjima i međunarodnoj suradnji. Također, radit će se na pospješivanju odnosa s javnošću.
Ovom strategijom hrvatsko šumarstvo prihvaća moderna načela gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u dobroj tradiciji potrajnog gospodarenja. (td)

Tradicija planinarenja u Hrvatskoj je vrlo je duga. Prvo HPD osnovano je davne 1874. godine, pa tako Hrvati spadaju među prvih devet naroda na svijetu, koji su osnovali planinarsku organizaciju. Gorska Hrvatska je jednako lijepa kao i primorska, još je Petar Zoranić 1536. godine u “Planinama” pisao o ljepotama Velebita. U posljednjih 20 godina sve više planinarskih udruga osniva posebne komisije ili grupe za zaštitu prirode. Tako Hrvatski planinarski savez postaje nabrojnija nevladina udruga za zaštitu okoliša. To posebice dolazi do izražaja u ovoj godini PLANINA.
Velebit kao kultna planina i ove godine je u središtu interesa planinara i šumara, koji su se nedavno okupili na Štirovači /šumski rezervat/ na tradicionalnom susretu PD ŠUMAR, koje s 250 članova spada u veća planinarska društva u Hrvatskoj. (td)

Plastika svakim danom potiskuje drvo. Do jučer drvene prozore i vrata zamjenjuje PVC, drvene stolove i stolce u vrtovima zamjenjuju jeftine plastične koje se brzo potroše, ali su jeftine i ne doimaju se velikim troškom. No, što se događa s uništenom vrtnom plastičnom garniturom? Jeste li ikad razmišljali o tome gdje završava taj silni plastični otpad. S drvetom je drugačije. Ono je toplije, trajnije i kvalitetnije, i o ljepoti njegovih godova suvišno je govoriti.
Uprava šuma Požega zaposlila je svoje invalide na izradi drvne galanterije, sve više tražene na našem, ali isto tako i na inozemnom tržištu. (td)

Zagreb, 8.srpnja 2002.

KOLEGIJ DIREKCIJE

Rezultati poslovanja Hrvatskih šuma u prvih pet mjeseci u skladu su s očekivanjima, čak i iznad planiranih za ovo razdoblje godine, konstatirano je na današnjem kolegiju Direkcije. Ostvaren je ukupni prihod od 772,7 milijuna kuna, troškovi su iznosili 718,1 a dobit blizu 54,6 milijuna kuna. Ona je u odnosu na prvi kvartal prema očekivanjima u padu. Najveću su dobit ostvarile uprave N.Gradiška i Koprivnica (dijelom i zbog prodanih dionica), dok će se u narednom razdoblju, rečeno je, više pažnje morati pokloniti upravama s gubicima (Gospić, Osijek, Ogulin). U odnosu na lanjsko razdoblje povećan je i dug drvne industrije i to je ono što zabrinjava. No i to se djelomično može pripisati obećanju Vlade da će se prerađivačima povećati rok plaćanja.
U okviru aktualnih zbivanja u HŠ razmatrano je i pitanje sporazumnog prekida radnog ugovora uz otpremninu za invalide rada. Za to se po vlastitoj želji u drugom ciklusu izjasnio 291 radnik a dosad je odluku dobilo 286. radnika. U novoj anketi koja je vrijedila za sve zaposlene za takav se način reguliranja randog odnosa prijavilo 223 radnika. Isto tako, prema provedenoj anketi za dopunsko se zdravstveno osiguranje javilo 6.060 radnika. Kad je riječ o rješavanju stambenih problema radnika, rečeno je da se finiširaju razgovori s Riječkom bankom oko dobivanja povoljnijih kredita, te da je sadašnji (komplicirani) Pravlnik o rješavanju stambenih potreba potrebno izmjeniti. Članovi kolegija obaviješteni su i o provedenim stečajevima u bivšim D.O.O-ima gdje je od njih 15 likvidacija obavljena u 7, dok je u ostalima posao u tijeku i provode se završne radnje.
Požarna sezona je startala većim požarom u Korčuli, no Hrvatske šume su, za razliku od nekih drugih subejkata, poduzele i učinile sve što su i planirale u protupožarnoj preventivi, rečeno je na kolegiju. Još jednom je ukazano na problem sušenja jele u Gorskom kotaru i potrebu da se poduzmu sve potrebne akcije, prije svega pravovremena doznaka i sječa suhih stabala.
Problema ima u lovstvu, posebno u lovištima novogradiške i zagrebačke uprave, Radinje, Grede Kamare i Radinje gdje se pojavila svinjska kuga. Poduzete su sve mjere protiv daljnjeg širanja bolesti, no morat će se i dalje dnevno obilaziti teren i vršiti kontrolu a vjerojatno još jednom izvršiti pojačani odstrel. Od ostalih aktualnih pitanja treba spomenuti da je u tijeku prva razrada Plana sječa za 2003. godinu ("kvalitetno napravljena, no financijski neadekvatna"). Isto tako da dio izvođača radova na izgradnji šumskih prosjeka s elementima cesta malo kasni. Na kolegiju je analizom veličine revira i sadašnjeg stanja zaposlenosti inženjera šumarstva na mjestu revirnika u HŠ, gdje je utvrđeno da od 529 revirnika, 136 njih nisu inženjeri šumarstva (T.Starčević), potaknuo pitanje rješavanja zapošljavanja 200-tinjak mladih inženjera šumarstva u Hrvatskoj. U tome je, rečeno je, potreban i dogovor sa Šumarskim fakultetom i ostalim školama koje proizvode više stručnog kadra nego što su trenutne mogućnosti zapošljavanja.. (m)

Zagreb, 5.srpnja 2002.

ISTARSKI ŽUPAN JAKOVČIĆ U HRVATSKIM ŠUMAMA

Istarski župan Ivan Jakovčić danas je posjetio Hrvatske šume gdje se s direktorom poduzeća Željkom Ledinskim zadržao u kraćem razgovoru. Na dnevnom redu bilo je unapređenje suradnje Hrvatskih šuma s Istarskom županijom na zajedničkoj promociji turizma. (m)

Zagreb, 5.srpnja 2002.

ZAVRŠENI TEČAJEVI STRANIH JEZIKA

Jučerašnjim prigodnim domjenkom u novim prostorijama škole stranih jezika HalPet businsess communication i službeno je okončan kraj školske godine tijekom koje se u učenje stranih jezika, engleskog i njemačkog, uključilo i sedam grupa radnika Hrvatskih šuma sa stotinjak polaznika. Prije otprilike mjesec dana oni su uspješno položili završne ispite (početni i treći stupanj). HalPet Centar za osobni i profesionalni razvoj je za jesensku sezonu pripremio nove programe i seminare za učenje jezika. (m)

Prof. dr. Ivo Horvat najzaslužniji je što je Risnjak 1953 godine proglašen Nacionalnim parkom i to nakon više od 25 godina sustavnog istraživanja njegovog biljnog pokrova. Detaljna istraživanja i nepobitne znanstvene činjenice o raznolikosti flore na tako malom području kao što je planina Risnjak bile su dostatnim razlogom za proglašenje ovog područja Gorskog Kotara nacionalnim parkom.
Hrvatski šumari, koji su poduprli ideju prof. dr. Ive Horvata o zaštiti šuma Risnjaka, apeliraju na državu da pažljivo promotri sve čimbenike za proglašenje određenog područja zaštićenim kao što je to bilo i u slučaju NP Risnjak. (td)

Novska, 4. srpnja 2002.

SEMINAR O PROREDAMA

Novogradiška podružnica UŠ organizirala je u suradnji sa Šumarskim fakultetom seminar o proredama sastojina na kojemu je bio nazočan 41 inžinjer šumarstva iz devet šumarija i Radne zajednice. Prof. dr. sc. Slavko Matić , u nazočnosti suradnika dr.sc. Milana Oršanića i dr.sc. Igora Anića s Katedre za uzgajanje šuma i dipl. ing. Krunoslava Jelčića iz direkcije Hrvatskih šuma, održao je dvosatno predavanje obuhvativši prirodno izlučivanje stabala i njihovu klasifikaciju, razvoj teorije i prakse proreda, prorede u Hrvatskoj , prorede u svjetlu današnjih ekološko-gospodarskih uvjeta te njihovo praktično izvođenje. U gospodarskoj jedinici Trstika šumarije Novska , na četirima pokaznim plohama (tri hrasta lužnjaka i jedna poljskoga jasena), u mladim, srednjodobnim i starijim sastojinama, starosti 22, 33, 52 i 105 godina, sudionicima seminara pokazano je kako pravilno treba izvoditi proredu, usmjeravajući pritom pozornost na stanište. Sve nejasnoće otklonjene su tijekom konstruktivne rasprave (t)

Nova Gradiška, 4. srpnja 2002.

DEMONSTRACIJA RADA NJEGE SASTOJINA

Na četirima stajalištima gospodarske jedinice Ključevi šumarije Nova Gradiška održana je demonstracija rada njege podmlatka i mladika hrasta lužnjaka. Voditelj dipl. ing. Krunoslav Jelčić, stručni suradnik za uzgajanje šuma iz direkcije HŠ-a, održao je kraće predavanje o radovima koji prethode njegama sastojina, općenito o njegama i organizacijskim pretpostavkama. Trideset i pet inžinjera iz devet šumarija i Radne zajednice novogradiške podružnice UŠ upoznati su s poslovima na žetvi korova, njezi podmlatka i mladika tijekom pojedinih uzrasta te s operativnim naputcima o izvođenju radova i planiranju u sklopu godišnjega plana šumskouzgojnih radova. Na pokaznim plohama(odjeli 28 b, 41 b, 36 a, 36 b i 33a , starosti od 2-9 godina) novogradiški šumari praktično su se okušali u izvođenju pojedinih radova koristeći pritom najprikladnije alate. (t)

Drvo spada u strateške hrvatske resurse. Zašto ga onda prodavati u njegovom najelemantarnijem obliku – trupcu? U posljednje vrijeme drvo se prodaje u šumi strancima koji sami sjeku označena stabla. Upitno je koliko tako zarade Hrvatske šume i država, ali zarada bi svakako bila daleko veća kad bi ti trupci završili na pilani ili drvnoprerađivačkoj industriji. Tada bismo umjesto trupca prodavali znanje i pamet.
Hrvatske šume, koje danas posluju kao trgovačko društvo u vlasništvu države, zainteresirane su za što bržu uspostavu drvnoprerađivačkih industrijskih pogona, jer bi prihod od prodaje finalnog drvnog proizvoda tada bio daleko veći. Porast prihoda odrazio bi se i na iznos koji se izdvaja za obnovu i pošumaljavanje novih površina. (td)

Visoke temeprature zraka samo pogoduju nastanku požara, a uzrok su najčešće ljudski nemar i nebriga. Koliko puta smo čuli upozorenja da je od lipnja do kraja rujna zabranjeno paliti vatru na otvorenom i da za to sljede visoke kazne. Koliko puta smo svjesno prekršili ovo pravilo kako bismo spalili korov ili pripremali hranu na otvorenom. Potpomognuta ljetnim temperaturama i vjetrom vatri ne treba dugo da se rasplamsa i preraste u požar koji mogu obuzdati jedino vatrogasci.
Hrvatske šume podsjećaju na katastrofalne požare koji su harali u 2000. Lijepom našom i progutali 27,5 tisuća ha šuma i šumskih površina. Ako doista želimo da se takvi prizori ne ponove tada moramo pokloniti dužan oprez svemu što bi moglo izazvati požar, pa čak i običnim opuškom cigarete bačenim uz cestu. (td)

Zagreb, 03.07.2002.

POSLJEDICE OLUJNOG NEVREMENA

U ponedjeljak navečer, 24. lipnja 2002. godine područje Velike Gorice poharalo je olujno nevrijeme praćeno mjestimičnom tučom i napravilo veće materijalne štete na stambenim objektima, voćnjacima, vinogradima i u šumi. Ekipa UŠP Zagreb obišla je nevremenom pogođeno područje šumarije V.Gorica, gospodarsku jedinicu Šiljakovačka Dubrava II i rasadnik Lukavec kako bi utvrdila nastalu štetu. Radnici šumarije su odmah krenuli u doznaku srušenih i oštećenih stabala, a iz razgovora s upraviteljem šumarije Kazimirom Čaklecom, dipl.ing.šum. saznali smo da je u prvih pet odsjeka doznačeno oko 1000 m3 drvne mase. Doznaka se nastavlja, a izrada i izvlačenje je u tijeku. (jm)

Požega, 3. srpnja 2002.

MINISTAR KOVAČEVIĆ U PARKU PRIRODE PAPUK

Tijekom gospodarenja šumama u Parku prirode Papuk ne bi trebalo biti problema, jer plan koji donose Hrvatske šume odobrava i nadzire uprava parka-istaknuo je ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević prigodom prvoga posjeta ovome zaštićenom prirodnom objektu. Sa svojim pomoćnicima Zlatkom Uzelcem i Rokom Andričevićem te glasnogovornicom ministarstva Katom Gojević ministar je bio na najvažnijim lokalitetima ovoga najmlađeg i po površini jednog od najvećeg parka prirode u Hrvatskoj. Božo Kovačević posebno se osvrnuo na problem rada ilegalnih kamenoloma u zaštićenim područjima parka, naglasivši kako će Ministarstvo okoliša uskoro dati u vezi s tim prijedloge svojih rješenja. (t)

Zagreb, 2. srpnja 2002.

ZAKLJUČCI VLADE

Vlada Republike Hrvatske je na svojoj sjednici 19. lipnja 2002. raspravljala o Godišnjem izvješću o poslovanju Hrvatskih šuma d.o.o., kao i o poslovanju ostalih trgovačkih društava u državnom ili pretežno državnom vlasništvu. Zaključke možete pročitati OVDJE. (m)

Zagreb, 2. srpnja 2002.

OBILJEŽENO 50 GODINA RADA ŠUMARIJE VRBOVEC

Prigodnim programom u kino-dvorani vrbovečkog Narodnog učilišta 28. lipnja 2002. obilježena je 50. obljetnica rada Šumarije. Skupu se najprije obratio upravitelj Šumarije Vrbovec Đuro Kauzlarić. U svom govoru osvrnuo se na događaje koji su prethodili osnivanju Šumarije i upoznao sudionike skupa s njezinim radom i uvjetima u kojima je Šumarija djelovala proteklih 50 godina. Svoje izlaganje završio je s podacima koji opisuju današnji opseg poslova koje Šumarija obavlja.
Uzvanike je pozdravio i zamjenik direktora Hrvatskih šuma Ivan Hodić. Ukratko se osvrnuo na proces restrukturiranja Hrvatskih šuma pritom podsjetivši na neminovnost potrebe za reorganizacijom poduzeća, ujedno izrazivši svoje zadovoljstvo time kako se cijeli proces odvija.
Sljedeći govornik, prof.dr.sc Slavko Matić, podsjetio je na uspješnu suradnju Šumarskog fakulteta i Šumarije, ustvrdivši pritom kako je ona bila uspješna jednako u nastavnom dijelu pa sve do suradnje u izradi znanstvenih radova kao i stalnog prikupljanja podataka. Također, kao predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, izrazio je zadovoljstvo uspješnim primjenom svih načela šumarske struke.
Skup je pozdravio i pomoćnik direktora Hrvatskih šuma Tomislav Starčević koji se prisjetio vremena provedenog u Šumariji. Ustvrdio je da su uspjesi posljedica ozbiljnog i predanog pristupa poslu koji je oduvijek vladao u Šumariji.
Skup su još pozdravili i predsjednik Izvršnog vijeća općine Vrbovec Marijan Živko, te profesor Antun Šramek koji je izrazio zadovoljstvo očuvanošću i stanjem šuma ovoga kraja.
Sudionici skupa zatim su posjetili izložbu slika u Narodnoj knjižnici, a druženje je nastavljeno domjenkom priređenim u lugarnici Fuka. Domjenak je upotpunjen prezentacijom web-stranica Šumarije Vrbovec. Stranice možete pogledati na sljedećoj adresi: http://vrbovec.hrsume.hr/. (m)

Vinkovci, 2. srpnja 2002.

INVALIDI RADA OBNOVILI PROSTORIJE ŠUMARIJE GUNJA

Bivši sjekači Šumarije Gunja Zvonko Tipurić (s 30 godina benificiranog radnog staža), Mirko Jozić (20 godina)i Esad Aliomerović (15 godina) koji su rješenjem liječničke komisije proglašeni invalidima rada, pokazali su se i dokazali vrlo uspješnim građevinskim radnicima. Naime, obnovili su i preuredili vanjski i unutrašnji korisni radni prostor Šumarije Gunja (poslovne prostorije, skladište, sindikalnu dvoranu koja će poslužiti za radne, poslovne i svečane prigode). Ovakve i slične građevinske radne zadatke planiraju obaviti i invalidi rada Šumarije Lipovac. (zp)

Velebit je jedna od najzanimljivijih planina u Hrvatskoj po svojim geomorfološkim i klimatskim obilježjima koja utječu na posebnost biljnog i životinjskog svijeta koji se razvio na tom prostoru. Toplo razdoblje godine na Velebitu traje od lipnja do rujna, a samo se u srpnju i kolovozu temperatura ne spušta ispod nule. Izuzetak su ponikve i udoline s mrazištima gdje i u toku kolovoza temperatura može pasti do –6°C. Uostalom poznata je Vukušićeva snježnica s vječnim snijegom gdje se ova obitelj, koja je živjela i još uvijek živi na Zavižanu, opskrbljivala snijegom i ledom u vrijeme dok nije bilo struje i hladnjaka.
Hrvatske šume podsjećaju planinare i posjetitelje Velebita, pogotovo njegovog sjevernog dijela i Zavižana, na učestalost grmljavinskih oluja u razdoblju od lipnja do rujna. U tom razdoblju često bude i do 24 olujna dana sa značajnim oscilacijama temperature zraka. (td)