Skrad (700 m) je poznalo planinsko, klimatsko, turističko mjesto u srcu Gorskog kotara. U njemu je sjedište Općine koja broji 1900 stanovnika.

Rasprostranjen na padinama Skradskog vrha, ok­ružen šumama cmogorice i bjelogorice, vidljiv i s udaljenijih planina, Skrad ima izuzetno pogodan prirodni položaj. Visoko se uzdignuo nad kanjo­nom u kojem su Zeleni viri Vražji prolaz, prirodne rijetkosti iznimnih odlika i ljepote. Zato se iz Skrada otvaraju vidici na dolinu Kupe, okolne planinske vrhove i slovenske planine. I druge pri­rodne pogodnosti (blaga subalpska klima) i dobre prometne veze izvrsna su prednost za razmah turizma i ljeti i zimi. Svatko će tu naći prigodu za odmor i rekreaciju jer su Skradani gostoljubivi ljudi koji značenje riječi turist nisu doznali tek u naše vrijeme:prihvaćanjem i ugošćivanjem putni­ka bave se već više od 150 godina. Dvadesetih godi­na našeg vijeka podignut je današnji hotel Zeleni vir, prvi objekt takve namjene u Gorskom kolam. I danas služi svrsi jer je prije nekoliko godina renoviran. Uz njega u središtu mjesta je tranzitni restoran s prostranim parkiralištem i suvremeno uređenom benzinskom crpkom. U mjestu su još ambulanta, pošta i željeznički kolodvor na kojem se zaustavljaju svi putnički i brzi vlakovi.

Skradski je okoliš pogodan za poduzimanje kraćih ili duljih planinarskih šetnji i izleta. Skradski vrh (1044 m) najčešći cilj izletnika i planinara. Uspon traje oko jedan sat, a markirana stazicza vodi izletnike umjerenom strminom kroz visoku bukovu šumu. Na vrhu pogled puca na sve strane. Na jugu se pružaju planinske livade i polja prošarana brezicima i oazama crnogorice. To je visoravan oko Kupjaka i Leskove Drage koja je dalje na jugu i jugoistoku zatvorena ograncima Velike Kapele medu kojima se ističe visoki stožac Bjelolasice (1533 m). Na zapadu se otvara pogled prema dubokom prodolu Jasle, obraslom gustom crnogoricom, i Kupječkom vrhu (993 m). Nešto dalje je Drgomalj (1153 m), a na horizontu se ističe stjenoviti Risnjak (1528 m), središte Nacionalnog parka. Na sjeverozapadu zamjećuje se suri stožasti vrli slovenskoga Snežnika (1791 m).

Za povratak u Skrad dobro je odabrati drugu stazu, onu kroz selo Hribac. S nje se otvaraju lijepi vidici prema sjeveru i sjeveroistoku. Krajolikom dominira Rudač s terasastom stijenom i spiljom Ledenom jamom. Iz Hribca se može poduzeti i zanimljiv izlet u seoce Hlevce odakle se, obilazeći južnom siranom vrh Kicelj, stiže do Kicljovih ja­ma. To su tri duboka ponora u koje se slijeva gorski potočić. Rastrgane stijene, žljebovi i pećine doim­lju se posjetitelja svojom divljom romantikom.

Na Skradskom je vrhu u početku stoljeća sagra­đena kapelica Marijina uznesenja na nebo koja je 1994. godine temeljilo obnovljena. U njoj se svake godine na Veliku Gospu održava svela misa. Za stanovnike tog dijela Gorskog kotara to je jedna od vrlo značajnih crkvenih svetkovina. Dan općine Skrad također se tada proslavlja.

S izletom na Skradski vrh dobro je spojiti i posjet vidikovcima neposredno iznad Skrada. To su Kavranova stijena i Perič odakle se pogledom zahvaća Skrad i kanjon u kojemu su Zeleni vir i Vražji prolaz.

Zeleni vir (345 m) je snažan izvor u dnu plitke spilje što se nalazi podno sedamdesetak metara visoke, živopisne slojevite stijene niz koju se, kao kakva bijela zavjesa, ruši potok obasipajući ulaz tisućama kapljica. Njegove vode, zahvaćene ma­njom branom, ulaze u podzemni kanal kojim odlaze do hidrocentrale (sagrađene 1921. godine), smještene stotinjak metara niže. Blizu hidrocen­trale je izletnički dom. Zeleni je vir dobio ime po zelenkastoj boji vode jezerca, koje nastaje u spilji.

Izlet u Zeleni vir najbolje je povezati s posjetom Vražjem prolazu. Među prirodnim osobitostima kojima je priroda obilato podarila okolicu Skrada, Vražji prolaz ima posebno mjesto. Mnogi ga smatraju jednim od najdivljijih predjela u našoj domovini. Kroz usku guduru, negdje jedva dva metra široku, medu stijenama visokim i stotinjak metara, probija se, divlje šumeći, planinski potok Jasle. Nad njim, na nosačima usječenim u živu stijenu, načinjene su galerije i mostići kojima se prolazi. Naokolo su strme stijene, a u dubini pod nogama huči zapjenjen potok. Kako se pritom osjeća prolaznik, ne treba posebno opisivati... Put kroz tu bučnu stihiju završava podno ulaza u Muževu hižu. Prostranim hodnikom ulazi se u dubinu spilje u kojoj se vide tragovi rada vode: na više mjesta ima lijepih sigastih ukrasa. Za razgle­davanje spilje potrebno je ponijeli svjetiljku. U Skrad je dobro vratiti se šumskim putem koji se blago uspinje prema željezničkoj pruzi.

Uz šetnje i planinarenje u Skradu se posjetitelju otvaraju i druge mogućnosti za zabavu i rekreaciju. Tako uz hotel Zeleni vir postoji moderna kuglana. Na Iševnici i Kupici može se baviti sportskim ribo­lovom na pastrvu i lipijana. U šumama i na pla­ninskim livadama ima krupne i sitne divljači pa se zainteresirani mogu bavili lovom. O tome se mogu dogovoriti s lovačkim društvom Jelen u Skradu. Zimi idealni skijaški tereni pružaju jedinstvenu razonodu skijašima početnicima i onima koji u ski­janju traže uzbuđenje i draž sportskog nadmetanja.