Gubitak
šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima
za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika. Šume
su danas ugrožene od lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima
voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i
voda, kiselih kiša i dr. U tom smislu zaštita šuma podrazumijeva
primjereno gospodarenje, zaštitu šume od štetočina i požara, zaštitu
šumskog tla i stabala te druge preventive mjere. No, unatoč svim
čimbenicima od kojih je ugrožena šuma je još uvijek tu, ali joj je
potrebna čovjekova zaštita.
Obilježavanje ovog dana je i povod da saznate nešto o šumama…
Kako je to bilo nekad?
Šuma je nekad prekrivala gotovo dvije trećine kopna, ali do
danas je više od polovine tog bogatstva uništeno pretjeranom sječom.
Nekad je Europa od dalekog sjevera Arktičkog kruga pa gotovo do
Mediterana bila obrasla šumom, a u Aziji se šuma protezala od tundre do
vrućih pustinja. Ove drevne šume bile su isprekidane otvorenim
područjima na kojim se šuma nije mogla razviti. Danas je drevna šuma
uglavnom nestala. Rušila se zbog drvene građe i materijala za potpalu
ili kako bi se napravio prostor za obradive površine. Većina danas
preostalih šuma naknadno je zasađena, ali ipak postoje dragocjene
prašume u kojima stabla nisu zasadili ljudi.
Današnje šume
Danas su najveće šume na svijetu četinjačke šume koje se
prostiru na dalekom sjeveru Skandinavije i Kanade, pa sve do poluotoka
Tajmir u Sibiru, gdje zima traje i do 8 mjeseci.
Ove guste sjeverne šume čine uglavnom četinjače, poput smreka, borova i
ariša tj. drveće koje dobro podnosi hladnoću. Većina četinjača ima
uvijek zelene listove koji nalikuju iglicama i dovoljno su čvrsti da
izdrže i najhladniju zimu.
Na dugom putu prema jugu četinjače uglavnom zamijeni bjelogorično
drveće te tako počinju prevladavati vrste širokih tankih listova poput
hrasta, javora ili bukve. Za uspješan rast one trebaju puno više toplih
dana od četinjača pa u Europi uglavnom rastu južno od Baltičkog mora.
Široka površina njihovih listova pokazuje da u zrak ispuštaju mnogo
vode te tijekom najhladnije zime kad je voda pretvorena u led, mnogo
bjelogorično drveće odbacuje lišće preživljavajući zimu u hibernaciji
čuvajući energiju u korijenu pod zemljom. Drveća koje odbacuje lišće u
jesen nazivamo listopadnim, ali sve bjelogorično drveće nije
listopadno. Napr. božikovina zadržava listove cijele godine.
Žarke boje ptica u letu, krikovi majmuna, zujanje kukaca uobičajeni su
prizor u tropskim kišnim šumama. Te šume su stanište najmanje polovici
postojećih biljnih i životinjskih vrsta, a rastu blizu ekvatora, gdje
je toplo i vlažno cijele godine. Drveće kišnih šuma je, budući da nema
godišnjih doba, uvijek zeleno. Najveća tropska šuma je Amazonska kišna
šuma Južne Amerike koja je dvostruko veća od Indije. U Amazoni nalazimo
gotovo polovicu gotovo svih živih ptičjih vrsta Među mnogim
životinjskim vrstama ovdje nalazimo ljenjivce, jaguare, tapire, zmije i
bezbroj kukaca.
Hrvatske šume
Šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj, dobra su od
općeg interesa, te uživaju posebnu zaštitu države i koriste se pod
uvjetima i na način koji su propisani Zakonom o šumama. Šume u
Republici Hrvatskoj pokrivaju 37 % ukupne površine RH. Od toga je 81 %
šuma u državnom vlasništvu, a 19 % u privatnom.
Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne za razliku od mnogih
europskih koje to nisu, što izaziva divljenje kod Europskih poznavaoca
šuma kada posjete hrvatske šume. Zbog intenzivne eksploatacije, u
Europi su uništene autohtone šume koje su nadomještavane brzorastućim
vrstama, pa su tako te šume sastavljene od jedne vrste drveća koje na
staništu gdje su posađene nisu autohtone što ih čini posebno
osjetljivima i ekološki manje stabilnim ekosustavima.
Općekorisne funkcije šuma odražavaju se osobito u zaštiti zemljišta od
erozije, bujica, poplava, utjecaju na vodni režim i hidroenergetski
sustav; utjecaju na plodnost zemljišta i bitnom određenju
poljoprivredne proizvodnje; u utjecaju na klimu; u zaštiti i
unaprjeđenju čovjekove okoline; u stvaranju kisika i pročišćavanju
atmosfere; te utjecaju na ljepotu krajolika, stvaranju povoljnih uvjeta
za liječenje, oporavak, odmor i rekreaciju, za razvitak turizma i
lovstva.
Podaci za članak su preuzeti iz knjige Michaela Scotta "Ekologija" i sa stranica
Hrvatskih šuma.