HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Sin Ivana liječnika i majke Vjekoslave, nastavnice, r. Matajić. Hrvatske nacionalnosti i državljanstva. Školovao se u Zagrebu: osnovnu je školu završio 1950., a maturirao je na V. muškoj gimnaziji 1955. godine. Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je 1964. Nakon diplomiranja zaposlio se u Institutu za šumarska istraživanja, (kasnije Šumarski institut Jastrebarsko), u Odjelu za tipologiju šuma Zagreb, gdje je radio i 1997. godine. Specijalizirao je Šumarsku fitocenologiju (1972. ) na Šumarskom fakultetu u Budimpešti. Poslijediplomski studij upisao je 1975. u Sveučilišnom postdiplomskom centru u Zagrebu, a magistrirao je (1983. ) obranom magistarskog rada pod naslovom "Istraživanje vodnog režima staništa u poplavnim šumama između česme i Lonje u Posavini". Doktorat znanosti stekao je (1991. ) na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, obranom disertacije s naslovom "Sinekologija zajednica obične jele (Abies alba Mili. ) u sjevernoj Hrvatskoj i floristički parametri važni za gospodarenje bukovo-jelovim šumama". Glavni doprinos šumarskoj znanosti dr. sc. J. Medvedovića je suradnja u timskom radu na izradi monografije "Šume u Hrvatskoj" u poglavlju "Biljni svijet hrvatskih šuma" s kartom šumskih zajednica u mjerilu 1: 500. 000, zatim monografije "Hrast lužnjak u Hrvatskoj", u poglavlju "Šumske zajednice i sinekološki uvjeti hrasta lužnjaka", te na izradi znanstvene knjige "Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996. ", knjiga l "Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava". Daljnji doprinos je također suradnja na timskom radu u izradi Karte šumskih zajednica Hrvatske u mjerilu 1: 100. 000 i karata pojedinih područja detaljnijih mjerila. Fitocenološka kartiranja su poslužila kao jedna od komponenata za definiciju i utvrđivanje rasprostranjenosti ekološko-gospodarskih tipova šuma u Hrvatskoj. Glavni njegov doprinos u samostalnom radu je izrada Karte pluviotermičkih indeksa povoljnosti klime za šumsku vegetaciju Hrvatske. Kartu je izradio na temelju podataka meteoroloških postaja Državnog hidrometeorološkog zavoda i Atlasa klime Hrvatske. Svrha izrade karte je utvrđivanje utjecaja klime na šumsku vegetaciju. U istu svrhu je proveo mikroklimatska istraživanja u mnogim šumskim zajednicama nizinskog i brdskog pojasa sjeverne Hrvatske. Šumarsku fitocenologiju je primijenio i u utvrđivanju prehrambenih potencijala za divljač primjenom metode fitocenoloških uzoraka veličine l m3 (prema Đ. Raušu 1991. ). Sinekološka istraživanja su mu, osim znanstvenih postignuća, omogućila, a i navela ga, da napise knjigu o solarnom uređaju i opravdanosti korištenja solarne energije, koja među ostalim počiva na fenomenu vremenskog razmaka između duljine trajanja insolacije i nastupa ekstremnih temperatura. Istraživanja mikroklime šumskih staništa su ga navela da konstruira i izradi prototip novog termografa (tip JMT-90), koje je bolje prilagođen za istraživanja u šumarstvu u usporedbi s mjernim instrumentima koji su namijenjeni za mjerenja na nešumskim staništima. Primjena aerofotointerpretacije u Šumarskom institutu na kartiranju šumskih zajednica pobudila mu je ideju za konstrukciju i izradu osobnog uređaja za aerofotosnimanje, kojim se može brzo i pod povoljnim uvjetima dobivati fotografije detalja vrsnih dijelova krošanja stabala. Uslijedio je još jedan izum kojim se proširuje primjena solarne energije. Do sada je tri svoja izuma prijavio Državnom uredu za intelektualno vlasništvo Hrvatske. Izlagao je na dvije međunarodne izložbe izuma, a na izložbi INOVA 97 dobio je srebrnu plaketu. Član je vise društava, od kojih je jedno međunarodno, a među njima član je i HŠD, unutar kojeg je njegovom inicijativom osnovan Klub izumitelja, čiji je predsjednik. Uspješni znanstveni, stručni i inventivni rad dr. sc. J. Medvedovića proizlazi iz biološko-tehničke izobrazbe na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, u Šumarskom institutu Jastrebarsko i osobnom zalaganju. |