HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Sin Ivana, dipl. ing. poljoprivrede i Paule r. Čižmek. Hrvatske je narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Oženjen je suprugom Zdenkom r. Hercigonja, dipl. prof. kemije, te otac dvoje djece, sina Zlatka, dipl. ing. strojarstva i kćerke Zvjezdane, dipl. ing. molekularne biologije, koja je 19.2.1999. u SAD obranila disertaciju. Čitav je život stanovao u Zagrebu. Osnovnu školu započetu 1942. završio je u Zagrebu gdje je završio i srednju školu (gimnaziju) 1954., sve razrede s izvrstnim uspjehom, pohvalnicama i drugim priznanjima za rad izvan redovnih školskih obveza. God. 1947. primio ga je tadašnji predsjednik Hrvatskoga sabora V. Nazor u znak priznanja za cjelokupnost djelovanja u školi. Na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu, Drvnoind. odjel, diplomirao je 1959., a na Strojarsko - brodograđevnom fakultetu, Strojarski odjel, 1965. god. Vijeće Šum. fakulteta priznalo mu je 1975. objavljene radove jednakovrijednima magistarskom radu. 1980. obranio je na Šum. fakultetu u Zagrebu disertaciju pod naslovom "Istraživanja nekih eksploatacijskih parametara traktora kod privlačenja drva". Uz iznimno 18 mjeseci službe u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, preostali radni vijek odradio je na Šum. fakultetu u Zagrebu; od 1.9.1960. do 1.XII.l960. kao dragovoljnik (besplatnik) u Katedri za drvno - industrijsko strojarstvo, 1.12.1960.-1974. sveučilišni je asistent (reizabiran 1963, 1966. i 1969), 8.11.1974.-20.5.1981. sveučilišni docent odnosno od 15.5.1981. viši znanstveni suradnik, 1981 - 1.4.1987. izvanredni je sveučilišni profesor, 1987 - 1999. redoviti je sveučilišni profesor, odnosno od 30.5.1987. znanstveni savjetnik. Dne 6.4.1993. ocijenjen je da od posljednjeg izbora u zvanje redovitoga profesora uspješno obavlja znanstveno - obrazovni rad, od 10.11.1998. odlukom Sveučilišnog senata redoviti je profesor u trajnom znanstveno - nastavnom zvanju. U Ministarstvu je radio od 6.2.1997. do 1.9.1998., od toga od 6.2.1997. do 21.5.1998. kao pomoćnik ministra za poljoprivredu i šumarstvo i ravnatelj Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju, kada ga je Vlada RH razriješila na osobni zahtjev. Od 1.9.1998. u radnome je odnosu na Šum. fakultetu u Zagrebu. Njegova pedagoška i nastavna djelatnost ponajprije je vezana uz rad na Šumarskome fakultetu u Zagrebu te se odnosi na gotovo sve tehničke predmete dodiplomske i poslijediplomske nastave. Ipak, neke je novouvođene predmete ili metodske jedinice u njima osnivao, dopunjavao, bilo da se radi o novim sadržajima ili mjernim vježbama, praktikumu i sl., npr. transport u drvnoj industriji, strojevi za transport i dizala, osnove strojarstva, mehanizacija šumarstva s praktikumom, tehničko crtanje i dr. Izvodio je nastavu i iz nacrtne geometrije, mehanike, osnova elektrotehnike, radnih strojeva za drvo - sve na oba odsjeka ŠF u okviru dodiplomske nastave. Sudjelovao je u izvođenju ili samostalno izvodio nastavu i mnogih predmeta poslijediplomske nastave vezane uz iskorištavanje šuma, šumske prometnice i dr. Trenutno je nastavnik iz sljedećih nastavnih sadržaja poslijediplomske nastave: mehanizacija u eksploataciji šuma i šumskom građevinarstvu, specijalna sredstva transporta drva (na dva usmjerenja), osnove strojarstva i pogonski strojevi u šumarstvu te strojevi i vozila u iskorištavanju šuma. Na Šum. je odsjeku do 1998. sudjelovao ili samostalno izvodio nastavu iz 12 disciplina. Bio je i gost profesor na Šum. fakultetu u Sarajevu, predavajući 10 godina (1981.-1990.) kolegij mašine u šumarstvu, izabrani je nastavnik za izborni predmet sigurnost u šumarstvu Visoke tehničke škole za sigurnost na radu (siječanj, 1998) pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje, bio je povremeni nastavnik na tehničkim predmetima dodiplomske i poslijediplomske nastave Agronomskog fakulteta u Zagrebu, pozivni predavač na poslijediplomskom studiju Europskog centra za mir i razvoj Sveučilišta za mir UN, Sarajevo, govoreći o strategiji šumarske proizvodnje (1988). Bio je mentor doktorske disertacije, te član ocjendbenih povjerenstava za obranu na ŠF u Zagrebu, Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Strojniškom fakultetu u Ljubljani i "Lesnicka fakulteta - Technicka univerziteta vo Zvolene". Bio je i mentor magistarskog rada te član povjerenstva za ocjenu i obranu oko 15 magistarskih radova na ŠF u Zagrebu. Bio je mentor preko 20 diplomskih radova i član oko 25 povjerenstava za njihovu obranu, kao i mentor nekoliko studenata dobitnika Rektorove prvosvibanjske nagrade na Sveučilišta u Zagrebu. Autor je ili suautor četiri udžbenika ili skripata te šest drugih nastavnih tekstova objavljenih u nekoj nakladi. U mnogim anketama studenti su prepoznavali njegov kulturološki pristup u tehničkim disciplinama, posebno njegovo unošenje mjeriteljske i jezične sastavnice u sadržaje, razvijajući strukovno nazivlje, zakonito iskazivanje spoznajnih rezultata i dr. Sve je to dolazilo do izražaja pri njegovim mnogobrojnim predavanjima, sudjelovanja ili vođenja pedesetak raspravljaonica i sličnih međunarodnih susreta. Jednako je skrbio o napredovanju nasljednika, znanstvenih novaka, pa i mnogih demonstratora uključenih u nastavni i istraživački proces. U znanstvenom radu u području šumarskoga i drvnoindustrijskog strojarstva utjecao je na ustroj, promicanje i prepoznavanje tehničke sastavnice kao dijela šumarskih znanosti. Uz skrb o osnutku mnogih mjernih sastavnica neophodnih za utvrđivanje značajki strojeva i opreme u šumarstvu, brojnim objavama i neposrednom sudjelovanju u prijenosu (transferu) znanja u praksu, skrbio je posebno o raznim oblicima objava, bilo vlastitim radovima, prijenosu objava ili uređivanju časopisa, zbornika, monografija i sličnih tiskovina. Sudjelovao je i u radijskim i televizijskim emisijama o ovodobnim temama i motrištima na inženjerstvo i šumarsku proizvodnju u okviru cjelokupnih zbivanja u okolini. Sav je taj rad potvrđivao i vođenjem ili sudjelovanjem u mnogobrojnim projektima, istraživačkim zadacima, eksperimentalnom razvoju, što je posebno razvidno iz njegova stručnog rada. Svoja je izlaganja držao, osim na materinskom jeziku, na engleskom, njemačkom i ruskom jeziku, s kojima se služi u strukovnom sporazumijevanju. Značajni mu je prinos u promicanju strukovnoga nazivlja. U knjizi Tko je tko u Hrvatskoj (Zagreb, 1993), od preko 4000 hrvatskih znanstvenika i odličnika iz domovine i dijaspore, bio je jedan od dvojice uvrštenika koji je kao hobi, među ostalim hobijima (glazba i šah), naveo hrvatski jezik, što je objavljeno u jednoj raščlambi objavljenoj u tjednoj tiskovini. Od preko 550 objavljenih ili izvedenih radova, preko pedeset je objavio kojom prilikom u inozemstvu. Većina od preko 100 objavljenih radova rezultat su pokusa na pokušalištima, ispitivalištima i šumarskim mjerilištima, vezana uz koji proizvodni ili razvojni zadatak u šumarstvu ili drvnoj industriji. Skupno promatrajući njegov cjelokupni rad, tematski se mogu izdvojiti nekoliko područja bavljenja. (1) Transportna sredstva u drvnoj industriji značajna je grupa istraživanja proizvodnih postupaka, posebno ona koja se odnose na prometanje i prematanje materijala i proizvoda, uvijek promatrano kao dio obradbenoga ili preradbenog procesa. Tako se kao rezultat dobija vrednovanje kojega sredstva, pronalazi gospodarniji postupak, utvrđuje energijska potrošnja, ocijenjuje ergonomska dobrota i dr. (2) Mehanizirano privlačenje drva najopsežnije je i najznačajnije područje njegova znanstvenoga rada. Podjednako je u njemu zastupljeno i teorijsko i pokušališno istraživačko djelovanje. Razvidna je i treća sastavnica takva rada - pretakanje spoznaja u sljedeću generaciju strojeva, zajednički rad s mnogim strukama i opredmećenje u novim proizvodima, čime je zatvoren ciklus: izbor - uporaba - ugradnja novih spoznaja u sljedeći proizvod. Mnoge od objava prvi puta su i u ovom području šumarskoga djelovanja sadržavale mnogi doseg do tada nepoznat i neotkriven, npr. uvođenje utvrđivanja statističke pouzdanosti u morfološku raščlambu, proračun ukupnoga (bruto) faktora privlačenja, utvrđivanje dobrote traktorskih kotača u promjenljivim talnim uvjetima, razredba traktora za privlačenja drva prema tehničkim značajkama i dr. (3) Ergonomska istraživanja pri uporabi šumarske mehanizacije uvodio je u šumarstvo kao važnu činjenicu. Započelo se s mjerenjima izloženosti buki i vibracijama, a postupno se uvodilo i proučavanje mnogih drugih opterećenja rukovatelja šumarskom opremom, od motornih pila do rada s traktorima, pneumatskim alatima i dr. Važan je i njegov rad na stvaranju sustava tehničke propisnosti, normi i pravilnika za rad u šumi na siguran način. (4) Utjecaj šumskih strojeva na tlo znakovito je područje njegova bavljenja, bilo ono teorijsko ili eksperimentalno. Pritom je utvrđivanje graničnoga dopuštenog opterećenja na tlo, razredba terena, širenje tlaka u podsloju, izbor pneumatika i trakcijskih lanaca i dr. zauzelo značajni dio njegova rada. Mnogi od dosega, posebno načina utvrđivanja graničnih opterećenja, prinos su svjetskom znanju, što je i potvrđeno u objavama i raspravljaonicama u Europi i Americi te promicateljski utjecalo na dalje proučavanje ovih problema u Hrvatskoj, posebno na Šumarskome fakultetu u Zagrebu. Zbog velikoga broja objava, obavljen je izbor približno četvrtine njegovih značajnih radova. Član je mnogih domaćih i međunarodnih strukovnih udruga, znanstvenih nevladinih, i vladinih, pa i poluvladinih povjerenstava i tijela. Osim što je od 3.6.1997. redoviti član Akademije šumarskih znanosti, a od 27.5.1998. izvanredni član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, od Kongresa IUFRO 1990. neprekinuto je zamjenik koordinatora istraživačke zadaće IUFRO D3 - 3.06.00, od travnja 1998. član Tehničkog povjerenstva COST Šumski i šumarski proizvodi, neprekinuto od 1993. član je saborskoga odbora za dodjelu državne nagrade tehničke kulture Faust Vrančić, od prosinca 1995. do lipnja 1998. predstavnik je Vlade RH u Upravnom odboru javnog poduzeća "Hrvatske šume" i zamjenik predsjednika, gotovo istodobno i član je Komisije za znanstvenoistraživački rad šumarstva Hrvatske, član i (do)voditelj nekoliko radnih grupa za donošenje prijedloga izmjena i dopuna odnosno novih hrvatskih zakona, član ili predsjednik osam skupština novoosnovanih društava s ograničenom odgovornošću "Hrvatskih šuma", p. o. Zagreb, jednokratni voditelj hrvatske delegacije na 3. ministarskoj konferenciji Zaštita šuma u Europi (Lisabon, 1998) te potpisnik u ime Hrvatske tzv. Lisabonske rezolucije i deklaracije, dopredsjednik je Nazivoslovnog odbora TO 37 i tajnik odbora Šumarski strojevi TO 23 pri Državnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo. Član je, ili je bio, mnogih radnih grupa, strukovnih poticajnih povjerenstava i drugih tijela na području šumarske mehanizacije odnosno mehanizacije šumarstva te drvnoindustrijskog transporta, osnivač i poticatelj znanstvenih, razvojnih, primijenjenih i drugih znanstvenih projekata i zadaća, član domaćih uredni-štava strukovnih časopisa, osnivač i urednik (tehnički, glavni, odgovorni...) časopisa, zbornika, monografija, knjiga, recenzent znanstvenih i drugih objava i knjiga, predsjednik izdavačkog vijeća časopisa itd., npr. urednik časopisa Mehanizacija šumarstva, član uredništva Drvna industrija, Mjeriteljski vjesnik, Metrolog, Rad i sigurnost, Hrvatske šume u Hrvatskoj ili Gozdarski vestnik (Ljubljana) i Radovi (Zvolen) u inozemstvu. Mnoge je dužnosti obnašao kao djelatnik strukovnih udruga u području srodnoj s osnovnom djelatnosti, npr. tehnikom u širem smislu, strojarstvom, mjeriteljstvom, hrvatskim jezikom te posebno tehničkim nazivljem itd. Sav je ovaj rad posebno do-šao do izražaja u Hrvatskome mjeriteljskom društvu, Hrvatskom strojarskom i brodograđevnom inženjerskom savezu, Udruzi za plastiku i gumu, Hrvatskom inženjerskom savezu, HŠD, Hrvatskom društvu za promicanje zaštite ljudi u radnoj i životnoj okolini, Pokretu prijatelja prirode - Lijepa naša i dr. U tim je društvima, udrugama ili savezima bio član, predsjednik društva, član upravnih i nadzornih odbora, nekoliko povjerenstava i strukovnih odbora, staturnih komisija i dr. Član je ili sudionik djelatnosti i mnogih međunarodnih udruga, npr. IUFRO (International Union of Forestry Research Organization), ISTVS (The International Society for Terrain - Vehicles Systems), FAO (Food and Agriculture Organization of the United Nations), ILO (International Labour Organization), ECE (United Nations Economic Commision for Europe), ISO (International Organization for Standardization), IEA (International Energy Agency), NSR (Nordic Forest Technology Council), Joint FAO/ECE/ILO (Committee on Forest Technology, Management and Training), FERIC (Forest Engineering Institute of Canada), CPPA (Canadian Pulp and Paper Association), CWF (The Canadian Woodlands Forum), SEV/CO-MECON (Council for Mutual Economic Assistance) i dr. Sav je ovaj rad nastavak raznovrsne djelatbe i prije službovanja na Šumarskome fakultetu. Uz srednjoškolske i fakultetske obveze bio je zaokupljen tamburaškom glazbom, bilo kao izvoditelj, voditelj, dirigent, priređivač ili kompozitor, od svoje četiri i pol godine u Katoličkom djetičkom društvu te od trinaeste godine 1948. godine u SKUD Ivan Goran Kovačić kao i u mnogim drugim sastavima i orkestrima ("Matija Gubec", "Rade Končar", "Božidar Adžija", studentski sastav Poljoprivredno-šum. fakulteta...), nastupajući u razdoblju 1948 - 1960. u domovini i Europi na mnogobrojnim turnejama, pojedinačnim nastupima, radio emisijama, televiziji ili pak snimajući LP ploču za diskografsku kuću Phillips. Od 1949. bio je član ŠK Zagreb ili Zagrebačkoga šahovskog kluba, čiji je prvak bio 1956. godine. Istodobno je nastupao i za svoj fakultet na sveučilišnom prvenstvu. Tijekom života nikada nije bio član koje političke stranke. Za vrijeme rada na Šum. fakultetu obnašao je, osim nastavnih i znanstvenih zadaća, i druge različite dužnosti. Bio je član izvršnih odbora zavoda oba odsjeka (ZIŠ i ZIDI), tajnik i predsjednik Savjeta fakulteta 1990.-1991. Bio je 1981. izabran za predsjednika sindikalne podružnice fakulteta (smijenjen poslije mjesec dana), od 1984. do 1995. bio je predstojnik Katedre za drvnoindustrijsko i šumarsko strojarstvo kada je ista bila pri reorganizaciji ŠF nestatutarno ukinuta, član mnogih radnih odbora i povjerenstava u svezi s nastavnim i znanstvenim djelovanjem ŠF. Bio je i predloženik za nagradu "Nikola Tesla" 1986. godine. Predlagač je bio koordinator projekta. Na radnome mjestu nije nagrađivan niti predlagan za nagrade i priznanja. U svibnju 1998. na prijedlog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva odlukom je Predsjednika Republike odikovan Redom Danice Hrvatske s likom Blaža Lorkovića za osobite zasluge u gospodarstvu. Izvan dugogodišnje uposleničke ustanove dobitnik je mnogobrojnih priznanja: povelja, zlatnih medalja i priznanja za doprinos radu strukovnih društava, doprinosa gospodarskoj djelatnosti (posebno na području gradnje šumarske mehanizacije), promicanja šumarske tehnike, sudjelovanja na kongresima, savjetovanjima i znanstvenim raspravljaonicama kao pozivni, poticajni ili dobrovoljni predavač odnosno voditelj rasprava i sjednica itd., npr. povelje i zlatne medalje Novosadskog sajma (1976.), povelje Jugosl. poljoprivredno - šum. centra (1985.), proizvođača šumarskih strojeva "Tehnomehanika" iz Marije Bistrica povodom 125-te godišnjice visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj (1985.), zahvalnica za uspješnu suradnju od ROŠ "Slavonska šuma" Vinkovci (1989.), priznajno sudjelovanje skupa Iskorištavanje šuma, transport, ergonomija i plantažno šumarstvo Federalnog sveučilišta Parana - Brazil i IUFRO (1987.), certifikat Hrvatskoga društva za promicanje zaštite ljudi u radnoj i životnoj okolini (1996.), priznanje Hrvatskoga društva za motore i vozila, Znanstvenoga savjeta za promet - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Hrvatske akademije tehničke znanosti za sudjelovanje u radu skupa "Motori i vozila 95", zahvalnica Nacionalnog tajništva Italije ISTVS-a za sudjelovanje i prinos na 7. europskoj konferenciji u Ferrari, potvrđivanje i zahvalnost FAO i Federalnog ministarstva poljoprivrede i šumarstva Austrije za prinos na skupu (1998) itd., ali i onih izvan šumarske djelatnosti, npr. pohvala Šahovskog društva "Zagreb" za aktivan rad i zalaganje (1953), spomenica prigodom 10. godišnjice rada SKUD "Ivan Goran Kovačić" - Zagreb (1958), zahvalnost Narodne tehnike Hrvatske prigodom 40. godišnjice rada (1986) itd. |