HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Nakon završene gimnazije odabrao je šumarsku struku i posao na Gospodarsko-šumarsko učilište u Križevce, na kojem je učio šumarstvo. Apsolvirao je 1882. Neposredno po završetku školovanja stupio je u praksu kod šumarskog ureda vlastelinstva pl. obitelji Ghyczy u čabru, Gorski kotar. Nakon dvije godine rada položio je pri unutarnjem odjeljenju Zemaljske vlade u Zagrebu državni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva. U listopadu 1888.g. imenovan je općinskim šumarom u Gornjoj Rijeci, kotar Novi Marof, gdje ostaje do 1895.g. Tada je prilikom reorganizacije šumarske službe kod političke uprave imenovan kotarskim šumarom u Varaždinu. Na tome mjestu ostaje nekoliko godina do premještaja za kotarskog šumara u Daruvaru. Prema nepotpunim podacima, nakon I. svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, premješten je u Požegu županijskoj oblasti u svojstvu šumarskog izvjestitelja, a nedugo zatim imenovan je šumarskim nadzornikom. Nakon ukinuća županije u Požegi, premješten je Primorsko-krajiškoj oblasti u Karlovcu, gdje je i umirovljen 6.9.1925., nakon 36. godina rada. Okušao se i u pisanju. U Lovacko-ribarskom vjesniku pisao je o lovu na vidre u Varaždinskoj županiji (LRV 3,1894., s. 44-45). Kao umirovljenik nastanio se u Zagrebu, gdje, nakon kratke i teške bolesti, umire 1930. Sahranjen je na Mirogoju. Bio je do smrti redoviti član Hrvatsko - slavonskog šumarskog društva, odnosno Jugoslavenskog šumarskog udruženja. |