HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Sin Josipa i Sofije r. Hauer. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu je školu i gimnaziju završio u Zagrebu, a nakon ispita zrelosti (1948.) upisao se na Poljoprivredno-šumarski fakultet Sveuč, u Zagrebu. Diplomirao je 13.9.1952. na Šumarskom odsjeku, biološki smjer. Sudjelovao je na ondašnjim radnim akcijama: Brčko-Banovići, Šamac - Sarajevo, auto-put Bratstvo - jedinstvo, Studentski grad, Lašćina i Sava. Za vrijeme studija (1952.) napisao je s V. Glavačem rad pod naslovom Rasprostranjenost hrasta medunca i crnoga graba na području Vrapče - Podsused, koji je rad bio za Majski festival odlično ocijenjen. Od 1.10.1953. do 15.2.1954. radi u Šumariji Sljeme kao inženjerski pripravnik. Po obavljenog pripravničkog staža u rasadniku ukrasnog bilja Jankomir, nastupa dužnost izvođača parkova i tehničkog rukovoditelja. Otcjepljenjem i osamostaljenjem pogona Mirkovec od matičnog poduzeća Jankomir od 1.3.1955. tehnički je rukovoditelj poduzeća Mirkovec i bavi se proizvodnjom, projektiranjem i osnutkom parkova i izradom hortikulturnih elaborata. Dana 1.5.1958. odlazi u Voćarsko-vinogradarsku zadrugu na dužnost rukovoditelja pogona Hortikultura, gdje ostaje do 1.9.1960. Od 1.10.1960. na dužnosti je sveučilišnog asistenta u Katedri za šumarsku genetiku i dendrologiju. U tijeku 1958. polaže stručni ispit. Dana 6.1.1964. upisao je na Šumarskom fakultetu poslijediplomski studij iz područja dendrologije, parkiranja i ozelenjavanje, te magistrirao 1969., obranivši magistarski rad pod naslovom "Dendrološka i šumsko-uzgojna važnost starih parkova u Samoboru". Početkom 1969. izabran je za predavača iz predmeta dendrologija i na biološkom i tehničkom smjeru Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Prijavio je doktorsku disertaciju pod naslovom "Dendrogeografsko rasprostranjenje i morfološke karakteristike srebrnolisne lipe (Tilia tomentosa Moench) i njezinih ekoloških forma u Hrvatskoj", ali je zbog zdravstvenih razloga i nastavnih obveza nije dovršio. Osnovao je sjemensku plantažu malolisne lipe - Tilia cordata Mill. u Šumariji Otok i bio je izabran 24.12.1976. u zvanje višega sveuč. predavača iz područja dendrologije. God. 1974. doživio je prvi, a na Božić 1978. drugi srčani i moždani udar. Od 1979.g. radio je skraćeno radno vrijeme do odlaska u mirovinu 1.10.1993. s punim radnim vijekom od 40 godina. Za vrijeme službe bio je aktivan član u mnogim organizacijama i društvima: Hortikulturno udruženje NRH, Sindikat NRH, Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske i Hrvatsko ekološko društvo. Sudjelovao je na nekoliko kongresa i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu: Savjetovanje Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960., Zagreb 1963.; Simpozij o molici (Pinus peuce Grisebach), Skopje 1969.; Simpozij o munici (Pinus heldreichii Christ), Dečani 1972.; Simpozij povodom 100. godišnjice prve Jugoslavenske dendrologije Josipa Pančića (s referatom) Goč 1974.; Savjetovanje Doprinos znanosti i razvoju šumarstva i prerade drva Zagreb, 18.12.1983.; XVI IUFRO World-Congress Oslo, Norway (s referatom), 20.VI.-2.7.1976.; Savjetovanje Šume Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodarskim uvjetima (s referatom), Drvenik kod Trogira, 19.-24.9.1988.; Znanstveno savjetovanje Zelenilo grada (s referatom), Zagreb 10.-11.1.1990. Znanstveno savjetovanje Zelenilo grada (s referatom), Zagreb 10.-11.1.1990. Bio je plodan i uvažavan kao teoretičar i praktičar iz svojeg znanstvenog područja, a posebno zaslužan kao pedagog. Objavio je 32 znanstvena i stručna rada te 80 hortikulturnih projekata i elaborata, od kojih je 68 izvedeno. Za Šumarsku enciklopediju obradio je 15 biljnih vrsta. Za svoj dugogodišnji rad bio je odlikovan: Medaljom za vojne zasluge (1964.), Medaljom za rad (1970.), Ordenom za vojne zasluge sa srebrnim mačevima (1970.) i Ordenom rada sa zlatnim vijencem (1978.). |