DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 11 <-- 11 --> PDF |
, — .9 ~ . " viti na dneyni red, pošto je vrieme prekratko bilo, jer je pre tresivaiijein družtTenih pravila i konstituiraBJem đri3Žtva puno prošlo vremena. Sliede<5i dan, ij . 16. izletili su članovi u državne šume kod Lepavine, da ondje razgledaju sječi ne i odpreme, 0 tom sliedi izvješće na drugom mjestu. U Zagrebu, mjeseca listopada 1876= liitutt TomU^ V. KOrSškenjl, predsjednik. fcajnik. Spomenica*) hrvatsko-slavonskoga šuuiarskoga đružtTa glede onoga diela zakona VII. od godine 1875. ob uređjeuju zemljarinskoga poreza, što govori ob iztraživanju čistoga prihoda šume i zatim glede naputka za procjenu šumah od 17.. lipnja 1876. br. 24163, izdanoga radi provedbe toga zakona. Pozorno čitanje zakona i njegova naputka, u kom se doduše opaža namjera, da se na sve grane kulture zemljišta nđati jednako pravedan i na »čistom prihodu zemljišta« osnivajući se porez, kadro je mnogom svojom ustanovom izazvati bojazan: da će šumu minuti dobrohotna intencija zakona, i ta bojazan nuka hrvatskoslavonsko šumarsko družtvo, da svoje mnienje u tom pogledu izjavi, ter svrne pozornost visoke zem. vlade na velevažni ovaj predmet. *) . Još u mjesecu svibnju 1876. godine upozorio je g. Adolf Danbelovskj, Šumarnik Njeg. Preuzvišeuosti baruna Prandaua, posjednike i Šumske gospodare u domaćih naših hstovih na novi zakon ob uredjeiiju zemljaiine zak. $1. VII. od god. 1875., te nije žalio nikakova truda^ da jos za dobe u interesu svih Šumskih posjednika odvrne Štetne posliedice, kopirni bi taj zakon uroditi mogao. Dne 22, i 23. kolovoza 1876. prisustvovaše rečeni predkgateijj ujedno delegat družtva, izvanrednim odborskim sjednicam, u kojih bude zaključeno, da se ova njegova spomenica podnese nuždnoga posredovanja radi visokoj zemaljskoj vladi, što je i učinjeno,^,te se sadržaj njezin t^kodjer priobčio prvoj glavnoj skupštini, nu radi pomanjkanja vremena nije se mogla u potanki preti´es uzeti. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 12 <-- 12 --> PDF |
´ ^ — 10" - Kao očisti prihod j^etnljišta^ n obce uzima se godišnji prosjek ljetine, po odbitku troškovali gospodarenja (§15. zak.); a kod šumskoga zemljišta pravi se odmah n početku naputka razlika u tom pogledu, naime, da se čistim prihodom šumskoga zemljišta ima smatrati ciena drva na panja kod onoga prihoda na drvib, koji se običnim gospodarenjem potrajno postizati može. ; Prema ovoj ustanovi nemože se onda na prihođnu brojku šumskoga tla i gospodarskih zemljištah nporabiti u zakonu naglašeno jeđiaičko mjerilo, nego se kod šumskoga tla drži prosjek višegodišnje gospodarstvene obhodnje ravnim posljeđku faktično STake godine zaključujuce se gospodarstvene obhodnje kod gospodarskih zemljištah, što je obzirom na konačne uspjehe i jedne i druge vrsti kulture tla od bitne razlike, a za šumsko gospodai´stvo osobito od velikoga dosega. Jer šumski prihod drva može se isto tako kao pšenica od njive smatrati ničim drugim, van nečistim prihodom zemljištne glavnice, koji prost od troškovah gospodarenja, čuvanja itd. predstavlja one kamate zemljištne glavnice, na koje zakon kao »čisti prihod zemljišta« porez udara, te ih iztiče kao predmet poreza. Kod ovih gospodarskih zemljištah, od kojih se faktično svake godine ljetina bere, dade se i sbilja pronaći potrebiti čisti prihod po metodi proračunanja, kako je u naputku propisana, samo bi trebalo, ako se hoče da ista bude kao točan račun o eistoni prihodu i formalno pravilna, kod odgovarajuće kamatne stope po pronađjenoj prihodnoj brojci, i samu zemljištnu glavnicu brojevno označiti. Nu posve je ini uspjeh toga preračunavanja kod šume, čiji se godišnji prirast ubrati nemože, te kod koje se konačni prihod sječivosti prikazuje kao skup od tolikih g´ođišnjih prihodah, koliko godinah broji obhodnja i doba sastojine. Taj prihod sječivosti šumske, pa onda predužitci i uzgredni užitci, što se medjutim ubiru, imadu po onoj kamatnoj stopi, koja je uzeta za temelj kod gospodarstva, stajati u razmjeru napram zemljištnoj glavnici i troškovom čuvanja i uprave. Jasno je dakle, da se uz isti način postupanja sa Šumom i s gospodarskim i zemljišti, kako je propisan u naputku, nemože kod šume pronaći čisti prihod, već prihod od šume, koji se, kako se zna, sastoji od prihoda tla i prihoda drva. Na prihod od drva nije uduren porez, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 11 ^ a sxide6 po naslovu zakona ob -uređjenju zemljarine, kao đa se i nekani nanj udariti porez, inače ho nebi se samo šumi, nego i ostalim granam zemljištne knltnre isti taj teret nametnuo. Nećemo se ovdje npnštati n razpravu pitanja, da li bi se kod proraetinanja šumskih cienab i prihoda imalo uporabiti načelo jednostavnoga, ili kamato-kamatnoga računa? Dosta je, ako samo konštatujemo^ da su ovaj potonji svi strukovni autoriteti i gospodari prizuali i prihvatili kao jedino prikladan. Kad se dakle naputkom kod proračunanja čistoga šumskoga prihoda, bez obzira na likamačenje, odredjuje, da se na primjer prije 100 godinah na gojitbu šumskoga zemljišta uloženi novac, u isto onolikom jednostavnom iznosu, kao kad je uložea bio, danas odračuna, očito je, da se takav postupak protivi načelom narodnoga gospodarstva, a osim toga nije kadar predstaiati pravi čisti prihod, uprkos ublažujucoj ustanovi i da se neimaju uporabiti velike sadanje eiene, nego manje ciene sirova drva iz razdobja od 1855. do 1874. godine. Kao dalnje obterečenje šumskoga posjeda ima se smatrati ustanova naputka, uslied koje se imadu ogromno visoke stavke prihodne skrižaljke na strani 10. rabiti za pi*oraeunanje čistoga prihoda. Prosječni prihod drva od jedne rali i godine propisan je tamo tolikom visinom, kakova se n označenoj stojbinskoj dobi faktično nenalazi. Stodvadeset do 180 ili sredinom uzeto stopetdesetgodišnja visoka hrastova šuma I. vrloče imala bi na primjer prosječnoga prirasta 95 c´ od jedne rali i godine ? dakle toliku zapreminu drva, kod koje se zaliha sječivosti u 150 X ^^ =z: 14:´250 kubičnih stopah od rali pokazuje, koja se medjutim jedva nadje na izabranih,, pojedinih ralih, nikada pako u prosjeku veče površine. Ako bi se dakle prihvatila tolika zaliha sječivosti, iznosio bi čisti prihod mnogo više nego ga faktično ima. Kaže se doduše u početku strane 12., da je u tom prihodu drva sadržan takodjer prihcd od proredjivanja, — nu taj prihod proredjivanja mogao se je doduše u davno minulom vremenu ubirati, nu sada se on u tako starih sastojiuah niti opaziti, niti proračunati neđa; stupac dakle toga prihoda stoji prazan, te se točno proraČunavajučim brojem izpuniti nemože. Pa ako bi i moguće bilo o iznosu njihove drvne gromade stvoriti vjerojatnu kakovu kombinacija, nebi se ipak dalo opravdati, drva, koja su u davno doba možda sagnjila, koja su samo dielomice upotriebljena bila, a koja. su se |
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 12 — ´ svakako za malen norae ili -uslugu ucieniti tuogla, uvrstiti, u pn hoduu skrižaljkn s istiiui cienami, koje pristoje glavnoj sastojiui fe naputka neniože se takodjer razabrati, kako se imade proračunati čisti prihod kod mladih i srednje, dobe šumab. Bojati se je s toga, da se medju ovimi i medju stojbinskom dobom neima praviti razlika u skrižaljoi o prihodu (Ertragstafel), a to bi za mladei i srednje dobe šume bilo svakako ogromno preterecenje. Jer obično u svih predjelih, gdje proredno drvo nema prodje, nenosi visoka šuma-listača prije 60., sitna šuma prije 10., a srednja šuma prije kakove 30.—40, dobe svoje nikakova prihoda, premda iste kao i šume, noseće prihoda, zahtievaju jednake troškove na čuvanje, gojitbu i upravu, koji trošak namiče posjedniku šume znamenit godišnji teret, prije nego je mogao i jedan novčić prihoda iz njih dobiti. Uračunanje nuzgrednih užitaka od sjemena, šiške i paše, isto je tako tegotuo za mlade sastojine, kao i uračunanje predužitakah u drvu, dočim plodnost i prikladnost njihova za pašu obično takodjer počima vi gore naznačenoj dobi. , / I kod troškovah čuvanja i uprave dopušta naputak, da se uračunaju samo oni troškovi, koji se jedino tiču šume, premda se jedan dio troškovah uprave i svih uredah skupnoga dobra podmirivati mora iz dohođka šume, čiji posjednik za namirenje tih troškovah neima inoga izvora, i od koga nitko nebi niogao razumno očekivati, da če za namirenje troškovah uprave upotriebiti prihod, koji nije izvadjen iz zemljištnoga posjeda. U tom, što je dosele rečeno, navedene su glavne ustanove zakona i naputka, uz koje če se po svoj prilici šuma porezom preteretiti, a da se to bolje uvidi, priobčujemo tu proračunanje čistoga prihoda visoke hrastove šume u 120. —180, dobi njezinoj u smislu naputka po prosječnom prii-astu skrižaljke prirasta na str. 10. naputka a) Prosječni prirast, odbivši od njega 137o gubitka na izradku i kori, uzmimo na 87% skrižaljke. b) Ciena drvu uzeta je vjerojatnim prosjekom svih kakvočah i vrstih sa 5 nove, po kubičnoj stopi. c) Nuzgredni užitci od sjemena, šiške i paše nose 56 nč. od rali. d) Troškovi gojitbe raČunajuč po 10 for. na ral, odbacuju na godinu VV/ = 6-6 novč. e) Troškovi čuvanja i uprave iznose 92 nč.^računajuč na jednu raL |
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 15 <-- 15 --> PDF |
-^ 13 — Po ovom iznosio bi prihod kod vrloće L . . ^ . , ... . 3 for. 709 noyč., « < « II 3 « 009 « « « « III. . . , , 2 « 35-9 € < < € IV. ... 1 « 66*4 « «. « « V. . . . ". . . . . / — « 96-4 « i to ne samo za sastojinii od 120 — 180 god nego, kako se je bojati sbog pomanjkanja dotične ustanove n iiapntkii, takodjer i za jednogodišnju sastojinu. Ove prihodne brojke, kako jur spomenusmo, prikazuju iiam prihod od šume, iz kojega bi se, glasom naslova zakonskoga, imao izlučiti prihod od tla, što je pođvržen porezu, u koju svrhu imala bi se vriednost šumskoga tla opređieliti po gospodarstvenom kamatuoni mjerilu, odgovarajućem mjestnim odnošajem. Nu o toj nuždnoj ustanovi negovori ni zakon ni naputak, a da se oua u zakon primi, moralo bi se ujedno primiti i načelo šumskoga fiuaneijalnoga računa, pri čem nebi bilo nikakove potežkoče do li te, da se gospodarstveno-kamatno mjerilo, koje je ondje od velika upliva, nembže dovoljnom sigurnosti ustanoviti, tako da konačni rezultat nije posve izviestan, što u ostalom "biva i kod drugih računah o prihodu. Pri tom imale bi se za zalihu sječivosti uzeti sađanje ciehe, a nebi se smjele uzeti u obzir 20-gođišnje prosječne ciene. Pače da se uadje i gore spomenuti šumski prihod, izračunan načinom sadržanim u naputku, imala bi se prihodna skrižaljka kombinativno ustanoviti, koja bi se morala dopunjavati prihodom za sve dobne razrede istih vrsti drveća i vrstih odgoja, i kod koje bi se imalo prihvatiti gospodarstveno-kamatno mjerilo, ako se kani pronaći prihod tla, kao pravi predmet, na koji se porez udara, ter ako se hoće, da se mlađji dobni razredi oslobode od preterećenja porezom, koje bi moglo biti opasno po njihov obstauak i budućnost. Da se uzmogne bolje razjasniti često spomenuto kumuliranje prihodnih kategorijah, koje biva po načina, sadržanom u naputku, mora se npotriebiti šumski finaucijalni račun, da se pronadje prihod tla. Primjera radi upotriebit ćemo taj račun na najbolju, srednju i najlošiju vrloću u tu svi-hu izabranoga visokoga hrastika, kojega će se računa rezultati ujedno ovdje npotriebiti, da se interpoliraujem pronadje prihod tla za vrloće, koje se medja gore spomenutimi trimi vrloćami nalaze, i da se njihove postupnosti pokažu, koje bi se u pojedinih faktičnih slučajevih posebnim proračunanjem točno ustanoviti imale. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 16 <-- 16 --> PDF |
~ 14 U tu svrhu skombinirana je za IV. razred vrloće slieđe($a skrižaljka prirasta, pri čem je uzeto, da prvi trožkovi gojitbe, ko što gore rekosmo, iznose 10 for», troškovi čuvanja i uprave 92 nč. po jutru, nadalje da gospodarstveuo-kanietno mjerilo kod vrloćali L, II., III. i IV. razreda 2y„7oi ^ ^^^ ostalih, nižih vrloćah do 2 % mjestniin okolnostim odgovara. I. Skrižaljka prirasta. a j´b ! c j d 1 e j ^ I1 h i k i 1 m ^ D rv a nuzgredni uz itei 6 i e n a 1 TDI 1 1 po koek/ i n cielom OJ P-4-1 od g M o užitćik giav. pred-j glav. j pred-i-cn P užitka god kub. st. novo. -fr. no. I fr. ne. ix. nČ. fr. |ne. 1 fr. ac. fr. |ne. ne. iL . 10 300 120 2-34 0-72 7 02 86 86 20 744 283 3-01 0-96 22 39 2 82 . . 2 82 30 1219 430 3-67 1-22 44 74 5 S[> . . ´ .-5 35 40 1738 591 4-34 1-48 75 43 8 75 8 75 50 2268 726 5-00 1-75 113 40 12 70 . 12 70 00 2780 834 5-67 2-04 157 03 17 01 1 24 5 44 l!73. 18 74 70 3287 920 6-33 2-34 208 07 21 53 2 48 8 68 3´24 24 77 80 3798 987 7-00 ´2-m 265 80 26 25 3 72 11 92 4 75 31 . $0 4312 1035 8-17 319 352 29 33 02 4 96 14 1 10 6 20, 39 28 100 478o 1053 9 33 3-73 446 44 38 28 5 78 17 1 40 7 35 45 63 110 5182 1036 10-50 4-31 544 11 44 65 6 61 20 1 70 8 Ol 53: 16 120 6G12 1010 11-67 4-90 654 92 49 49 7 44 22 2 9 60 m 15 130 5988 958 12-83 5´52 768 26 52 88 2 ,26 24 2 20 10 70 03 58 140 6313 884 14-00 6-16 883 82 54 64 8 26 24 2 20 10 70 65 j 15 160 (Mb 785 15-17 992 88 50 77 8 26 24 2 30 10 80 64 ´ 34 e-m 160 6757 676 16-33 7-51 1103 42 45 46 8 26 24 2 40 10 90 61 67 170 6910 553 17-50 8-22 1209 25 45 46 7 44 2 23 50 10 17 55 63 180 7125 428 18-67 8-96 1330 24 38 35 6 61 22 2 00 9 43 47 78 190 7301 29:i 19-88 9-72 1447 79 28 38 5 78 21 2 70 8 69 37. 7 200 7416 148 20-90 10-45 1549 95 15 07 4 96 20 2 80 7" 96´ 3 Iz ove skrižaljke prirasta proizlazi sliedeca skrižaljka cistom prihodu tla, koja je medjutim porezom još obtereceaa. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 17 <-- 17 --> PDF |
15 — II. Skrižaljka o cistom priiodu tla. Kamatno mjerilo 2%"/^ j Ka mrt tno mjc rilo poc-am od > 2V, ^^´4. ´^´ o Y r 1 0 ć a tla i s a. stoj i. u e .a I II IV j vr YII Yiri IX _ _x __,!„ JiL godina Č i: s t i p r i li 0 d, u j s po r ez 0 m G d 11 0 10 20 30 25-5 40 58 6 43-4 28-3 13-1 .2´5 50 80-5 639 47 4 30´8 14-3 6*5 60 98-1 80-0 61-9 43-8 25*8 18-3 10-8 70 109-1 90-2 71-3 52-4 37-4 29-8 23-2 : 16-6 80 116a 96-8 77´4 581 48´9 39´8 30-6 j 21-6 12-4 3-2 90 131-6 110.6 89-5 68´5 58-5 . 48-4 38-4 1 28-4 18-3 8-3 100 139´0 117-4 95-7 74-1 649 55-7 46-5 1 37-3 28-1 18-9 110 142-5 120-1 97´7 753 66-4 57-6 48-7 39-8 31-0 22-1 120 1456 122-1 986 75-1 ´ 66´8 58-5 50-2 41-9 33-6 25-3 130 1441 120-2 ^ 96*4 72-5 64-6 56-6 48-6 40-7 32-7 24-8 140 137-9 114-7 91-4 68-2 60-8 535 46-2 38-8 315 24-1 , 160 132-7 109-3 85-8 62-4 55-6 48-8 42-0 35-3 28^5 21´7 160 124-7 101-9 79-1 56-3 50-1 43-9 37-7 31-4 25-2 19´0 170 110-0 940 72-1 50-1 44-5 38-8 33-2 27´5 21-8 16-2 180 105-5 84´2 62-9 41-6 36-9 32-1 27-4 22-7 17-9 13-2 190 101-8 80-9 601 39-2 34-4 29 5 24-7 19-9 15-0 10-2 200 95-0 74-6 54-2 33´8 29*4 24-9 20 5 16-0 11-6 7-1 Vrloea po na1 li III IV V putku Čisti prihodi označeni debljimi brojevi n vrlocah V. do VIIL uvršteni su samo kombiaativno, poput predloga. Ova ljestvica čistoga priboda pokazuje nam kulminaciju iinancijalne sječivosti u 120 godini dobe, a odtuda neprestano padanje čistoga priboda; pokazuje nam nadalje i to: da pribod I vrloće istom u 30, a u vrloći X istom u 80. godini dobe zapoeima. To je dokaz, da dotle ciena troška stojbine nadilazi pribod od drva, da je dakle gospodarenje pasivao. Ciene drva prihođne skrižaljke odgovaraju sada faktično financijalnoj sječivosti; nu te eiene su za nezrele dobne razrede idealne, Ravnim načinom ucienjeni su uzgredni užitci prema sadašnjosti. Ako razvrstimo prije navedene brojke priboda, ima u vrločab; L I I III. IV, V. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 18 <-- 18 --> PDF |
.-16 — ,.; a) prihod šume po naputku, kao gore u 370-9-300´9—235*9 : ^ 166-4— 96-4 1) prihod zemljišta str. skrižaljke II. u 145´6, 98 6, 66´8 50*2, 25´3 c) prihod od drva . . . . ^ . . a^l u 225-3, 202-3, 169J 1691, 7M novčićah. Prihodna brojka u a iznosila bi dakle za 2´5—3*0—3*5 do 3.3_-3.8 struko više od pristojbe, pošto se u smislu zakonskoga naslora samo na prihod od tla udara porez. Zakon od godine 1861 »za nredjivanje zemljišta u kraljevini Pruskoj« poprimio je kod uređjenja zemljarine takodjer kao temelj: da se stavke cjenika osnivaju samo na prihod u tl a i to tako^ da se troškovom gospodarenja, što se imaju odbiti od prihoda sirovina, imadu pribrojiti i kamat e glavnice, potrebite za zgrade i inventar u podpnnom svom obsegu. (Vidizemljištne i gospodarske odnošaje pruske države u Berlinu 1868.) Sto se tiče šumske prociene izdalo je prusko ministarstvo financijah, uporabiv doduše pri tom isti način prociene, kao i kod nas, u namjeri, da tom metodom izkazani šumski prihod svede na pravi prihod zemljišta, »tehnički naputak«, po kojem se troškovi gojitbe, čuvanja i uprave u uajširjem smislu shvačati imadu i uslied koga se troškovom za plače još troškovi prodaje drva, zakupstva , troškovi redarstveni i občeniti upravni troškovi sa 60 do 90 postotakah, a izvanredni troškovi čuvanja i troškovi za obranu šumskih nezgodah sa 30 — 60 postotakah pribrajaju. Prema tomu pokazuje se čisti prihod u pojedinih upravnih okružjih, sveden na austrijsko jutro i novac, ko što sliedi; a) Danzig, Koln, Marienworder sa . . . , . — for. 53 nvČ. h) Konigsberg, Gumbinnen, Posen, Bromberg . — »6 9 » c) Liegnitz, Oppeln, Potsđam, Stetin, Frankfurt 1 » 12 » d) Aachen, Arnsburg, Breslau, Magđeburg, Koln 1 »7 0 » e) Stralsunđ, Merseburg, Erfurt, Mtinster, Minden Koblenz, Diisseldorf, Trier . . , . , . . 2 »2 9 » dočim je jutro u gornjem poredjaju s čistim prihodom od 3 for. 2 nvč! -: 2 for. 84 nvč. — 4 for. 54 nvč. — 9 for. 2 nvč. — 7 for. 50 nvč, uvršten. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 19 <-- 19 --> PDF |
, — 17 -- Isti tehnički naputak pripisavaše priliođnu skrižaljku, koja se, da kažemo primjera radi, glede visokoga hrastika razlikuje u sliedećem od one prihodne skrižaljke, što se nalazi na 10. strani naputka: Yr l 0 e a I. II. ni . IV. V. Kubična stopa. L U Pruskoj 120-150-god, 62 70 51*59 35-48 24*33 do 22 2. Kod nas 95 — 79 — 64 — 48 — 32 a koliko su više ciene drva i stupnjevi kulture u Pruskoj napram onim u zemljah ugarske krune! Na istih načelih kao i kod nas osniva se takodjer zakon ob uredjenju zemljarine od godine 1869 za Cislajtaniju, koji 6e se skoro izvršiti i po kom ce nastati to, da ce prihod šume prosjekom uzeto u svih zemljah skoro triput, pače u nekojih zemljah 9 put biti veči, nego-li je bio dosada, dočim 6e čisti prihod osta-^ loga kulturnoga zemljišta skoro isti ostati, ili se pače još i umanjiti. Vještaci nisu propustili, da upozore na ovaj prečerano računani i šumi vrlo opasni čisti prihod. Radi toga su vrlo uznemireni posjednici šume, te se samo još uzđaju u zaključke centralne komisije i vele pod konac: »Neka se nitko nevara, da po sadanjem naputku prieti pogibelj obstanku šume isto tako, kao easovitoj probiti njihovih posjednikah. Jer tko bi mogao ovim zamjeriti, da što skorije pretvore šumsko tlo, gdje je to moguće, u oranice ili travnike, ter se tim načinom rieše predmeta, koji više stoji, nego-li unosi. Ili ako če isti prekomjernim ubiranjem svih uzgrednih užitakah, koji priete sučanstvu šume, nastojati da u paši, stelji, travi itd. otvore nove izvore prihoda za bližnju budućnost. Neka nitko nemisli, da se može strogim vršenjem šumskoga reda uspješno stati na put ovakovim izgredom, jer sila boga nemoli. U svako vrieme treba da bude državnoj vlasti mjerodavnim aksiomom, da posjednike zemljištah (i šume) uzdržaje u stanju, da su kadri plačati porez, a tomu aksiomu treba da se podrede svi drugi obziri šumskoga redarstva«. Toj žalostnoj sudbini mogle bi naše doniače šume bezuvjetno pođleči, ako bi se njihov prihod, proračunan prema gore navedenu 2 ^ |
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 20 <-- 20 --> PDF |
^ 18 ~ naputku, uzimao za podloga poreza. Ta pogibelj tim je veća, do cira blago Baših šumali sačinjava najznamenitiji clio narodnoga imetka, osobito ako se uvaži, đa nemamo nikakovili obćilah, ni kakove trgovine^ riecju nikakovik izdašnijih izvorab prihoda. Neka dakle visoka zemaljska vlada posveti svoju pozornost ovoj velevažnoj stvari i nastoji, da se prieteće zlo odvrne, što bi se dalo postići sliedećim alternativnim predlogom, i to podpurto (kao pod A)^ ili aproksimativno (kao pod B-) A) Da se umjesto načina proraćunanja priboda, kako se u naputku propisuje, pritvati naćin šumsko-financijalnoga računa, pa da se prema načelu toga računa i naputak dosljedno modificira. B) Za slučaj, da bi nemoguće bilo izvesti predlog J., neka se način, označen u naputku rabi samo uz sliedeće modifikacije, naime: 1. Da se mjesto skrižalakah o prihodu, koje su navedene u naputku, prihvate i rabe ovdje priložene skrižaljke *. 2. Da se, mladji dobni razredi ne obzirom na sječive stojbine drva, nego obzirom na njihovu pravu sposobnost prihoda posebno uzimlju i proraeunaju. 3. Da se prihod od sjemena, šiške, koji obično počima u srednjoj stojbinskoj dobi neproračunava na cielo trajanje dobe obhodnje, dotično stojbinske dobe, nego na odnosne dielove iste, to jest, na dobu nosivosti. 4. Da se za izdane troškove gojitbe dopusti pravedno ukamaćenje i da se samo na prihod od tla udari porez. 5- Da se troškovi čuvanja i uprave uzmu u širjem smislu, da se dakle tuj uračunaju takodjer obćeniti troškovi i rukovanja. U Zagrebu, 26. rujna 1876. Za hrv. slavonsko šumarsko đružtvo, u smislu sjeđničkoga zaključka od 22. i 23. kolovoza 1876. Predsjednik: Tajnik:, A. Tomić. y. KOrSškeBji. ^) Skrižaljke o prihodu sve priobcujemo ovdje. TJr |