DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 12 <-- 12 --> PDF |
´ ^ — 10" - Kao očisti prihod j^etnljišta^ n obce uzima se godišnji prosjek ljetine, po odbitku troškovali gospodarenja (§15. zak.); a kod šumskoga zemljišta pravi se odmah n početku naputka razlika u tom pogledu, naime, da se čistim prihodom šumskoga zemljišta ima smatrati ciena drva na panja kod onoga prihoda na drvib, koji se običnim gospodarenjem potrajno postizati može. ; Prema ovoj ustanovi nemože se onda na prihođnu brojku šumskoga tla i gospodarskih zemljištah nporabiti u zakonu naglašeno jeđiaičko mjerilo, nego se kod šumskoga tla drži prosjek višegodišnje gospodarstvene obhodnje ravnim posljeđku faktično STake godine zaključujuce se gospodarstvene obhodnje kod gospodarskih zemljištah, što je obzirom na konačne uspjehe i jedne i druge vrsti kulture tla od bitne razlike, a za šumsko gospodai´stvo osobito od velikoga dosega. Jer šumski prihod drva može se isto tako kao pšenica od njive smatrati ničim drugim, van nečistim prihodom zemljištne glavnice, koji prost od troškovah gospodarenja, čuvanja itd. predstavlja one kamate zemljištne glavnice, na koje zakon kao »čisti prihod zemljišta« porez udara, te ih iztiče kao predmet poreza. Kod ovih gospodarskih zemljištah, od kojih se faktično svake godine ljetina bere, dade se i sbilja pronaći potrebiti čisti prihod po metodi proračunanja, kako je u naputku propisana, samo bi trebalo, ako se hoče da ista bude kao točan račun o eistoni prihodu i formalno pravilna, kod odgovarajuće kamatne stope po pronađjenoj prihodnoj brojci, i samu zemljištnu glavnicu brojevno označiti. Nu posve je ini uspjeh toga preračunavanja kod šume, čiji se godišnji prirast ubrati nemože, te kod koje se konačni prihod sječivosti prikazuje kao skup od tolikih g´ođišnjih prihodah, koliko godinah broji obhodnja i doba sastojine. Taj prihod sječivosti šumske, pa onda predužitci i uzgredni užitci, što se medjutim ubiru, imadu po onoj kamatnoj stopi, koja je uzeta za temelj kod gospodarstva, stajati u razmjeru napram zemljištnoj glavnici i troškovom čuvanja i uprave. Jasno je dakle, da se uz isti način postupanja sa Šumom i s gospodarskim i zemljišti, kako je propisan u naputku, nemože kod šume pronaći čisti prihod, već prihod od šume, koji se, kako se zna, sastoji od prihoda tla i prihoda drva. Na prihod od drva nije uduren porez, |