DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 25 <-- 25 --> PDF |
~ 23 — Gre bi se mane vrlo latko iztriebiti dale^ što bi se tim laglje postiglo, kad bi se težnje onoga koji daje posao onim koji ga primaju u sklad dovele, đočim. bi se ovime umnožila roba polag debljina i dimenzija što iijedno osjegura radnikom većib zaslužbina. Višje pomenuto sredstvo, kojim radnici razdielbu bilježe, moglo bi se zamjeniti usiljenom olovkom ili kakovom crvenkom, kojom se oštrije neznatnim troškom crte ^sabilježiti a znatnije prištednje u drvu postići moga. Označivanje pravca ciepanju uebi se snijelo nikada propustiti, dočim je izkušeno, da se drvo bez ovoga označenja nikada u pravcu neciepa. Iz neizravnosti pako neposredno sliedi, da se razdielba odiela preinačuje pa se s toga moraju ma i za pojedine duge, pojedinoga odiela pojačati debljine, da dobijemo duge željene debljine. Neeinimo-li tako, onda se moramo zadovoljavati tajuimi dugami. U prvom i dragom slučaju izgubije se sirovog drva, đaklem i na novčanom pribodu (dobitkn) a radnik prikraćen je kod za^ službe. Da ovaj manjak nije neznatan, kako se možda čini, već je navedeno, te proizlazi, da sačinjava uvjek jednu dugu svakoga odiela. Kod trupca od n.. p. 64 cm., od koje odpada 16 cm. na srce, iznosi kod najmanje 14 odiela po 4 komada! T kovo označivanje potrebno je i kod ođlučenja pojedinih kolobara željeznim klinom. Oštrac (brid) takovog klina nesmije biti dugoljast i izpravan već okrugljast i od dobrog nada, jer se raebko željezo uporabom previje. Nadalje imala bi se rabiti samo kod običnoga obrublenja težka sjekira (Besaumbake) a kod finijega makljica (Eeifmesser), pošto je od velike probiti, kada se širina duge čuva a debljina na tako zvanoj djubnici srca dalje nedira na koliko nebi potrebno bilo, da se ovdje izgladi. Težkom sjekirom radeći radnik, cesto zasieče za koju crtu gliblje, jer ju i težko rukovodi, stoga postanu njekoje duge nebotice užje, uslied čega se gubi kod proizvadjanja duga na velikom znamenita količina. IJvedenjem takovog načina poredjivanja drva, nebi poskupljela radnja, pošto bi onaj, koji do sada obrubljuje, samo njeki dio svojega posla drugomu prepustiti imao, đočim bi onaj, koji posao daje, dobio na množim i dobroti robe. Sva ova prosudjivanja i primjetbe u proiiivadjanja francezkih duga nemogu se povjeriti radniku, pošto je on toga načela, da u |