DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 3 <-- 3 --> PDF |
«,aP^ ^ ´´´.-.´ M ŠUMARSKI LIST. Br. 1. U Zagrebu dne 1. siecnja 1877. Gođ. I. Izvješće 0 pryoj glavnoj skupštini h´vat. - slavon. šumarskoga druživa^ oMržavanoj dne 14. i 15, listopada 1876 u Zagrebu*). Dne 14. listopada u 10 sati pr. podne ottori pr. predsjednik hrT.-slav. šumarskoga dnižtva g. Antun Tomic, c. kr. umirovlj. šuraarnik, prva sjednicu L glavne skupštine hrv.-slav. šumarskoga đružtvaj pozdraviv prisutne kratkim i jezgrovitim govorom, kojim se svim prisutnim zahvali u ime privr. upravljajućega odbora, da su se njegovom pozivu toli brojno odazvali i potrudili ovamo, da svetkuju definitivno konstituiranje družtva i da zajedno viećaju 0 važnib pitanjib, kako bi se u nas šumarstvo diglo. Zatim pozvao je tajnika, da pročita izvješće privr. odbora o njegovom svestranom djelovanju od 26. ožujka 1876 pa do I. glavne skupštine. Iz izvješća vadimo, da je odbor za svoje vrieme držao 6 redovitih, i 1 izvanrednu sjednicu; izradjivao je velikom pomnjom družtvena pravila i nastojao je, da se što prije sazove L glavna skupština; primio je od delegata po njem imenovana 103 prava i podnpirajuća člana, nu pouzdano računa, da će đružtvo, kad će svoj svestrani rad razvijati, brojiti 300 i više članova. Napokon izvješćuje odbor, da je poticanjem gosp, Ad. Danbelovskoga, šumarnika preuzv. bar. Prandau-a i delegata družtva obratio se u predmetu uređjenja zemljarinskoga poreza na vis. kr. zem. vladu memorandumom, kojega u današnjem listu priobćujemo. Na predlog g. Virgila Mallina, nadšumara imovne obćine gjurgjevačke, izrazi skupština priznanje ©dboru i Danbelovskomu. Posije toga odstupi pr. odbor pa skupština predje na izbor predsjednika, podpredsjednika, tajnika i 6 odbornika, dočim su iza *) Eadi prištedjenja prostora dajemo izvješće a ne izvorni zapisaik u list, nu većim obzirom na razpravu prvoga pitanja. ´ I ´ |
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 4 <-- 4 --> PDF |
brani na predlog pr. predsjednika u kontrolni odbor za ruko- Todjenje i proglašenje izbora gg. Antun Šramkovic, c. kr. šum. ravnatelj; H. Grund, e, kr, šum„ mjernik i Jos. Ettinger, kr. nadšiimar. Po oieduličnom glasovanju proglasi kontrolni odbor, da su izabrani: G, Antun Tomić, c. kr. umirovlj. šumarnik, za predsjednika. > Hugo Grund, e. kr. šum. mjernik, za podpređsjednika. > Vladoj Koroškenji, žup. nađšumar, za tajnika. » Josip Ettinger, kr. nađšumar, za odbornika. > Gjuro Bayer, vlastel. nađšumar^ za odbornika. > Franjo Cordašić, izvjestitelj šumarstva kralj. zem. vlade, za odbornika. > Mijo Vrbanic, c. kr. nadzornik za krajiške šume, za odbor nika. > Franjo Rossipal, vlasteL šumarnik, za odbornika. > Vlastimii Vihodil, .tajnik brv.-slav. gospodarskoga družtva, za odbornika. Izabrani predsjednik, podpredsjednik i tajnik zauzeše svoja mjesta, zahvaliv se svaki sbodnim govorom na povjerenju, te bude odmah na predlog tajnikov izabrau za poslovodju g. Virgil. Mallin. Pošto se je družtvo na takav^ način u smislu naredbe vis. kr. zemaljske, vlade od 4. srpnja 1876 br. 7072 pod burnim povladjivanjem definitivno konstituiralo, uzeta su u smislu iste visoke naredbe družtvena pravila u pretres. Pravila budu primljena kako jih je pr. odbor izradio stom bitnom promjenom, da naslov družtva ima glasiti: »Hrvatsko-slavonsko-dalmatinsko šumarsko družtvo«, koje stoji pod zaštitom pokroviteljstva. Promjenu naslova opravdava skupština, što Dalmacija sačinjava sa Hrvatskom i Slavonijom zajednička trojednu kraljevinu, što Dalmaciju povrli narodnosti naravna močna spona Krasa i Velebita sa Hrvatskom spaja, što ove gore jednaka tla i šumskog uzgoja zabtievaju jednaki rad, zajedničku skrb i trud kao i primorske naše gole klisurine, što se neuvidja, zašto da gonimo našu bracu preko naše zemlje u istriansko šumarsko družtvo, gdje sami Hrvatsku središtem priznavaju, šiljajuči svoje sinove na križevačko gospodarsko-šumarsko učilište, napokon što nebi umjestno bilo, da se samo družtvo ograničuje. Za pokrovitelja bude jednoglasno izabran prej, knez Masimilian Maria Lamoral od Thurn Taxis, koji bje zato zamoljen. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 5 <-- 5 --> PDF |
. . _ 3 — . ´ 0 svrhu primanja protektorata obratila se je skupština na Nj. kr. Visost nasliednu knjeginju udoYu Helenu Carolinu od Thiiru Taxis, Tojvodkiuju Bavarske u Regensburgu. Izim jošte njekojili neznatnih primjetaba bude broj odbornika povišen od 6 na 8 članova i odmah preduzet izbor; dakle su jošte u odbor izabrani: Gr. Antun Soretic, kr. šumarnik, izvjestitelj kod kr. zenaalj. financijalnoga ravnateljstva. Gr. Gjuro Pichler, c. kr. nadšumar. Poslie pretresivanja đražtvenih pravila stavljeno bje na dnevni red pitanje: »Koji su uplivi, što´unas prieče razvitak domaćega šumarstva i kako bi se isti. odkloniti dali ?« Izvjestitelj: Vladoj Koroškenji. Izvjestitelj govori u uvodu o stanju našega šumarstva u obće, kako su se šume prije, preterecene dužno strni a kasn i j e r a z V i t k 0 m trgovine, p r o b r a i e a napokon veliki prostori posjekli i zapustili bez obzira na opetno naplodjivanje. Eazlueiv šume u tri kategorije, naime. na državne, privatne i obcinske; medju drage broji i šume pravnih osoba, korporacija i manastira, veli, da je jedina država gojila mladih šuma ondje, gdje je i dok je imala na razpoložaju radnih sila, nu izvedenjem segragacije osjeća se pri gojenju dokinuće radnih sila, dočim vlastela vrlo malom iznimkom ništa u tom pogledu nečiue, niti nikada učinila nisu, dok su bar mogla kao n. pr. prije 1848. godine. Tako je bivalo s razloga, što se stranom za šume marilo nije, jer za njeko vrieme nije bilo drvu ciene ili se je radilo tako radi pohlepe za velikom dobiti, a stranom što su njekoji priedjeli preobiljevali na šamah, kojih je valjalo s pomanjkanja dragih gospodarstvenih zemalja krčiti, pa su takovi predjeli i često zanemarenjem pučanstva i vlastelina odivljali. Paraliziranjem vlastelinskih šuma sa državnim! zaključuje govornik osvrčuč se na stanje obč. šuma, koje su od prvijih DO segregaciji odpale, hvali stanje obć. šuma u razvojačenoj krajini, dočim v^^i, da je država u provincialu nadzorom na obcinske same zakasnila ondje, gdje su pojedine občine dobile baš liepih šuma Zašto šumai*stvo u obče nenapreduje u granicah znanosti, veli, da su najglavniji uzroci sliedeči: Što se zakon šumarski od god. 1852* nikada nije strogo izvršivao a njekoje se ustanove prekasno svom strogošču izvesti nakaniše, što država po dužnosti nije odredila, gdje imaju biti zaštitnic e šume, za koje imala bi biti posebna zakonska usta« |
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 6 <-- 6 --> PDF |
noYa; što u obce kod nas od pamtiTleka ua šumarsko osoblje u ob<5e djeluju, pače utiču u upravu po naobrazbi nepozvani organi, a Telikim dielom vlastela neimaju baš nikakvoga šumarskoga osoblja do zločestih lugara. Uprava se kod vlastela često povjerava gospodarstvenim činovnikom, koji snagu tla izcrpljivaju i postupaju proti načelom umnoga gospodarenja. Još jedan uzrok, zašto nenapređuje šumarstvo u obće, veli, što šumarsko osoblje u nas nije primjereno plaćeno, kako bi po naobrazbi biti imalo, što je i uzrok, da se naši sinovi najboljih kuca odbijaju od šumarske struke, u narodnom gospodarstvu zauzimajuče vrlo važno mjesto, od koje pače zavisi i obstanak pučanstva cieiih krajeva Nadalje broji međju uplive, koji prieče kod nas razvitak domaćega šumarstva, što su odštete za krađje i za sitnije štete kao za popašnju i t. d. prenizke, osobito za šume, koje bi imale biti zaštićene ; uz to je pako kod oblasti odštetni postupak dugotrajan, pače se i riedko kada provede, dočim ovdje prijave takodjer zastare, napokon što segregacije i komasacije svagdje izvedene nisu. Iža toga prelazi govornik na občinske šume. On veli, da je uprava ovimi sumarni odviš razciepkana i zavisna od različitih organa, koji, prem pozvani, večim dielom šumarsko osoblje valjano nepodupiru u izveđenju dužnosti. Instituciji šumara za upravu občiaskimi šumami više ima neprijatelja nego-li privrženika, jer se ustrojstvo neslaže idejanii njekojih, koji bi želili, da šumari polit, oblastim podčinjeni jesu, što nebi imalo nikakove svrhe, jer ni ove večim dielom nepodupiraju instituciju, kako bi morale. Osoblje šumarsko i lugarsko neplača se kroz više mjeseci, nii ipak zahtieva se od njega svestrani i sdušni rad u javnosti, al se nitko nebrine za njegovo materijalno stanje. Kud se krenu šumari, naiđu na zaprieke, a kad ove odklone, vee su jim nove priređjene, jer i od naroda obljubljeni nisu, pošto ovaj većim dielom nije bio privil^inut na šumski red. Velika zaprieka pri gojenju šuma je, što narodnije gospodarstveno razvit i drži odviše blaga, koje želi prehranjivati u šumah osobito ondje, gdje je pašnjački priedjel spojen sa šumskim, dakle po segregaciji prviji od posliednjega neodieljen; kudi po tom segregacije i kom.asac)je i veli, da bi se poslieđnjimi, kada bi se uspješno riešiie, mnogo podpomagalo i gojenju šuma ne samo ob ćinskih, nego i u. obće. Poslovodja g.. Virgil. Mallin priznaje važuost ovoga prvoga pitanja, veleci, da sa uplivi, koji razvitak šumarstva u nas prieče, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 7 <-- 7 --> PDF |
većinom isti kao što su to i u drugih zemljah. i država bili, stranom iztekaA^ši iz domaćih zemljištnih I đrnžtvenih odnošaja. I u nas kao i drngib zemljah davala je šuma do najnovije doba izmedju svih vrsti zemljištnoga, vlastničtva najmanji dohodak, Velika zaliha drva naprama lagano rastućem pučanstvu^ pomanjkanje industrije i obćila moglo je trpiti, da se je šuma sve to više umanjivala, bez da se je počelo oskudievati. Trebalo je godina izkustva, dok se je počelo uvidjevati, da lagani poraštaj biljke sa povećanim pučanstvom i zahtievi, koje povećani obrti i domašaj obćila sve to više na drvo stavljaju, u starom razmjeru sa šumskim prihodom nestoje. Kaže da na laganost poraštaja nepazi strastveni nagon čovjeka. »Sume su prestare prirast davno prekoračile,« svjetovašegospđ. upravitelji svo jim gospodarom, 3>novaea svagdje treba, gdje uzeti? — od šume.« Žetva bila je a traje još i danas, to je opravdano, samo je trebalo, 3´a uz žetvu jednakim korakom napreduje i sjetva,,. Pita sada, da-li se može opravdati vrhovno pravo kontrole države nad privatnimi sumarni i koje imaju biti niedje ovog vrhovnog prava, t. j . stege prava vlastničtva? Može li se država u nas ograničiti samo na unapredjivanje šumarstva naučnimi sredstvi i pobndjivanjem gojenja? Govornik veli, da bismo mogli ovo pravo državi odreći, da ga nezagovaraju baš u nas uzorita načela obćega zdravlja, plodnosti zemlje i narodnoga blagostanja Medje ograničivanja vrhovnoga prava na kontrolu označiti imade šumarska statistika, za koju imati će družtvo brigovati i na njezinom temelju ustanoviti razmjer budućih šuma, koji se osnivati ima na: geografičnom položaju naših kraljevina obzirom na močvarne i gorske prieđjele, na zbiljnoj potriebi pučanstva sa mogućim obzirom na surogate i na razmjerju trgovine, obzirom na pomorski položaj Hrvatske i Dalmacije u pogledu oskudice južnih europejskih zemalja Italije, Španjolske, Francezke na obrtnom, tekničkom i brodarskom drvetn, za koje su hrastovi naših šuma najsposobniji. Ovlmi obziri ustanovljeni razmjeri imali bi dići i uzdržavati vriednost drvu, poticati vlastnike na gojenje šuma a priučiti pučanstvo na štednju. Drugi težki obeeniti upliv na napredak šumarstva je nizki stepen naobraženja našega pučanstva^ u čem je uzrok, da puk nepoznavajući uporavnu vriednost drva, isto razsiplje i to tim više, što je navikao gledati, kako šuma bez ulaganja truda raste. Nizko naobraženje je uzrokom, da narod, pošto su šume kasno u |
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 8 <-- 8 --> PDF |
-^6 ^ priTatBo vlasiničtTo kručexie, smatra clopitane vlastelom kroz segregaciju mme iisurpacijom sveobćeg prava rlastiiičtva na šnine, a na tom osvjedočenju temelji se izvanredni nagon našega puka za krađjn drva i pustošenje šuma. Ovaj nagon je tim strastveniji, što se čini, da đopitani urb. obcinam đielovi šuma nestoje u pravom razmjeru naprama zbiljnoj potrebi puka. Kao obcenita sredstva, kako da se slome ubitačni uplivi na šumarstvo, navađja govornik, jesu: da se pronađje razmjerom potrebna količina šuma, da se zakon šumski strogo vrši i izvedenje njegovo kroz namještene organe nadzire, da bude uzorno gojenje i gospodarenje državnih šuma kao primjer vlasteli i da bude porez što nižji osobitim obzirom na občinske šume, đočim ove neimaju merkantilnih svrha. Napokon imaju i šumari nastojati da poprave ono, što je pokvareno i zaostalo. G. Prokic, šumar imovne občine petrovaradinske, priznaje, da su to važni uzroci, zašto nenapreduje domaće šumarstvo, nu mnije, da su ipak najglavniji uzroci izpušteni, dočim su principi dosadanjega šumarenja stajali u. protivnosti sa novim gospodarenjem. U današnjem vremenu, gdje se je trgovina različitimi vrsti drva velikim prolazom razvijala, imali bi i mi trgovački postupati. U prošlom stoljeću pa do nedavna uzeo se je obzir samo na drva za ogriev, doeim se u tu svrhu druge države posluživaju surogati, koji bi se imali i u nas uvadjati, pa više zadovoljavati trgovinskim zahtievom. Dokazuje računi, daje luksus gojiti drva za ogriey, dočim zato imamo ugljena i slično. U dalnjem govoru scieni uzrokom umanjivanju šuma i njihovu preobraženju u neplodna zemljišta, što je za ova porez neznatan, s toga imao bi se porez na zapuščena neplodna zemljišta povisiti, da se postigne njihovo naplodjenje. Izvjestitelj veli, da odštete za popašnje nisu prenizke, da se za takove slučaje nerabi samo §. 9. prii. D. š z., nego i §* 5. G. Josip Šmidinger, žup nadšumar, podupire prvašnje pred- govornike te naglašnje u govoru osobito, da je velika zaprieka u gojenju šuma jošte steljarenje, naime n gorskih priedjelih obcinskih šuma, u kojih imao bi se ovaj uzgredni užitak a takodjer n vlastelinskih šumah sasvim zabraniti. On zagovara predlog predgovornika u pogledu surogata kao osobito važan za gospodarenje obcinskimi sumarni, koje nedosižu za podmirivanje nuždnih potriebština žiteljskih. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 9 <-- 9 --> PDF |
G. Eđmunđ Wietlie, kr- šninarnik, pristaje u% pređgovornike Teled, da je krivnja današnjemu staiiju šumar, što se nije zakon Ttšio a tvrđi za više slučajeva, da su odštete po prilogu D. š. z. posve primjerene. G. Milan Wurđelja, kot. šumar, slaže se u svoje i u ime Vatroslava Germana, kot., šumara, od koga je pri}xiio po odboru razpravu u ovom pitanju, da ga zastupa. . Izvjestitelj u zaključnom govoru pobija i odbija muienja o §. 9. priloga. D. k z, želi, da se, ako je moguće i dopustljivo, uvjek uzme kod gojenja šuma veći obzir na trgovinske zahtieve, pri čem se moraju i drva za ogriev gojiti, hvali naše hrastove od osobite merkantilne vriednosti; glede surogata veli, da će s vremenom zauzeti svoje mjesto dok pučanstvo naraste, inđustrijalni zavodi se nastanjuju a obrt i trgovina obćili se razgranjuju. Ovime dovršena je glavna debata, zatim sliedila je specialna, u kojoj govorili su mal ne svi članovi skupštine. — Primljene su pako na predlog izvjestitelja slieđeće resolucije ^) vrhu unapredjivanja domaćega šumarstva: L Sadanji šumarski zakon od god. 1852 imade se promieniti u njekojih ustanovah, kako će odgovarati našim odnošajom i potriebam a odštetni postupci imadu se što jeftinije i bržje provesti. Do sastavljenja novoga šumskoga zakona imade se sadanji strogo držati a odštetni postupci po oblasti bržje i strožije provadjati. Delegati imati će u njihovom- području iztraživati obzii´om na teritorialne šumske odnošaje zlo uplivajuće ustanove zakona, predložiti odboru valjana načela i sredstva, kojimi bi se mogao zakon na zadovoljstvo provesti i pronaći, koja su obćila potrehna, da se razmjerno jednakomu uživanju šuma temelj položi. — Kada odbor ovaj materijal sakupio bude, imati će ga predložiti u svrhu pretresivanja novoga šumskoga zakona budućoj glavnoj skupštini. 2 Uprava obćinskimi sumarni u provincijalu ima se povjeriti kao kod imovnih obćina razvojačene krajine u ruke samostalnih i od pol. oblasti nezavisnih gospodarskih ureda. Ovi uredi imaju biti neposredno podčinjeni narodno-gospodarstvenoni odielu visoke kr. zemaljske vlade. Ustrojstvo takovih ureda mora biti jednostavno, jeftino i svrsi shodno. *) .Resolucije ´ podnesene su po upravljajućemu odboru zemaljskoj vladi na uvazenje. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 10 <-- 10 --> PDF |
3, Državni žumsko-Tedarstveni nadzor i^vršiva vis. kr. zemaljska vlada vrhu svit bez razlike šuma preko posebno n. tu svrha uamještenib šumarskili nadzornika. i. Segraeije i po mogućnosti komasacije imadu se što bržje provesti, pa makar se iste i ureda radi odredile. 5. 17 svrhu širje naobrazbe šumara, koji imaju biti za samostalno vodjenje šumarskoga gospodarstva, ima se ustrojiti posebna šumarska akademija u Zagrebu. 6. Hrvatsko-slavonsko-dalmatinsko družtvo imalo bi zamoliti pođporu iz zemaljskih sredstva 7. U svakom podžupanijskom odboru kr. zemaljskog kulturnog vieća ima biti po mogućnosti jedan, šumar, koji ee u njem mnenje šu:a2arskoga družtva zastupati. Iza ovih zaključaka pretresivao se je proračun za god. 1877. Proračun osnovan je na slutljivom prihodu od 1111 for. 48 nč. Pošto se skupština uvjeri, da prihod pretjeran, nije, to je votirala 1105 for. za podmirivanje troškova uprave. Glede troškova za družtveni časopis »Šumarski list« nije skupština primila privr. upravlj. odbord. predlog, po kojem imao bi ovaj izlaziti´ svakoga mjeseca na IV2 arku, već je zaključila, da družtveni organ ima izlaziti kao četvrt´godišnjak n hrvatskom i u njemačkom jeziku. Dočim su postali troškovi ovim zaključkom znatno veći, to je prepustila skupština ustanovljenje ciene lista upravljaj u čemu odboru. Za vidiranje računa pr, upravlj. odbora izabrala je skupština gg, Perd. Zikmundovskoga, nadšumara imovne obćine gradiške i Virg, Mallina. Za buduću redovitu glavun skupštinu izabrala je skupština Osjek a za poslovodju iste g. Josipa Aue-a, žtip. nadšumara. Za ovjerovljenje skupštinskoga zapisnika izabrana su gg. V. Kiseljak, profesor, i Antun Benaković, c. kr. nadšumar. Poslie obavljenoga viećanja, koje je trajalo kroz tri sjednice, imali su Članovi skupštine 15 u 27^ sata poslie podne banket u prostorijah gradjanske strieljane, gdje je vladalo najveće oduševljenje i srdačnost Urečeno predavanje, koje bi bio imao držati g. profesor J. Kišpatić 0 koristi vapnenjaka za šumsko drvlje i razprava 0 drugom pitanju: »kakova vrst odgoja preporuča se za obćinske sume i malih šuma posjednike, i koja vrst drveća imade se izabrati obzirom na narodno-gospodarstvene odnošaje?« nisu se mogli sta |