DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 47 <-- 47 --> PDF |
.45 Krajiške šume i krajiške željeznice-- Krajiške željeznice, koje toli ziiiiiašno nplivaju na unovčenje dragocienib šuma za sada tako rekne još neposredno carstvn podložene, ugarskoj kruni doduše podčinjene, nu raateri zemlji do sada neutielovljene hrvat. slav. Krajine, postaše opet novim predmetom razprava. Kako čujemo, namjerava ugarska vlada prigodom dojdučega đržaviioga sabora, u kojem neima hrvat. slav. Krajina zastupnika kao što ni u hrvatskom saboru, vladi podnieti predstavku, o kojoj žalibože dvojimo, da će se jedva prihvatiti. j Ta se Tec o tom radi, da u Buda-Pešti o krajiških željenicali tako odluče, da se upotrebi investiciona zaklada na korist Ugarske, a iz glavne, u budući životni obstanak zaniašno zasjecajue´e željeznice da postane razštrkam, trgovinu samo u Ugarsku vodeći, željeznički ogranak. Kojim pravcem Krajina željeznicu želi, uvidismo iz lipanjskog središnjega lista za cielokupno šumarstvo pod člankom »krajiške šume i krajiška željeznica« najme glavnu prugu Zeiuun-Sisak, a dajemo ujedno na znanje štovanim čitateljem milostivi odgovor našega prejasnoga vladara, koji se je, blagoizvolio najmilostivije izraziti krajiškoj deputaciji dne 6. srpnja pr. g. u Beču, »i moja je želja, da se osnova o krajiškoj željeznici izvede, nu valja ipak odnošajim zadovoljiti i k tomu pogodan čas dočekati.« Ove milostive rieči bijahu dragomast na dugotrajne rane Krajine, i sa radošću čuli su se glasi, da će već sada ugarska vlada sama zakonsku osnovu o gradjeuju krajiških željeznica ugarskomu državnom saboru podnieti. Nu slušajte pako što Ugarska medju krajiške željeznice broji. Najprije imala bi se pruga Dalja-Vukovar, onda Vukovar- Vinkovce, zatim valjda nakon duljega vremena Vinkovce-Brod za priključak Bosne s Ugarskom sagraditi, a po sagradjenju ovih pruga,;imala bi se linija Brod-Mitrovica u pretres uzeti. A gdje pako ostaje ovoj prometnim interesom Ugarske toli pogodno odgovarajućoj liniji glavna pruga Brođ-Sisak, kao priklučak k jadranskom moru, a gdje savez sa turskimi željeznicami pruga Mitrovica-Zemun ? |
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 46´/- Odavle se vidi, da po ugarskih načelih nebi se smjele krajiške željeznice nijedne druge željezaice ticati, niti prama istoku niti prama zapadu, nego hi se morale pridružiti na sjeveru Ugarskoj; nu uzev pako u obzir podugački položaj od zapada k istoku protežuee se hrvat, slavon. Krajine, nadalje položaj stranih zemalja na zapadu, koje su za trgovinu sa krajiškimi proizvodi od velike važnosti, (Franceska, Italija i Engleska), uvidit će se odmah, da će Krajina sagradjenjem tih po nju nepovoljnih željeznica n svojem životnom okstanku štetovati, a investiciona zaklada neće biti po nju, nego po Ugarsku koristna.. Tomu će se pako Krajina na svaki način muževno oprieti i neće dopustiti, da se investiciona zaklada upotriebi u kojekakove projekte, koji bi njezinim interesom veliku štetu nanieli. Nadalje preporuča se, da se šume investicione zaklade odciepe iz državne uprave i time n koliko moguće izluče od ugarskoga upliva, što dokazuju pako i razprave, vođjene početkom mjeseca prosinca 1876 po investicionom povjerenstvu, da se ii njem nalaze razumni članovi, kojim samo interes Krajine na srcu leži, a čuti je i nadalje, da će se ove šume u vlastitu upravu poprimiti i za nje posebno osoblje postaviti. Ove su mjere opravdane i sa gospodarstvenog gledišta, jerbo time nenastaju nikakovi veći troškovi za investicionu zakladu. Glasom previšnje e. k. naredbe dto. Laksenburg, dne 12. kolovoza 1875 ima investiciona zaklada za 30.000 jutara šume u ime podmirivanja pripadajućih upravnih troškova, poreza i ti´oškova za uzgajanje jedan postotak dobivena novca državnoj upravi plaćati. čim se uprava ovih šuma primi pod vlastiti račun, ograničiti će se ovaj izdatak samo na poi´ez, a još će se i su višak postići. Krajina pako nebi pod nipošto poprimila željeznice, koja joj nebi njezinom naravskom bogatstvu, hrastovim šumam, otvorila neposrednji put prama zapadu k jadranskom mora, na svaki način pako bila bi prinuždena svoje pravo dosliedno tražiti, pravo, koje se nesmije nikomu za vrieme uzkratiti, pravo željeznicu sagraditi za svoje novce u vlastitoj zemlji. Dočim je Hrvatska pozvana, da i ona upliva glede biagodatih krajiške željeznice; to bi bilo umjestno, da trgovačke komore i ostala družtva u zemlji, medju koje spada i sada konstituirano šumarsko družtvo u Zagrebu, potrebite mjere poprimn o sagrađjenju krajiške pruge Zemun-Sisak, da time postupak građa |
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 49 <-- 49 --> PDF |
~~ 47 ~ - Osieka paralizira, koji, shvativ zaiiiašaj stvari sa pravoga gledišta, svoje iuterese obzirom na geografički položaj s iigarskimi interesi poistovjećuje i sa petuih žilah nastoji o tom, da dobije »Krajišku željeznicu«. Br- 17.265 OKRUŽNICA kr. hrr.-slav.-dalm. zemaljske Tlađe^ odjela za unutarnje poslove na sve kralj, podžupaiiije i gradove. Stare mjere, nalazece se u šumskom zakona od 3. prosinca 1852., koji je cesarskim patentom od 24. lipnja 1857. (zem. vlad. list 1. dio br, 116.) za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju izdan, pretvaraju se na temelju zak. članka VIII. 1874. u novu metričku mjeru, kako sliedi: 1. U §§. 2 i 4. imade se mjesto: >od svakoga doljnoaustrijskoga jutra« ra^umievati: «od svakih šestdeset arali»; 2. u §. 5. ima se mjesto: «dvadeset bečkih hyatih» razumievati: «trideset i sedam metarah» ; 3. u prilogu D. šumskoga zakona imade se: u §. 1. mjesto: «za jedan kubički pedanj samoga drva ili ako su ciene drvah vrlo malene, i za više peđanjah kubičkih« razumievati: »za jednu ili ako su ciene drvah vrlo malene, i za više desetinah kubičnoga metra;« U §. 4. ima zaključna stavka u bnduče glasiti ovako: «Ako neima stanovitih cienah za koru, ima se za svaki kubični metar za razne svrhe uporabive kore jedroga (solidnoga) sadržaja ili za slomke te kolikoče, bila kora oguljena sa stojećega ili sa ležečega drvlja, uzeti dvostruka vriednost od jednoga kubičnoga metra, odnosno, od odgovarajućega slomka najbolje kakvoće ogrievnih drvah dotične vrsti drveća» ; §. 5. glasit će u buduće kako sliedi: «Za svaki ar zemljištnoga prostora, na kom se je sgodila budi kradja, budi ošteta mladicah, imade se, i to pri mladicah do navršene dvogodišnje dobe u ime odštete platiti ciena od 0*5 kubičnoga metra, pri mladicah preko dvogodišnje do uključno navršene šestgodišnje dobe ciena OS kubičnoga metra, a pri mladicah, preko šest godinah ciena od jednoga kubičnoga metra solidne mase , srednjega goriva i po tarifi za stojeće drvlje. |