DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 5     <-- 5 -->        PDF

. . _ 3 — . ´


0 svrhu primanja protektorata obratila se je skupština na
Nj. kr. Visost nasliednu knjeginju udoYu Helenu Carolinu od Thiiru
Taxis, Tojvodkiuju Bavarske u Regensburgu.


Izim jošte njekojili neznatnih primjetaba bude broj odbornika
povišen od 6 na 8 članova i odmah preduzet izbor; dakle su jošte
u odbor izabrani:


Gr. Antun Soretic, kr. šumarnik, izvjestitelj kod kr. zenaalj.


financijalnoga ravnateljstva.
Gr. Gjuro Pichler, c. kr. nadšumar.
Poslie pretresivanja đražtvenih pravila stavljeno bje na dnevni


red pitanje: »Koji su uplivi, što´unas prieče razvitak domaćega šumarstva
i kako bi se isti. odkloniti dali ?« Izvjestitelj: Vladoj Koroškenji.


Izvjestitelj govori u uvodu o stanju našega šumarstva u obće,
kako su se šume prije, preterecene dužno strni a kasn
i j e r a z V i t k 0 m trgovine, p r o b r a i e a napokon veliki prostori
posjekli i zapustili bez obzira na opetno naplodjivanje. Eazlueiv
šume u tri kategorije, naime. na državne, privatne i obcinske;
medju drage broji i šume pravnih osoba, korporacija i manastira,
veli, da je jedina država gojila mladih šuma ondje, gdje je i dok
je imala na razpoložaju radnih sila, nu izvedenjem segragacije osjeća
se pri gojenju dokinuće radnih sila, dočim vlastela vrlo malom iznimkom
ništa u tom pogledu nečiue, niti nikada učinila nisu, dok
su bar mogla kao n. pr. prije 1848. godine. Tako je bivalo s razloga,
što se stranom za šume marilo nije, jer za njeko vrieme nije bilo
drvu ciene ili se je radilo tako radi pohlepe za velikom dobiti,
a stranom što su njekoji priedjeli preobiljevali na šamah, kojih je
valjalo s pomanjkanja dragih gospodarstvenih zemalja krčiti, pa su
takovi predjeli i često zanemarenjem pučanstva i vlastelina odivljali.
Paraliziranjem vlastelinskih šuma sa državnim! zaključuje govornik
osvrčuč se na stanje obč. šuma, koje su od prvijih DO segregaciji odpale,
hvali stanje obć. šuma u razvojačenoj krajini, dočim v^^i, da je
država u provincialu nadzorom na obcinske same zakasnila ondje,
gdje su pojedine občine dobile baš liepih šuma


Zašto šumai*stvo u obče nenapreduje u granicah znanosti, veli,
da su najglavniji uzroci sliedeči:


Što se zakon šumarski od god. 1852* nikada nije strogo izvršivao
a njekoje se ustanove prekasno svom strogošču izvesti
nakaniše, što država po dužnosti nije odredila, gdje imaju biti
zaštitnic e šume, za koje imala bi biti posebna zakonska usta«