DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 53 <-- 53 --> PDF |
_ 51 — to, Bto Će ga ista uz tajničke i iiredoviie poslove preobteretiti, m) višja providnost uedosudi, da vidi prvi broj družtveuog or^^auaj da se veseli nad prvim uspjehom svoga neumornoga truda. Bivši još Yladoj KOrOškenji šumarom u Slavoniji posta ulauom izpitnog povjerenstva za šumarsko i Iiigarsko osoblje a to ga ponuka na sabiranje gradiva, za svoje ,.Obce šumarevo" koje izda godine 1873. u Zagrebu. Obće šumarstvo prvo je povećo djelo u našoj literaturi, koje obu´ bvaća svo grane šumarstva,^te je namienjtmo onima koji se želi upoznati sa počeli šumarske znanosti. Da je pokojnik isto pisati mogao jodiao iz ljubavi prama napredku svoje struke i \z želje, da poniešto ublaži posvemašnju nestašicu naših strukovnih knjiga, o tom će biti svatko uvjeren, koj zna kako se u nas izplaćoje pisanje strukovnih knjiga. — Hu uz sve to sabirao je pokojnik neprestano gradivo, za dakije izdavanje strukovnih knjiga, kao što mu svjedoče razni nasasti rukopisi. Kao nadšumar bijaše pokojnik u svojoj praksi vrlo revan i točan u vršenju svojih dužnosti. Svoje podčinjeno osoblje neprestance bi podticao na radj te bi mu u svem i svaoom svojim primjerom ])rednjačio. U pitanjih ticaćih se obćinskog imetka bio je pokojnik uviek na strani puka, a to m-U pribavi svcobće povjerenje i štovanje. Koliko je bila poznata u domovini ytručna mu vještina i značajnost, najbolje nam svjedoči to, da ga je godine 1873. izabralo pukovnijsko vicće gjurgjevačkog puka za svoga zastupnika kod izlučenja odkupa na uživanje državnih šuma. Tako neprestano radeč u korist mile si domovine^ snadje ga dne 2. prosinca 1876. nemila smrt u najboljoj dobi života, na veliku žah)St razcviijene obitelji i na tugu svih domaćih šumara, keji izgubiše vierna prijatelja i zaslužna vje štala. Visoka vlada uvažavajuć rad pokojnikov počastila bi ga više puta svojim pozivom u anketno sjednice u kojili bi se razpravljali predmeti tičući se našeg šumarstva, a godine 1872. imenova ga članom odbora za bečku svjetsku izložbu. Tko je poznavao Vladoja K-oroškenjia, poznavao je čovjeka krasnih duševnih vrlina; njegovo strukovno znanje, njegovo mnogostruko izkustvo, njegova neumorna radinost i postojanost, njegova plemenita iskrenost i njegovo žarko rodoljublje bijahu mu jedina pomagala, pomoćju kojih osnova hrv.-slav. šumarsko družtvo. Šumarstvo gubi u njem jednog od najzaslužnijih i najvrstnijih strukovnjaka, domovina vierna i odana sina, a križevački zavod jednog od najmarljivijih pitomaca I Ime Vladoja Koroškenjia ostati će slavno u našem domaćem šumarstvu, a hrvat.-slav. šumarsko družtvo slavit će u njem uspomenu svoga osuovatelja. Izvještaj 0 trgovini s drvi u Trstu. Docim postojeće ciene za šumske proizvode na tršćanskom tržištu znamenito upiirajii na naše domaće šumarsko gospodarstvo, neće biti od gorega, da štovanim čitateljem našega lista priobćimo izviešće o cienah postojećih za razno drvlje u Trstu, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 54 <-- 54 --> PDF |
- 52 — Icoje dojiivljuje .središnji list 2a eioiokupno šiiiDarstvo" od god. 1876. "11 svojeiii 11. STezoleu. pL´emda u novije vrieme trgovina u svili granali znatno zapi]ije a Isto se i n trgovini sa šnmskimi proizvodi pojavljuje ; to se ipak usprkos svih tili nepogodu godimice izvažajn više miliun;i razne šnniske rol^e iz Trsta u pojedine evropske knijeve, kao takodjcr i n Aziju i Afrikn. Najgiavnije trgovaeke tATdke sa aimskimi proizvodi u Trstu jesu: S. di T. Tedesclii, aiovaaai Stagni, J. di D. Morpiirgo, Se Iilaepfer i Sieh eri, Isaak i Zaecaria Gavalieri, Griorgio Mitri. Antonio S. Porenta, Theodor Sirovieh, Gliode et Oomp., iriorgacopnlo, Maliconi et Comp., Griaeomo Manko e, E n r i c 0 Fon d a i t. d. a ovi trgnjn imonito sa šumskom robom iz meMcoo- drva. Za tu trgovinu dolaze osim iz primorsklK predielah na trsćunbdvo tržište šumski proizvodi takodjer iz Koruške, Kranjske, Štajerske, Hrvatske, imenito iz gornje Krajine iz bivše otočke i lieke pukovnije. U najnovije doba dovaža se mnogo piljena mehka tvoriva iz iztoenili stranali Tirolske i Solnogradske, a bila bi trgovina s drvi u Trstu još zamašnija, da neprioee ^´isoko c-io^ne, utanačene za izvoz na željezuioah. l´slied uvedbe nove metarske mjere sastavila je trgovačka komora u Trstu osnovu 0 načinu, kakovim se u buduće imaju drva za trgovinu izradjivati pogledom na preinake, prouzrokovane novom mjerom, te tim su utanačeni trgovački običaji, po kojih će se u buduće kupovati i prodavati šumski proizvodi. Na ove trgovačke običaje, koji su u broju 212. i 214. „Triesfcer Zeitung " od godino 1876. potanko obilježeni, upozorujemo svakoga, jer se trgovci u Trstu toga strogo drže, pa bi mogao kupac i prodavaoc, ako nebi na to pazio, labko šfcetovati. 0 cienab, kako sada u Trstu postoje, bilježimo samo glede važnijih drva sliedeće : po kockast, metar u a) hrastovo drvo u oblom (Piloten) . . . od 20 do 30 stot. b) crnogorica u oblom — omorika i jela — „ 8 „ 30 n c) otesano hrastovo ravno drvo za brodovlje „ 32 „ 40 T) d) „ „ krivasto „ „ „ 38 „ 40 )5 e) arižove grede od -%2 cm. i Auše , . . „36 „ 38 f) otesane jelove i omoiikove grede (borduuali) od ^73, cm. i više 15 . 17 g) na isti način otesane grede (po trgovačkom običaju ^ izradjeno) „ 11 „ 12 h) omorikovB piljeniee 26—32 cm. široke, ciste od smogora, 100 kom.ada , 90 , 9´2 fdovažaju se iz Koruške i Tirolske) i) jelove piljeniee po 100 kom., iz Štajerske i Kranjske „ 60 „ 74 k) piljeniee za b]anja fsourette) najbolje fele 100 kom. „ 65 „ 70 1) isto fcakove piljeniee iz Štajerske i Kranjske . . „4 8 „ 52 m) gredice, podnice iplatnice od BV^ do 5 ^^ cm. de bele, 100 komada 110 112 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 53 ( Ovdje se mora opaziti, da iz senjske i riecke luke ranogo robe tesane i piljene iz melika drva prolazi ii Trsfc, a to se drvo sječe n šiimah otočke i ogulinske pukovnije, u šumah gospoštine fnžinskc i kneginje Thurn-Taksis u gospoštinah Brod-Grrobnik.j — U šumi Žeravinac, nedaleko od sela StroSince u petrovaradinskora okružju, ubijen je u mjeseca prosincu 1876 divlji nerast (divlji prasac) od neobične veličine. Dug jo 2´12 metara a težak 400 kilograma. Mnogo je hitaca trebalo, dakle je mrtav pao. Lovci stajabu u zaklonu iza jedne ograde te pucahu na otu neobičnu zvier. Kada ju prvo tane p^fgodi, otrese se samo, te poće velikom brzinotn nasrćivati na lovce, koji medjutim jos njekoliko pušaka na nju opališo i tim ju smaknušo. Ta u ovih predielih neobična zvier je tamno-smedje boje i ima dugačku Cetinu uz grobenicu. Slanina joj je sasvim tvrda i nemože se upotrobiti a kutnji zubi sklapaju se kao makaze; oslobodi bože svakoga ovakovom nerastu pod zub doći. G-ornji katuji zubi mjere 12 cm. a dolnji lij cm. Ovaj nerast je jamačno iz susjedne Bosne preplivao Sava i ovamo a n-M kraj u žirovinu došao, nu srećom ovdje i zaglavio. Zubi ovog nerasta nalaze se, kako čajemo, kod c. kr. šamara Drag. Broučeka u Jamini a nadamo se, da će jib čim prije priposlati ovdašnjem zemaljskom muzeumn i time naravoslovnu zbirku pomaožati. Novi-Izbor zastupstva, U brodskom okružju obavljen je tečajem mjeseca prosinca 1876 novi izbor zastupstva brodske imovne obćine, iz kojega sredine će izabran biti gospodarstveni odbor. Nadamo se, da će zastupstvo pomenute imovne obćiue zrelo uvažiti dielokrug gospodarstvenog odbora 1 tu službu povjeriti, naobražeuim, razboritim i poštenim Ijudem iz svoje sredine. U" ostalom upozoruje se i dotični vladin povjerenik, koji će tomu izboru predsjedati, da prije izbora važnost gospodarstvenoga odbora cielokupnom zastupstva potanko obrazloži; jer zbilja samo od naobražena i razborita odbora može se nadati dobromu uapredku cieloj imovnoj obćini. Šumska segpezaoija u hrvat.-slavon. Krajini dobro napreduje. Od godine 1872, od kako je segrezacija započela, podielene su šume već u bivšoj petrovaradinskoj, brodskoj, gradiškoj, varaždinsko-križevačkoj i gjurgjevačkoj* (belovarska županija) I, i II. banskoj, onda u sluujskoj pukovniji medju erarom i obćinami. U bivšoj ogulinskoj i otočkoj pukovniji rade već godinu dana mjestna povjerenstva, postavljena za diobu suma, na dotičnim diobnim operatim, nadamo se pako, da će ove olradve bivše pukovnije još tečajem buduće jeseni segregiraue biti. U bivšoj ličkoj pukovniji provadja se još za sada šumska procjena, a čim nastane liepše vrieme u dojdućem proUeću, započeti odmah mjestno povjerenstvo za diobu šamah i u ovoj pukovniji svoj rad. Godine 1879 biti će po prilici sve krajiške šume medju erarom i obćiuami razdieljene; zbilja ogromni posao u dosta kratko vrieme gotov. Pobliže 0 dosada provedenoj segregaciji sliedit će u budućem svezku. |