DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 54     <-- 54 -->        PDF

- 52 —
Icoje dojiivljuje .središnji list 2a eioiokupno šiiiDarstvo" od
god. 1876. "11 svojeiii 11. STezoleu.


pL´emda u novije vrieme trgovina u svili granali znatno zapi]ije a Isto
se i n trgovini sa šnmskimi proizvodi pojavljuje ; to se ipak usprkos svih
tili nepogodu godimice izvažajn više miliun;i razne šnniske rol^e iz Trsta u
pojedine evropske knijeve, kao takodjcr i n Aziju i Afrikn.


Najgiavnije trgovaeke tATdke sa aimskimi proizvodi u Trstu jesu:


S. di T. Tedesclii, aiovaaai Stagni, J. di D. Morpiirgo,
Se Iilaepfer i Sieh eri, Isaak i Zaecaria Gavalieri, Griorgio
Mitri. Antonio S. Porenta, Theodor Sirovieh, Gliode et
Oomp., iriorgacopnlo, Maliconi et Comp., Griaeomo Manko
e, E n r i c 0 Fon d a i t. d. a ovi trgnjn imonito sa šumskom robom iz
meMcoo- drva. Za tu trgovinu dolaze osim iz primorsklK predielah na trsćunbdvo
tržište šumski proizvodi takodjer iz Koruške, Kranjske, Štajerske,
Hrvatske, imenito iz gornje Krajine iz bivše otočke i lieke pukovnije. U
najnovije doba dovaža se mnogo piljena mehka tvoriva iz iztoenili stranali
Tirolske i Solnogradske, a bila bi trgovina s drvi u Trstu još zamašnija,
da neprioee ^´isoko c-io^ne, utanačene za izvoz na željezuioah.
l´slied uvedbe nove metarske mjere sastavila je trgovačka komora u
Trstu osnovu 0 načinu, kakovim se u buduće imaju drva za trgovinu izradjivati
pogledom na preinake, prouzrokovane novom mjerom, te tim su
utanačeni trgovački običaji, po kojih će se u buduće kupovati i prodavati
šumski proizvodi.


Na ove trgovačke običaje, koji su u broju 212. i 214. „Triesfcer
Zeitung " od godino 1876. potanko obilježeni, upozorujemo svakoga, jer
se trgovci u Trstu toga strogo drže, pa bi mogao kupac i prodavaoc, ako
nebi na to pazio, labko šfcetovati.


0 cienab, kako sada u Trstu postoje, bilježimo samo glede važnijih
drva sliedeće : po kockast, metar u
a) hrastovo drvo u oblom (Piloten) . . . od 20 do 30 stot.
b) crnogorica u oblom — omorika i jela — „ 8 „ 30 n
c) otesano hrastovo ravno drvo za brodovlje „ 32 „ 40 T)
d) „ „ krivasto „ „ „ 38 „ 40 )5
e) arižove grede od -%2 cm. i Auše , . . „36 „ 38
f) otesane jelove i omoiikove grede (borduuali) od


^73, cm. i više 15 . 17
g) na isti način otesane grede (po trgovačkom običaju
^ izradjeno) „ 11 „ 12
h) omorikovB piljeniee 26—32 cm. široke, ciste od


smogora, 100 kom.ada , 90 , 9´2


fdovažaju se iz Koruške i Tirolske)
i) jelove piljeniee po 100 kom., iz Štajerske i Kranjske „ 60 „ 74
k) piljeniee za b]anja fsourette) najbolje fele 100 kom. „ 65 „ 70
1) isto fcakove piljeniee iz Štajerske i Kranjske . . „4 8 „ 52
m) gredice, podnice iplatnice od BV^ do 5 ^^ cm. de


bele, 100 komada


110 112