DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 6 <-- 6 --> PDF |
noYa; što u obce kod nas od pamtiTleka ua šumarsko osoblje u ob<5e djeluju, pače utiču u upravu po naobrazbi nepozvani organi, a Telikim dielom vlastela neimaju baš nikakvoga šumarskoga osoblja do zločestih lugara. Uprava se kod vlastela često povjerava gospodarstvenim činovnikom, koji snagu tla izcrpljivaju i postupaju proti načelom umnoga gospodarenja. Još jedan uzrok, zašto nenapređuje šumarstvo u obće, veli, što šumarsko osoblje u nas nije primjereno plaćeno, kako bi po naobrazbi biti imalo, što je i uzrok, da se naši sinovi najboljih kuca odbijaju od šumarske struke, u narodnom gospodarstvu zauzimajuče vrlo važno mjesto, od koje pače zavisi i obstanak pučanstva cieiih krajeva Nadalje broji međju uplive, koji prieče kod nas razvitak domaćega šumarstva, što su odštete za krađje i za sitnije štete kao za popašnju i t. d. prenizke, osobito za šume, koje bi imale biti zaštićene ; uz to je pako kod oblasti odštetni postupak dugotrajan, pače se i riedko kada provede, dočim ovdje prijave takodjer zastare, napokon što segregacije i komasacije svagdje izvedene nisu. Iža toga prelazi govornik na občinske šume. On veli, da je uprava ovimi sumarni odviš razciepkana i zavisna od različitih organa, koji, prem pozvani, večim dielom šumarsko osoblje valjano nepodupiru u izveđenju dužnosti. Instituciji šumara za upravu občiaskimi šumami više ima neprijatelja nego-li privrženika, jer se ustrojstvo neslaže idejanii njekojih, koji bi želili, da šumari polit, oblastim podčinjeni jesu, što nebi imalo nikakove svrhe, jer ni ove večim dielom nepodupiraju instituciju, kako bi morale. Osoblje šumarsko i lugarsko neplača se kroz više mjeseci, nii ipak zahtieva se od njega svestrani i sdušni rad u javnosti, al se nitko nebrine za njegovo materijalno stanje. Kud se krenu šumari, naiđu na zaprieke, a kad ove odklone, vee su jim nove priređjene, jer i od naroda obljubljeni nisu, pošto ovaj većim dielom nije bio privil^inut na šumski red. Velika zaprieka pri gojenju šuma je, što narodnije gospodarstveno razvit i drži odviše blaga, koje želi prehranjivati u šumah osobito ondje, gdje je pašnjački priedjel spojen sa šumskim, dakle po segregaciji prviji od posliednjega neodieljen; kudi po tom segregacije i kom.asac)je i veli, da bi se poslieđnjimi, kada bi se uspješno riešiie, mnogo podpomagalo i gojenju šuma ne samo ob ćinskih, nego i u. obće. Poslovodja g.. Virgil. Mallin priznaje važuost ovoga prvoga pitanja, veleci, da sa uplivi, koji razvitak šumarstva u nas prieče, |