DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 10 <-- 10 --> PDF |
-^ 66 ~ ~A{\´onVi, Sve m eiirnpej^ike države, gdje iiiui kvm\. i najnaprednije izraedju ujili vif^okougledne siikiivuice Aiishiji. Proraoiiiino iiploske poviest vnnjskoga razvitka naše zemaljske kragije. pa će se ta poviest" po svoj prilitn dati ii ove besjede sabrati: Jza pustošenja napredak." Za cielo svi narodi i najnapredniji započeše malne svno-dje vadili korisi iz sume bezo}) 2irre liarajuć. sto je priroda bez ljudske pomoći st\wila; vriednost šume i da ju treba ćuvčiti i podizati osjetiše istom onda, kad ju nemilice i bezumiee polinrajse, al onda u podizanje ulažu trošak, koji daleko nadinašuje momentanu korist, sto su ju o]mstošbora postigli. Samo je jedan i to njemački narod sjajnom iznimkom toga tužnoga pravila, ])ak je s toga i postao izumiteljem i učiteljem šumskoga gospoda]´si"\a s\en]u naobraženomu svielu. Pii tom žalostnom opustošivanju suma nesreća je samo to, sto na toliku obsegu, koliki je onaj primorskoga krasa. ni orljaska snaga današnjih kulturnih sredsfava ne dostaje, tla se ono posvema ])opravi. što se je nekada sagriešilo. Kolikcmi sljepoćom inožo negledati na sume i takov naroda koji je svojom nmdroćom na glasu, to se vidi na hrvatskih susjednih zemljah, u Dalmaciji i Istri. Tu je negda ohoh lav svetoga Marka gospodo^´ao i zemlju podigao u neku ruku do zamjerne visine kulture, koje se tragovom još i danas ćudimo. Pa se je ipak kras u spomenutih zemljah st\´orio još za mudre i prosvietljene vladavine mletačke, te je u ^-elike gr(lniji i grozniji od krasa u vojnoj krajini, tlo ae posvema obezplodilo, a narod u toliko osiromašio. da ne može inače, va.n izvain´ednimi sj-edstvi a i timi jedva posvema osiliti. 3. Bližnje posljedice ogole<5ivanjii u hrvatskoj krajini. Negda kitnajsto, prema inoru oborite pogorje, kakvih devet milja veliko — opušćelo je posvema, Ima ga 8.4 milja kamenite pustoši, a 2.J su milje golih golcatih stiena, gdje malne ni jedina travica ne raste. Po tom su 22.500 duša naroda zaprosjačile i toliko na najdonje grane spale, da se bez najizdašnije državne pomoći od propasti nikako spasiti ne mogu. Visočine iza primorskoga krasa stoje puno bolje; velika im i ravna korita, kojih ima kakvih 33 V^ četvornih milja, plodna su i dobrostojeća poput ostale Hrvatske; ipak su 23 milje toga gorskoga priedjela postale manje više kršem, a mjestimice i goleču. Ft toga, |