DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 2 <-- 2 --> PDF |
-- 68 ye zove „primorskim krasom". TT drugom redu ide fce i zatim, da se obustavi već nastalo ogolećivanje iza krasa ualazećeg se plodna gorja, zaliežućega 140 milja u spomenutih pukovnijah. * Svaki poznavalac prirode zaključit će u prvi mah, što kronike a i mjestimice nalazeće se ruševine svjedoče. da se je cieli primorski kras nekada veselo zelenio uajpače šumom. kao §to se sada zeleni najveći dio gorja iza njega. Zna se dapače, da je opnstošivanje po donjem kraju započelo tekar u sređnjeni vieku a po srednjem i gornjem faajn istom u 17. i 18. stoljeću, danas pako gledamo sami svojhna očiraa, da, kako i zašto gola pustoš sve postupice otimlje mjesto sočnu i zelenu busenju a ponajviše hladovitoj šumi. Ne bi li tu nevolju odstranili, bezdvojbice prvi bit će nam posao točno istraživanje pravih uzroka nastaloj strahovitoj prekretnji. Iz tieh kobnih uzroka jedni j)oliežu od tla i podnebja i nepromjenljivi su, a (U´ugi su promjenljivi jjodliežući od sliepa i bezobzirna ljudskoga djela i nedjela. Očivjestno trebat će sve uzi´oke ogolećivanja potanko na nm uzeti, kad se stanu udešavati kraške ]*adnje: ali, dočini se hotice ili nehotice sprijateljiti valja s nepi´oinjenljivimi uzroci, jer ih dakako ne možeš nkloniti, morat ćeuio od Ijmli ])oliežuće uzi´oke što bolje možemo, a donekle bezuvjetice i podpuuoma odstraniti. Pošto uzroci pr\´oga reda poglavito u tehniku ki-aškoga zaplodjivanja u veUke zasiecaju, to ću ih istoin u V. razdjelu, a uzi´oke dmgoga reda nam ah razjasniti tiem temeljitije, što se samo na njih uhvatiti može pravi temelj upravnim mjeram, što ih treba udesiti. 2. Kras u hiTalskoj vojničkoj krajini^ poviest mu i stanoviuci. Često je rečeno i u knjigah napisano, da su stari Rimljani, Turci i Metčaui stvoiili one strašne pustoši, koje danas priniorsldm krasom zovemo, Imduć su iz])Osiecali ondje postojalii goru. da od nje gi-ade svoje ))rodovlje, svoje tvi´djaA-e i grado^´C. Ele oni su u toliko krivi ogolećivanju, u koliko je ovo istom onda )\astati moglo, pošto su oni goru posjekli; ali jsravnu uzrokom uin^olji nije bila ta sječa, kao što primjerice današnja sjecišta ue uništavaju šuma naših na ´ Kr;iM hrvatake vojničke krajino Uoplre do dnšo do susjedne ahTUJske pukovnije; nh se j:i nlenam ohv/Aniu nn. iaj iu;iU okrajak kni.sa, jer /a ovnj put mogu predoeiti štaiisHku samu po eleliji pukovnijskiJi okružjjli. |